Društvo

Uložene žalbe na prvostepenu presudu Azri Bašić

Uložene žalbe na prvostepenu presudu Azri Bašić
Foto: N.N. | Uložene žalbe na prvostepenu presudu Azri Bašić
Srna

SARAJEVO - Žalbe na presudu kojom je Azra Bašić nepravosnažno osuđena na 14 godina zatvora zbog zločina nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u Derventi 1992. godine danas su uložili i Tužilaštvo BiH i odbrana Bašićeve.

Advokat Binasa Abaspahić, koja zastupa Bašićevu, izjavila je žalbu na osuđujući dio presude.

Ona je od Apelacionog vijeća zatražila da osuđujući dio presude preinači u oslobađajući ili da ukine taj dio presude i održi novo suđenje, dok se Tužilaštvo BiH u odnosu na oslobađajući dio presude žalilo zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povreda Zakona o krivičnom postupku, te izrečene sankcije.

Tužilaštvo BiH je predložilo i da se ukine oslobađajući dio presude i održi novo suđenje, kao i da se osuđujući dio prvostepene presude potvrdi, prenosi Birn.

Sud BiH je u decembru 2017. godine bivšu pripadnicu Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ Azru Bašić osudio za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika počinjen 1992. godine.

Bašićeva je proglašena krivom da je u periodu od 26. aprila do maja 1992. u prostorijama Doma Jugoslovenske narodne armije /JNA/ i na području sela Polje u opštini Derventa, sama i sa drugim vojnicima, učestvovala u ubistvu, mučenju i nečovječnom postupanju prema civilima srpske nacionalnosti.

Prema presudi, Bašićeva je proglašena krivom da je 2. maja 1992. godine u selu Polje nanosila snažnu fizičku i psihičku bol Bori i Petru Markoviću, dok je oslobođena optužbi za maltretiranje Milovana Adžića, Zdravka Vidovića i Sretena Jovanovića.

Prema odbrani, prvostepena presuda je nerazumljiva, protivrječna sama sebi, te se "sve zasniva na pretpostavkama bez konkretnih dokaza".

Abaspahićeva je istakla da niko od svjedoka nije naveo da je Bašićeva bila pripadnica 305. brigade Hrvatske vojske /HV/, kao i da svjedoci nisu na identičan način opisivali njen izgled.

Odbrana je ukazala da su neki svjedoci potvrdili da je bilo više ženskih osoba, te da je došlo do pogrešne identifikacije, što Vijeće nije uzelo u razmatranje. Takođe je ukazano da prepoznavanje putem fotografija nije urađeno u skladu sa zakonom.

Tužilaštvo se u svom izlaganju osvrnulo na dokaze koji su nakon presude dostavljeni odbrani od Ivice Perkovića, koji je za ratni zločin počinjen na području Dervente osuđen na četiri godine zatvora.

Abaspahićeva je pojasnila da ju je Perković kontaktirao kada su bile zakazane završne riječi u prvostepenom postupku i rekao da ima dokaz da neki oštećeni nisu bili civili, nego ratni zarobljenici. Ona je istakla da nije znala ko je ta osoba, ali da je dokaze dobila u januaru ove godine.

Ona je predložila da Sud zatraži dokaze o pripadnosti oštećenih oružanim snagama, s obzirom da odbrana nije u mogućnosti to dobiti.

Odluku o žalbi Apelaciono vijeće će donijeti naknadno.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije