Desetak otrovanih Sarajlija koji su zbog trovanja pilećim sendvičom tužili vlasika fast fuda "Impuls" četiri godine čekaju da se ovaj proces završi na sarajevskom sudu.
Zbog trovanja nastalog od konzumiranja pokvarene majoneze od vlasnika fast fuda na sudu su zahtijevali po 6.000 KM oštete.
Menadžment Kliničkog centra u Sarajevu tek sada isplaćuje odštetu pacijentima zbog ljekarskih grešaka koje su se desile tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Neki pacijenti kojima je davno trebalo da bude isplaćena odšteta su već preminuli te će novac dobiti nasljednici.
Sporost sudova pri rješavanju građanskih parnica samo su jedan od razloga zašto većina oštećenih građana u BiH ne želi pokretati sudski postupak jer ne vjeruju da će im ikad biti namirena odšteta.
"Nisam imao sliku o tome u šta se upuštam prije ove tužbe. Na Infektivnoj klinici u Sarajevu ljekari su nedvosmisleno utvrdili da smo se otrovali u tom objektu i to zbog pilećeg sendviča u kojem je bila pokvarena majoneza. Jedan od otrovanih srednjoškolaca je jedva ostao živ jer mu je salmonela ušla u krv. Odlučili smo da zajednički pokrenemo sudsku parnicu", kaže Ugo Vlaisavljević, profesor na Filozofskom fekultetu u Sarajevu i jedan od otrovanih u "Impeku".
Malo tužbi zbog sporih sudova i skupih advokata
Ispostavilo se, dodaje on, da svako pojedinačno mora dokazivati da je otrovan. "Navodno prvi zajednički nalazi sa Infektivne klinike nisu bili valjani. Čak su nam tražili da predočimo račun kao da neko čuva račune za nešto što je jeo prije pet dana", priča Vlaisavljević.
Tokom procesa na Opštinskom sudu u Sarajevu promijenila su se dvojica sudija. Proces je bio nekoliko puta vraćan na početak i još se ne nazire kraj. U Opštinskom sudu u Sarajevu nisu mogli odgovoriti na naš upit o ovom slučaju jer su "odgovorni na kolektivnom godišnjem odmoru."
"Mi smo to shvatili kao principijelnu stvar. Da se kazne oni koji truju. Da se ljudima pokaže da je vrijedno boriti se. Međutim, kao da nikome nije stalo. Ovaj proces se toliko oteže da smo u dilemi da tužimo i sud koji nije efikasan", ističe profesor Ugo Vlaisavljević.
Iz Udruženja potrošača ističu da su građani izgubili povjerenje i da više i ne traže svoja prava.
"Zbog sporosti sudova ali i troškova koji snose oni koji tuže, jer moraju plaćati advokate, kao i komplikovane procedure dokazivanja potrošači uglavnom odustaju od tužbi. Ti procesi su dugotrajni i jednostavno su muke žive da se nešto dokaže", objašnjava Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača Kantona Sarajevo.
Napominje da Zakon o potrošačima postoji te da bi u teoriji potrošači u mnogo slučajeva mogli da traže odštetu ako su ugrožena njihova prava.
"Na Zapadu ljudi podižu tužbe zbog klizavog poda, zbog pogrešno izvađenog zuba i sličnih stvari koje kod nas izgledaju sasvim normalne. Nažalost, naši ljudi su obeshrabreni i takvih tužbi jednostavno nema", objašnjava Lakota.
Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, smatra da su potrošačima prava zagarantovana ali da se ljudi zbog mentaliteta često odlučuju da ne podižu tužbe.
Mukotrpan put dokazivanja krivice i propusta
"Potrošači moraju imati na umu da sve optužbe moraju dokazati na sudu. Tako bi najbolji savjet bio da se sačuva svaki račun. Ali mi znamo kakvi smo. Samo oni tvrdoglavi idu na tužbe i najčešće ljudi odustanu. Čak i kad su veliki propusti ljudi ne žele da se konfrontiraju. Pa koliko je samo slučajeva nerazjašnjenih smrti zato što porodice ne žele obdukciju iz vjerskih razloga, a za manje i ne pomišljaju da tuže", ističe Mačkić.
Vjerovatno najbolji pokazatelj koliko je dugotrajan i mukotrpan put da se dokaže nečija krivica i da se dobije odgovarajuća odšteta jeste primjer s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) gdje tek sad isplaćuju odštete zbog ljekarskih grešaka prije skoro četrdeset godina.
"Pacijenti koji se žale na eventualne ljekarske greške ili greške našeg osoblja moraju svoje sumnje ili optužbe dokazati na sudu. Nemamo puno ovakvih tužbi. Postoje ove tužbe iz prijašnjeg sistema. Od novijih primjera meni je poznato da je jedna porodica tražila odštetu od 10.000 KM zbog nemara prilikom porođaja i imamo još jedan odštetni zahtjev nakon operacije na neurohirurgiji", kaže Biljana Jandrić, glasnogovornik KCUS-a ističući da ovi procesi uglavnom dugo traju.
Mnogi građani ne znaju šta su njihova prava
U Udruženju potrošača Kantona Sarajevo ističu da su pripremali kolektivnu tužbu protiv jednog od kablovskih operatera. Zbog pogrešno postavljenih uzemljenja prilikom jedne grmljavine tokom prošle godine pokvarilo se stotinak TV prijemnika u Sarajevu. Oštećeni su preko Udruženja pokušali tužiti kabel operatera ali od ove tužbe nije bilo ništa.
"Mi smo u odnosu na Evropu totalno druga dimenzija. Tamo je potrošač svetinja, ali kod nas nema nikakvih prava. Najgore je što je komplikovana procedura. Imam čak i osjećaj da su sudski vještaci, čije je mišljenje glavno prilikom ovih procesa, često korumpirani. Uglavnom ovakve tužbe pokreću samo oni građani koji zaista imaju novca za plaćanje advokata ali i živaca za dugotrajan i frustrirajući sudski proces", naglašava Mesud Lakota.
Profesor Ugo Vlaisavljević također smatra da se građani BiH ne žale jer su zbog kompletnog sistema "ubijeni u pojam".
"Mnogo je građana bez svijesti o svojim pravima. Valjda su nam toliko gazili prava da ih sada ne znamo zaštiti. Kada se neko otruje ili bilo šta da mu se desi naš čovjek to shvata kao svoju zlu sudbinu, a ne kao nešto zbog čega neko mora odgovarati, a na svakom koraku se još više obeshrabruju", tvrdi Vlaisavljević.
Samo rijetki ne dopuštaju da ih neko "pravi budalom"
On vjeruje da bi se mnogo toga promijenilo nabolje ukoliko bi u jednom predmetu oštećeni građani dobili naknadu.
"Kada bi nama, ili bilo kome drugom ko je otrovan ili prevaren, vlasnik morao isplatiti po nekoliko hiljada maraka, drugi bi se vlasnici zapitali prije nego što sumnjivu majonezu, umjesto da je bace, stave u sendvič", zaključio je Vlaisavljević.
No, postoje i građani koji ni po koju cijenu ne žele da odustanu od svojih prava.
"Radnici 'Elekrtodistribucije' su mi bez pitanja ugradili novi mjerni sat i pokušali naplatiti veći račun. Njihov je problem bio što su na mene naletjeli. Znam svoja prava i znam da mjerače struje ne mogu mijenjati kako hoće. Kada sam digla dreku, prijetila tužbama, uvidjeli su da neće ići lako te su odsutali", kazala je Duška iz Istočnog Sarajeva, istakavši da joj je žao ljudi koji se ne bune i koji dozvoljavaju da ih neko "pravi budalama".
iforma, prateće stvari koje idu uz to, brzina, dinamika... Vjerovatno i prikrivenost moći je isto značajna, s tim da oni nisu svjesni toga", kaže ona.