Desetogodišnji N.Č. iz Sarajeva nedavno je preminuo od posljedica povrede hicem iz pištolja, koju je zadobio prilikom dječje igre. Prema informacijama iz policije, desetogodišnjaka je pištoljem pogodio njegov dvije godine stariji prijatelj A.B.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo naveli su da je u pitanju bio nesrećan slučaj.
`U jednoj kući u naselju Boljakov potok grupa od pet dječaka je pronašla oružje - pištolj i podrezanu pušku. Prilikom dječje igre slučajno je ispaljen metak, od kojeg je dječak stradao`, kazao je tada Jusuf Zornić, portparol MUP-a kantona Sarajevo.
Zornić je kazao da dječak koji je pucao nije krivično odgovoran jer ima samo 12 godina, te da će protiv lica koje je držalo oružje biti podnesena krivična prijava.
`Ovakve i slične nesreće ukazuju na neophodnost odlaganja oružja koje građani još imaju u kućama. Ljudi, nažalost, ne predaju oružje i onda se dešavaju ovakve stvari. Upozorio bih sve građane, posebno roditelje, da predaju oružje, da se i u budućnosti ne bi dešavale ovakve stvari`, kazao je Zornić.
Malo prije ovog nemilog događaja maloljetni Marko V. iz Zenice aktivirao je ručnu bombu `kašikaru`, usljed čije eksplozije je zadobio teške povrede šake lijeve ruke. Jedanaestogodišnji dječak je hitno prebačen u kantonalnu bolnicu, gdje je operativno zbrinut, a potom je smješten na Odjeljenje traumatologije. Nažalost, ovo nisu jedini slučajevi u kojima je posljednjih godina zbog igre s nelegalno posjedovanim oružjem došlo do smrtnog ishoda ili ranjavanja djece. A, od početka godine od građana je zaplijenjen pravi mali arsenal naoružanja. U posljednjih 11 mjeseci samo na području Sarajevskog kantona, prema riječima Zornića, zaplijenjene su 84 puške, 172 pištolja, 33 bombe i više od 9.000 metaka. Iz Centra javne bezbjednosti Banjaluka navode da je u toku redovnog postupka od početka godine oduzeto 698 pušaka, 144 pištolja, 77 minsko-eksplozivnih sredstava i 8.359 komada municije.
BOMBA U DŽEPU
Ono što posebno zabrinjava je činjenica da su mlade osobe fascinirane oružjem, a osim igre, oružje je za neke maloljetnike, čak, postalo i izvor zarade. Nije rijedak slučaj da današnji školarci umjesto klikera u džepovima drže oružje. To potvrđuje i slučaj učenika prvog razreda prijedorske Mašinske škole D.B., koji je prije pet dana u džepu u školu donio ručnu bombu M-57 u namjeri da je preproda. Bombu u džepu srednjoškolca primijetio je njegov drug iz klupe, koji se iskrao iz učionice i cijeli slučaj prijavio policiji. Direktor Mašinske škole iz Prijedora Zdravko Kovačević kaže da je bio iznenađen kada su mu u kancelariju ušla dvojica policajaca, koji su tražili da pregledaju razred u kojem se nalazila bomba.
`Policajci su prilikom pretresa razreda pronašli bombu u jakni učenika. Taj učenik je ponavljač i poznat je po agresivnom ponašanju i tučama, ali ni slutili nismo da je u svoj razred mogao da donese bombu. Sva sreća pa je prisebnošću jednog učenika, koji je slučaj prijavio policiji, tragedija izbjegnuta jer da je bomba eksplodirala posljedice bi bile nesagledive`, kaže direktor ove škole, ističući da će na sjednici Nastavničkog vijeća predložiti isključenje tog učneika iz škole. Kako saznajemo iz policije, maloljetni D.B. je u policiji, uz prisustvo oca, dao izjavu u kojoj je naveo da je bombu u školu donio u namjeri da je proda prijateljima za 10 maraka. On je u svojoj izjavi naveo da je bombu kupio od nekog čovjeka u selu Jelovac kod Prijedora. Direktor Kovačević je pozvao pripadnike SJB Prijedor da povremeno u ovoj školi izvrše pretrese učenika.
`Siguran sam da se slične scene dešavaju i u drugim školama, ali se ne prijavljuju. U današnje vrijeme djeca u školu donose svašta, od hladnog oružja do bombi i nije zgoreg da se to na vrijeme provjerava da ne bi došlo do težih posljedica`, kaže Kovačević.
LJUDI NERADO PREDAJU ORUŽJE
Kako bi se povećala bezbjednost građana i razvila svijest o opasnostima nelegalnog prisustva lakog naoružanja, u cijeloj Bosni i Hercegovini sprovodi se neprekidna akcija pod nazivom `Predaj nelegalno oružje`. U okviru ove akcije građani se nekoliko puta godišnje pozivaju da u MUP predaju svoje nelegalno oružje. Prema riječima Rade Mutića, portparola Centra javne bezbjednosti Banjaluka, odziv na ovu akciju bi se mogao okarakterisati kao relativno dobar jer, navodi, mnogi građani nisu pokazali dovoljno interesovanja za ove akcije.
`Ljudi nerado predaju oružje, a jedan od razloga je i to što se plaše kažnjavanja. Međutim, građani koji sami predaju oružje oslobođeni su krivične odgovornosti i protiv njih se ne pokreće krivični postupak`, ističe Mutić.
Poseban problem, navodi Mutić, predstavlja činjenica da neki građani nelegalno oružje bacaju na otpad, što može ugroziti ljudske živote.
Takav slučaj desio se i prije petnaestak dana, kada su prilikom uklanjanja divlje deponije u Glamočanima, na području Banjalučke regije, radnici preduzeća `Eko-euro tim`, među otpadom pronašli i nekoliko eksplozivnih sredstava. Pronađene su četiri ručne bombe, dva tromblona i nešto municije.
Srećom, oružje su otkrili radnici, a ne djeca koja se nerijetko igraju u blizini.
Pripadnici Civilne zaštite su se pobrinuli da ova eksplozivna sredstva budu uklonjena na bezbjedno mjesto.
`Mi smo apelovali, i to činimo i dalje, da eksplozivna sredstva budu predata policiji, a ne da se ovako odlažu, čime se direktno ugrožava ljudski život`, ističe Mutić.
Mutić podsjeća da je toku neprekidna akcija `Žetva`, koju na području BiH sprovodi EUFOR. Akcija se sprovodi na određenim lokalitetima, a može obuhvatati pretres privatnih kuća, firmi ili nekih drugih privatnih ili državnih institucija.
`Do sada je ovom akcijom, u kojoj pored EUFOR-a često učestvuju i ministarstva unutrašnjih poslova, oduzeta velika količina oružja i municije, a sada je to uglavnom svedeno na jednu do dvije puške ili bombe, koje neka osoba nelegalno posjeduje`, kaže Mutić.
NAGRADNA IGRA
Da se svim silama djeluje protiv posjedovanja nelegalnog naoružnja dokazuje i nagradna igra `Vrati oružje - osvoji oruđe`. Ovu nagradnu igru započeo je početkom prošlog mjeseca Razvojni fond UN-a i u njoj su pravo učešća stekla sva lica koja su do 5. decembra predala lako naoružanje na punktovima u Novom Sarajevu i Istočnoj Ilidži.
Štefan Prizner, zamjenik rezidentnog predstavnika UNDP-a, rekao je da se ovim pilot projektom želi razviti svijest o opasnostima nelegalnog prisustva lakog naoružanja.
`Prvi put podstičemo ljude da predaju oružje dobrovoljno u zamjenu za nagrade,` rekao je Prizner dodajući da su slični projekti u drugim zemljama pokazali dobre rezultate.
Mirko Subotić, načelnik Odjeljenja policije CJB Istočno Sarajevo, istakao je da su oružje u Stanici javne bezbjednosti Istočna Ilidža mogla predati sva zainteresovana lica, ne samo stanovnici ove opštine, a licima koja predaju oružje garantuju se anonimnost i oslobađanje od krivičnog gonjenja.
U zamjenu za predato oružje, građani su dobili listić sa serijskim brojem, a izvlačenje nagrada, skutera i vrijednih kućanskih aparata, biće obavljeno 11. decembra u robnim kućama `Robot komerc` u Novom Sarajevu i `Tomašević ` u Istočnoj Ilidži. Sredstva za nabavku nagradnog fonda obezbijedio je UNDP.
JEDNA KUĆA - JEDNA PUŠKA
Međutim, problem posjedovanja nelegalnog oružja nije evidentan samo u našoj zemlji. I zemlje u regionu koje su bile zahvaćene posljednjim ratnim zbivanjima muku muče. Tako npr. prema procjenama u Hrvatskoj je u privatnim rukama oko 970.000 komada pješačkog naoružanja, od čega je čak oko 598.000 komada oružja ilegalno, što znači da 69 odsto hrvatskog stanovništva ilegalno posjeduje oružje. U prosjeku svako domaćinstvo u Hrvatskoj posjeduje pušku i pištolj.
Ovaj zastrašujući podatak jedan je od mnogih navedenih u opsežnoj studiji koju je sačinila nezavisno nevladino udruženje Međunarodnog centra za konverziju u Bonu (BICC) u saradnji s agencijom PULS iz Zagreba.
Istraživanje je urađeno u prvih šest mjeseci ove godine, a obavljeno je na temelju razgovora u Ministarstvu odbrane, Ministarstvu unutrašnjih poslova, te ispitivanju građana u 100 mjesta u Hrvatskoj. Alarmantan je i podatak da se, prema procjenama hrvatskog MUP-a, devet od deset ubistava i pokušaja ubistava u Hrvatskoj počini ilegalnim oružjem.
Očito je da je problem nelegalnog posjedovanja oružja najviše evidentan u zemljama koje su nedavno izašle iz rata i da je kod neke djece oružje postalo sredstvo za igru - igru koja uglavnom završava s kobnim posljedicama.
Zbog toga bi, upozoravaju iz policije, u ovaj problem trebalo više da se uključi društvo, a porodica i škola bi kod djece trebalo da postave osnovne norme ponašanja, kako bi ona bila svjesna opasnosti koje nosi igranje s oružjem.