Esperanto kao univerzalni jezik, nastao krajem 19. vijeka, živi i danas, pa na organizovanim kursevima sve više polaznika želi da nauči bar njegove osnove.
Predavač esperanta Mićo Vrhovac iz Banjaluke kaže da je esperanto jezik veoma zanimljiv.
"Esperanto vodi porijeklo iz Poljske, nastao je tačno 1887.godine, i tada je izašla prva gramatika na tom jeziku. Tvorac esperanta je Lazar Ludvik Zamenhof. On je po zanimanju bio ljekar, ali se dosta bavio jezicima i u to vrijeme je poznavao čak osam jezika, između ostalog poljski, njemački, ruski, francuski, engleski, grčki, i hebrejski. Oni su živjeli u velikom miksu nacija. Oko njih su bili Rusi, Nijemci, Jevreji i Ukrajinci i često je zbog jezičkog nerazumijevanja dolazilo do problema", priča Vrhovac o "prvim koracima" esperanta.
Zamenhof je taj problem uvidio još kao gimnazijalac i mislio je da bi bilo dobro da ljudi govore jednim univerzalnim svjetskim jezikom, u međunarodnom komuniciranju.
"Onda je krenuo da se bavi tim projektom i kombinovao je dosta iz jezika, koje je poznavao i napravio je jednu originalnu gramatiku i riječnik. Nakon toga o svom projektu putem pisama obavijestio je mnoge uticajne osobe, ljude iz kulture, pisce, tako da je pismo stiglo i do Tolstoja. Onda mu je Tolstoj za neko kraće vrijeme odgovorio, i to na esperantu. To je mnogo ohrabrilo Zamenhofa, jer je uvidio da je njegov jezik živ i da je primjenljiv", kaže nam Vrhovac.
Pristalice esperanta krenuli su sa prevođenjem jezika u namjeri da ga ožive i uspjeli su. Zamenhov se nakon objave prve knjige potpisao pseudonimom Esperanto, što na esperantu znači "onaj koji se nada".
Sam Zamenhov je preveo nekoliko svjetskih dijela, kao što je "Hamlet", koji je komplikovan za prevođenje, i tu je pokazao bogatstvo jezika.
Već 1905. godine održava se svjetski esperanto kongres u Francuskoj. Ideja tvorca esperanta je da ljudi u međunarodnim odnosima, govore jednim univerzalnim jezikom, a ne da se nameće neki od nacionalnih jezika.
"U današnje vrijeme mogli bismo reći da je engleski jezik esperanto. Ali veliki narodi svijeta nisu zadovoljni tom činjenicom. Možda mi mali narodi, jesmo, i nas to baš i ne interesuje, ali Kinezi ne vole da im se nameće i da im se govori engleski jezik. Slično je i sa njemačkom i ruskom nacijom. Taj jezički program je izražajniji u svijetu nego što ga mi shvatamo. U tom pogledu esperanto traži svoje mjesto, on se u svjetskim okvirima već pominje kao rješenje. U Evropskoj uniji se to sve češće zagovara jer su veliki troškovi prevođenja na sve jezike i kao moguće rješenje pominje se esperanto", tvrdi Vrhovac.
Esperanto je jednostavan jezik, ima svega 28 znakova, a primjenjuje se Vukovo pravilo: "Čitaj kao što piše, a piši kao što govoriš". Gramatika je takođe jednostavna. Rječnik je prilično internacionalan. To ne znači da su uzimane riječi "iz svih jezika pomalo", nego da su usvajane one riječi koje su i same već od prije ušle u mnoge nacionalne jezike.
"Bavim se esperantom oko 27 godina, od studentskih dana i moram priznati da je tada, krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih kod nas imao veću popularnost, nego sada. Gledam to s stanovišta da je tada bila jača država, koja je više te organizacije i finansirala. Tada smo mi držali masovnije kurseve, po srednjim i osnovnim školama, bilo je lakše i putovati", navodi Vrhovac dodajući da su esperantisti veliki putnici.
U tom pogledu su sada skučeni, manje je putovanja.
"Međutim, ipak ima ljudi koji se interesuju i koji žele da upoznaju šta je esperanto, kad kreće kurs i ostalo", dodaje Vrhovac.
Postoji i Akademija za esperanto, a Vrhovac smatra da je bitno dograđivanje jezika, pa je esperanto svake godine sve bolji.
Svi zainteresovani za učenje ovog jezika mogu pohađati kurseve koje organizuje Esperanto društvo "La mondo" u Banjaluci, a kursevi se održavaju u prostorijama studija "Biblos".
"Početni kursevi esperanta traju oko tri mjeseca i to je 32 sata. Tada polaznici steknu početna iskustva i može se preći većina gramatike. Stekne se mogućnost da jednostavno razgovarate, da se predstavite, prevodite i čitate. Ko pohađa esperanto sigurno će biti na većem nivou nakon 20 časova, nego onaj koji pohađa njemački jezik, na primjer", kaže Vrhovac.
Trenutno je "La mondo", što u prevodu znači svijet, organizovao kurs u Čelincu u srednjoj školi, gdje imaju 15 polaznika. Početni kurs traje oko 70 dana i košta 60 KM. Na kraju se dobija diploma, a tokom kursa ljudi se upoznaju sa osnovama esperanta, istorijom i svim onim što ih zanima u vezi s tim jezikom. Na kursu dobiju kasete, CD-ove i novine kako bi vježbali.
Što se tiče godina ograničenja nema.