BANJALUKA - Pred početak upisa u srednje u škole nadležni RS ponovo apeluju na učenike i njihove roditelje da obrate pažnju na deficitarna zanimanja, odnosno zanate, jer će se jedino upisom tih zanimanja poboljšati stanje na tržištu rada.
Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kazao je da niko nije zainteresovan da se školuje za zanate, uprkos tome što nedostaje svih vrsta zanatlija.
"Imamo deficit zidara, tesara, molera, keramičara, autolimara, automehaničara odnosno svih zanata. Trebalo bi raditi reformi obrazovanja, uvesti u škole profesionalnu orijentaciju. Zatim mediji tu mogu mnogo uraditi tako što će promovisati uspješne zanate na koje će se djeca htjeti ugledati", kazao je Bratić.
Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, je kazala da se čitavo društvo, od porodice, škole pa do preduzeća, treba da radi na tome da pomogne mladima da se opredijele za buduće zanimanje, gledajući prvenstveno na to da imaju siguran posao nakon završene škole.
"Evidentno je da imamo negativan trend kada je u pitanju opredjeljenje mladih jer svi žele da završe fakultet, bez obzira na to da li će nakon fakulteta imati posao ili ne", upozorila je Mišićeva.
Fakultet
Svi žele da završe fakultet, bez obzira na to da li će nakon fakulteta imati posao ili ne, upozorava Mišićeva
Najviše učenika završnih razreda osnovnih škola u RS zainteresovano je za medicinsku školu, na spisku želja slijede saobraćajna, elektrotehnička i ekonomska škola, a potom gimnazija, pokazuju najnoviji podaci.
Slavica Kuprešanin, načelnik Odjeljenja za srednje obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, istakla je da kada je u pitanju animiranje učenika da upisuju škole za deficitarna zanimanja, onda se u animaciju mora uključiti šira društvena zajednica, a prije svega poslodavci, Privredna komora, opštine i partneri relevantni za promociju upisne politike.
"Postoje dobri primjeri u kojima poslodavac kada iskaže potrebu za određenim deficitarnim zanimanjem daje određenu stimulaciju učenicima, bilo da se odmah po završetku škole zaposli kod tog poslodavca ili da dobija određenu stipendiju, topli obrok kada je na praksi i slično", navela je Kuprešaninova.
Prema njenim riječima, Ministarstvo kreiranjem upisne politike veoma vodi brigu o potrebama tržišta rada pa su od školske 2006/2007. godine napravljeni značajni iskoraci u upisnoj politici s ciljem da se školuje kadar koji će po sticanju diplome dobiti i šansu za posao.
"S obzirom na to da je primjetno da učenici devetih razreda svake godine sve manje iskazuju interesovanje za zanimanja trećeg stepena, za kojima poslodavaci upravo iskazuju najveću potrebu, nije uvijek moguće usaglasiti želje i potrebe jednih i drugih", kazala je ona.
Vodič
Ministarstvo prosvjete i kulture RS je, u saradanji s njemačkom organizacijom GTC, izradilo Vodič kroz zanimanja, u kojem je predstavljeno kako je poželjno birati svoje prvo zanimanje, zatim su predstavljene vrste škola, kao i 13 struka i 100 zanimanja gdje je za svako zanimanje dat opis poslova, nivo složenosti zanimanja, stručne kvalifikacije, radni uslovi. Prvi važan korak u odlučivanju koju školu izabrati je samoprocjena. Važno je da budući srednjoškolac sam uoči koje osobine posjeduje, odnosno koje zanimanje bi odgovaralo njegovim sposobnostima.