Dijete mi sljedeće godine treba krenuti u prvi razred i računala sam da će u vrtićima biti produženi boravak. Suprug i ja radimo do 17 časova, a moja djevojčica će se iz škole vraćati oko 11 časova, pa ni sama ne znam kako da riješim taj problem. Ona je premala da bi sama mogla dolaziti kući iz škole i biti sama više od pola dana u kući, kaže zabrinuta majka jedne šestogodišnje djevojčice, ogorčena odlukom o prelasku nadležnosti za produženi boravak sa vrtića na škole.
Kako se bliži kraj školske godine, sve je više zabrinutih roditelja čiji mališani na jesen kreću u prvi razred osnovne škole. Mnogi od njih ističu da će biti prinuđeni da ne upisuju svoje dijete u prvi razred, ako im u vrtićima ili školama ne bude omogućen produženi boravak.
Međutim, problem predstavlja što, iako bi od nove školske godine u osnovnim školama RS trebalo da budu organizovani produženi boravci za mališane mlađeg uzrasta, uslove za njihovo organizovanje trenutno nema većina škola u RS.
Naime, prema Zakonu o predškolskom obrazovanju RS, vrtići više nemaju obavezu da organizuju produženi boravak za školarce već je ta obaveza prebačena na škole.
Tako bi produženi boravak u vrtićima za djecu školskog uzrasta od naredne školske godine, odnosno upisa u vrtiće, trebalo da pređe u nadležnost osnovnih škola.
Vrtići bez produženog boravka: Predškolskim vaspitanjem, u skladu sa zakonskim rješenjima, ali i prosvjetno-pedagoškom strukturom, obuhvaćena su djeca uzrasta od dvije do šest godina.
Činjenica je, međutim, da su od uvođenja devetogodišnjeg obrazovanja i ranijeg polaska djece u školu vrtići pružali usluge i djeci starijoj od uzrasta za koji su te ustanove namijenjene.
Iz Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje navode da postoji potreba za realizacijom odluke o organizovanju produžnog boravka po školama, jer smještajni kapaciteti vrtića sada nisu dovoljni ni za djecu uzrasta od dvije do šest godina, odnosno uzrasta za vrtić.
Nataša Radulović, direktor Centra za predškolsko obrazovanje Banjaluka, rekla je da s obzirom na to da samo u Banjaluci više od 800 djece čeka mjesto u vrtiću, ne bi bilo fer prema roditeljima da predškolske ustanove primaju školsku djecu, a da mlađa djeca nemaju mjesto u vrtiću.
Prema njenim riječima, Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, koji je Narodna skupština RS usvojila prošle godine, predviđeno da se produženi boravak organizuje u osnovnim školama.
"Do sada je Zakonom o dječjoj zaštiti jednom odredbom bilo dozvoljeno da djeca do devete godine mogu biti u vrtićima u produženom boravku, ali ta odredba je nedavno ukinuta, tako da će djeca sada u produženom boravku biti u školama koje za to imaju mogućnost ", rekla je Radulovićeva.
Problem sa prostorom: S druge strane, većina osnovnih škola u RS, nažalost, trenutno nema ni prostor ni kadar da uspješno ispuni tu obavezu, zbog čega je još neizvjesno da li će uopšte, kada i na koji način biti organizovan produženi boravak u tim školama.
Ljubomir Starčević, direktor banjalučke Osnovne škole "Ivo Andrić", tvrdi da ta škola, koja se nalazi u centru grada, nema dovoljno prostora za produženi boravak.
"Naša škola ima veliki broj učenika, zbog čega nastavu organizujemo u smjenama. Međutim, da bismo učenicima obezbijedili prostor za produženi boravak, morali bismo proširiti postojeći objekat, što je i u planu, ali kada će to biti realizovano, nismo sigurni", kaže Starčević.
U Osnovnoj školi "Branko Ćopić", koja se nalazi u banjalučkom naselju Borik, kažu da zbog nedostatka prostora nisu u mogućnosti da organizuju produženi boravak.
"Iako smo svjesni da je to gorući problem, nažalost, naša škola nema prostornih mogućnosti da organizuje produženi boravak za najmlađe školarce. Mi smo do sada imali odličnu saradnju sa vrtićem koji se nalazi u neposrednoj blizini naše škole. Međutim, od njih smo dobili zvaničnu informaciju da više neće primati djecu školskog uzrasta", kaže Angelina Savić, pedagog u toj školi.
Ona smatra da se u cijeli taj proces ušlo prilično nepripremljeno.
U većini osnovnih škola u Prijedoru, Doboju i Trebinju takođe ističu da nemaju uslova za produženi boravak, dok vrtići prednost daju djeci predškolskog uzrasta.
Milorad Stevković, direktor trebinjske Osnovne škole "Jovan Jovanović Zmaj" kaže da ta ustanova ima problema sa prostorom i za izvođenje redovne nastave.
"U narednu školsku godinu trebalo bi da krenemo sa dvije učionice više nego u ovoj, da bismo mogli upisati sve prvačiće, ali uslove za produženi boravak u školama nemamo", rekao je Stevković.
Borislava Tokić, direktor Osnovne škole "Desanka Maksimović" u Prijedoru, takođe je rekla da nemaju uslove za održavanje produženog boravka u školama, ali da očekuju da će se naredne školske godine upisati manje prvačića, te da će se na taj način možda moći obezbijediti prostor za produženi boravak.
Unapređenje kvaliteta rada škole: "Produženi boravak u školama unaprijedio bi kvalitet vaspitno-obrazovnog rada škole. Učenicima bi bilo omogućeno da dio slobodnog vremena provedu u okviru škole sa svojim vršnjacima, ispunjavajući slobodno vrijeme kvalitetnim sadržajima", pojašnjava Tokićeva.
Ipak, u nekim školama kažu da su spremni da od sljedeće školske godine organizuju produženi boravak za najmlađe školarce.
Međutim, Osnovna škola "Georgi Stojkov Rakovski " trenutno je jedina od 27 banjalučkih osnovnoškolskih ustanova koja je dobila odobrenje od Ministarstva prosvjete i kulture RS za organizovanje produženog boravka djece u školi.
Za sada su isti zahtjev Ministarstvu prosvjete i kulture RS uputile i škole "Dositej Obradović" i "Jovan Cvijić".
Naime, škole bi trebalo da predlože načine organizacije u skladu sa svojim prostornim i kadrovskim mogućnostima, nakon čega će resorno ministarstvo razmotriti njihove zahtjeve.
Dragan Kovačević, direktor Osnovne škole "Dositej Obradović", kaže da je ta škola zainteresovana da organizuje produženi boravak, jer je takvu praksu imala sve do 1991. godine.
"Imamo dobre uslove, kadar, i što je najvažnije, dobru volju da nastavimo s tradicijom. Boravak bi trebalo da bude organizovan za mališane prvog, drugog i trećeg razreda", ističe Kovačević i dodaje da po tom pitanju čekaju stav resornog ministarstva.
I u Osnovnoj školi "Sveti Sava", koja se nalazi u banjalučkom naselju Lauš, kažu da će, iako ove godine očekuju oko 160 prvačića, 20 više nego prethodne godine, od naredne školske godine uspjeti obezbijediti prostor za produženi boravak djece.
"Iduće školske godine izvršićemo racionalizaciju odjeljenja, tako što ćemo povećati broj učenika po odjeljenju od 28 do 30, a smanjiti broj odjeljenja. Na taj način, dobićemo višak školskog prostora koji ćemo u dogovoru s Administrativnom službom grada iskoristiti za organizovanje produženog boravka za djecu nižih razreda, ali i za oganizovanje vrtića, kao i za ritmično-gimnastičku salu za učenike", rekao je Dušan Raković, direktor te škole.
Dodao je da je OŠ "Sveti Sava" dograđena prije dvije godine, pa je i to jedan od razloga za omogućavanje viška prostora i osposobljavanje za produženi boravak.
Na čekanju više 1.000 djece: Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS, istakao je da je veliki problem u Banjaluci smještaj djece u produženi boravak, jer, kako kaže, po nekim informacijama, više od 1.000 mališana u tom gradu čeka na vrtić, ali i organizovanje produženog boravka.
On je nedavno posjetio nekoliko banjalučkih osnovnih škola, s ciljem da provjeri kako teče upis prvačića i da razgovara sa rukovodstvom škola o mogućnostima organizovanja produženog boravka i vrtića u njihovim prostorijama.
Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS najavljuju da bi prelazak nadležnosti produženog boravka sa vrtića na škole, trebalo da počne od naredne školske godine, te da bi prvo trebao biti realizovan u školama u kojima je to moguće izvesti.
To Ministrastvo nedavno je uputilo dopis svim osnovnim školama u RS kako bi prikupilo informacije o tome da li imaju prostorne i kadrovske mogućnosti za organizovanje produženog boravka djece.
Nadležne u resornom ministarstvu interesuje i kolika je zainteresovanost roditelja za osnivanje produženog boravka po školama.
"Tek nakon što prikupimo sve potrebne informacije o tome vidjećemo gdje je moguće organizovati produženi boravak", rekla je Spomenka Miljković, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS.
Prema njenim riječima, taj proces razvijaće se u školama u skladu sa potrebama djece, roditelja, te prostornih i kadrovskih mogućnosti škole. "Vjerovatno će biti potrebno dosta vremena i ulaganja da se u školama organizuje jutarnje čuvanje i produženi boravak za djecu nižeg osnovnoškolskog uzrasta, s obzirom na to da u mnogim školama koje pohađa veliki broj djece, a posebno u gradskim sredinama, ne postoje prostorne mogućnosti za to", rekla je Miljkovićeva.
Ona je dodala da će taj projekat biti teško ostvariti, ali da za tim postoji potreba, jer smještajni kapaciteti vrtića nisu dovoljni ni za mališane predškolskog uzrasta.
Miljkovićeva je naglasila da će Ministarstvo nastojati da u tom prelaznom periodu pronađe rješenje koje ne bi bilo na štetu djece bilo kojeg uzrasta.
"Na mjestima na kojima ne bude postojala mogućnost za organizovanje produženog boravka djece u školama Ministarstvo će nastojati da riješi problem i u saradnji s lokalnim zajednicama i predškolskim ustanovama na način da uspostave saradnju između predškolskih i školskih ustanova i taj prelaz iz vrtića u osnovnu školu učine blažim za djecu", istakla je Miljkovićeva.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS rekli su da prema Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju vrtići mogu organizovati produženi boravak za djecu koja pohađaju prvi razred osnovne škole, ali će prednost za upis ipak imati predškolska djeca.
"U školama u kojima bude organizovan produženi boravak, djecu će čuvati nastavnici i učitelji. Taj boravak će morati plaćati roditelji, a ne škola", rekli su u Ministarstvu.