Vjernici katoličke vjeroispovijesti ove nedjelje proslaviće Uskrsnuće Isusa Hrista - Uskrs, najveći hrišćanski praznik u središtu liturgijske godine.
Kako se slavi u proljeće, a to godišnje doba je simbol ponovnog stvaranja, svrha Uskrsa je da podari hrabrost i nadu za još jednu godinu...
Dan na koji se slavi praznik Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice i to vrijeme naziva se korizmom. U vrijeme korizme smanjuje se zabava i sve nepotrebne aktivnosti sve do Velikog petka. U večeri Velike subote slavi se ponoćna misa. Pri završetku sva se svjetla ugase te se pali uskršnja svijeća iz "vječnog svjetla" u crkvi, a potom se svjetlo dalje širi. Procesija se nastavlja oko crkve i u nju se vraća u ponoć, kada se služi pashalna misa. Poslije liturgije običaj je objedovati, a sutradan nema liturgije, jer je već proslavljena. Umjesto nje, u podne se održava tradicionalno Agape vesper, u kojem se čitaju dijelovi Ivanova evanđelja na raznim jezicima.
Katolici njeguju mnogobrojne uskršnje običaje - od uskršnjih krijesova (vatri), procesija s pokorničkim karakterom na Veliki petak, do ukrašavanja jaja te darivanja hljebom i pisanicama (obojenim jajima) uz uskršnja veselja i igre. Bogatstvo običaja i njihova isprepletenost među različitim kulturama daje cijelom tom obredu još jednu sasvim posebnu notu. Na Uskrs je običaj da se hrana nosi na blagoslov i ukrasi sto za ukućane. Pisanice (jaja) se poklanjaju, a u nekim se krajevima pale krijesovi. Uskšnje slavlje se završava Bijelom nedjeljom - prva nedjelja poslije Uskrsa, a naziv joj je povezan uz odjeću koju bi trebalo nositi.
Najčešći simboli: Najčešći uskršnji simboli su bojena jaja, uskršnja korpa i uskršnji zec, koji je ujedno i najomiljeniji.
Neki stari zapisi govore o tome kako je zec simbol plodnosti i u nekim anglosanskim narodima predstavlja utjelovljenje boginje plodnosti Eastre. Uskršnja jaja su simbol plodnosti i rađanja novog života. Poznato je da su se u prošlosti jaja bojila svijetlim bojama kako bi se proslavio dolazak proljeća, a običaj darivanja jaja potiče još prije dolaska hrišćanstva.
U nekim srednjovjekovnim spisima zabilježeno je da su feudalci poklanjali jaja svojim slugama. Kod Egipćana, Grka i Indijanaca postoje legende o tome kako je svijet nastao iz jajeta, a u predistorijskim grobnicama nađena su obojena jaja koja su mrtvima trebala pomoći u onozemaljskom životu. Na tim jajima su se pri obrednim ritualima ispisivale magične riječi koje su tjerale zle sile. Otuda i ime pisanica. Pisanica je nekada bila i ključ koji je otvarao vrata dobrosusjedskih odnosa. Prenosila je želje, nade i očekivanja.
Ukrašavanje jaja razlikuje se od zemlje do zemlje, a danas jedna od najpoznatijih i najljepših metoda je ukrašavanje voskom, što se praktikuje u zemljama Južnih Slovena. Grci uskršnja jaja boje u crveno, što simbolizuje Hristovu krv, dok Nijemci i Austrijanci imaju običaj da na Veliki četvrtak, dan Posljednje večere, daruju zelena jaja.
Mašta u BiH: U tradiciji bh. katolika je bojenje jaja, koja su postala tradicionalni dar, a vjernici ih međusobno daruju uz poruke za sreću i zdravlje.
Jaja se boje ljuskom crvenog luka, cveklom, korijenom broča ili crvenog radiča za crvenu boju, čađi ili bobicama bazge ili duda za crnu boju, a često je bilo i bojenje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Zelena boja se dobija od špinata, koprive ili prase.
Osim farbanja, katolici njeguju tradiciju ukrašavanja slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare. Ponegdje se pale uskršnji krijesovi, odnosno vuzmenke. Vatru pripremaju vjernici ispred crkava koji je pale klesanjem dva kamena. U nekim krajevima postoji običaj umivanja na Veliku subotu cvijećem, često ljubičicama i drugim proljećnim biljkama.
Kriminalistički filmovi i pasji zub: U SAD na Uskrs je najpoznatiji običaj lova na pisanice.
Roditelji ili rodbina sakriju pisanice u kući ili dvorištu, a potom ih djeca traže. Najmlađi vjeruju da ih je preko noći, sa drugm ukusnim slatkišima, sakrio zec. Mnogobrojne porodice odlaze na jutarnju nedjeljnu uskršnju misu, a održavaju se i uskršnje parade. U Holandiji i Škotskoj u sumrak se pale uskršnje vatre, a dječacima se simbolično "ispraši tur" da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. U tim zemljama postoji i izreka "istučen kao na Uskrs", koja znači da je za neki prestup dobijena preblaga kazna.
U Norveškoj je zanimljiva tradicija da se na Uskrs emituju kriminalistički i detektivski filmovi. Časopisi objavljuju kriminalističke priče, pa čak i kartoni mlijeka sadrže priče o neriješenim ubistvima. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće prijesnog hljeba umotanog u bijelo platno koji pojedu u ponoć.
U Finskoj postoji miješanje tradicije maškara, noći vještica i Uskrsa, tako da djeca odjevena u vještice idu po kućama i nose obojena jaja. Na ostrvima Polinezije na Veliku subotu se krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima, nakon obreda se, na Uskrs, vraćaju u more, gdje budu uskrsnute u novi život. U Španiji plutaju splavovi s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Hristovom uskrsnuću, a u Laponiji se uz pjesmu i ples igraju sa snijegom te se slavi Isusovo uskrsnuće i buđenje prirode. U Meksiku se na ulice postavljaju papirnati likovi Jude Iškariotskog unutar kojih je nepripremljen vatromet. Na Veliku subotu, Sicilijanci kući nose cvijet biljke pasji zub, za koji vjeruju da tog dana ima magične moći te donosi veselje i ispunjavanje želja.
Trpeza
Šunka
Uskrs bez šunke, kažu, nije pravi Uskrs. Domaćice su odavno usavršile njenu pripremu, a otkrivaju i svoje male kulinarske tajne.
Potrebna je jedna šunka i veći sud vode. Šunka se na laganoj vatri kuha onoliko časova koliko ima kilograma. Kada se skuha, u sud treba uliti novu, hladnu vodu i šunku ostviti da prenoći. Kako bi trpeza bila drugačija, neke domaćice umijese i tijesto za hljeb u koje umotaju šunku i ispeku u rerni. Mladi luk upotpuniće ukus.
Punjena jaja
Za interesantna punjena jaja potrebna su četiri tvrdo kuvana jajeta, kašika sosa od hrena, dvije kašike pavlake, kašičica sitno sjeckanog vlasca i peršuna. Jaja oguliti i prerezati napola, uzdužno. Izvaditi žumanjke i viljuškom ih usitniti, pomiješati s hrenom, pavlakom i začinima. Smjesu staviti u vrećicu za ukrašavanje. Polovice bjelanjaka napuniti pripremljenom smjesom.
Jagnjetina sa krompirom
Pečenje je gotovo sastavni dio svake praznične trpeze. Potrebno je kilogram jagnjetine, pola kilograma kuvanog krompira, četiri čena bijelog luka, pet grančica majčine dušice, grančica ruzmarina, pet kašika maslinovog ulja, so, i biber. Meso očistiti, posoliti i pobiberiti, a skuvan krompir isjeći na kocke. Na listiće isjeći i bijeli luk. Krompir, ulje, ruzmarin i majčinu dušicu dobro promiješati, posoliti i pobiberiti i ravnomjerno rasporediti po plehu, oko mesa. Peći na 250 stepni dok ne porumeni, pred kraj dodati sjeckani luk i još nekoliko minuta vratiti u rernu.
Čokoladna jaja
Kako je za vrijeme Uskrsa sve u znaku šarenih jaja, za desert se obično preporučuju ona čokoladna. Potrebna su čokoladna jaja, a za nadjev 1,5 decilitara slatke pavlake, 200 grama čokolade u prahu, 100 grama mljevenih lješnika, 100 grama naribanih ili mljevenih piškota, tri kašike likera po izboru, četiri kašike praha za instant kafu.
Jaja oprezno prepoloviti i staviti u frižider da čokolada očvrsne što više. Na pari miješati pavlaku, liker, čokoladu u prahu i instant kafu. Kad se sve dobro poveže, još razraditi mikserom i umiješati lješnjake i piškote. Ohladiti kremu, pa napuniti polovine jaja. Ukrasiti šlagom i šarenim bombonama.