Energetska kriza krajem godine natjerala je stotine miliona ljudi širom svijeta da se zapitaju kako sa istom ili manjom količinom energije unaprijediti kvalitet života.
Možda se čini nemogućim, ali je to itekako ostvarivo, ukoliko se koriste dostupne metode za smanjenje potrošnje energije u domaćinstvima. Korištenjem LED rasvjete umjesto klasičnih sijalica smanjujemo potrošnju električne energije i do 90% u odnosu na tradicionalne načine osvjetljenja, a toplotnom izolacijom stambenih objekata možemo uštediti skoro i do 50% energije godišnje.
Štednja se često tumači kao restrikcija, ali u ovom slučaju to nije tako. Zapravo, energetska efikasnost je sprečavanje „bacanja“ energije koja, kada se efikasno koristi, umjesto van objekata, ostaje u prostorijama utopljenih kuća, zgrada...
Mnoge evropske države su se nakon poremećaja na tržištu energenata okrenule hitnim mjerama i pronalsku rješenja, a energetska panika proširila se širom svijeta. S druge strane važnost energetske efikasnosti nadležne institucije u Republici Srpskoj su prepoznale i prije energetske krize te pokrenule brojne projekte i aktivnosti kako bi se smanjilo rasipanje energije.
Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske ključna je institucija koja upravlja procesima zelene tranzicije. Brojnim projektima doprinijeli su kvalitetnijem upravljanju energijom, a od prošle godine su otvorili programe i za fizička lica i kroz konkretnu pomoć omogućili utopljavanje stambenih objekata.
Tako je Fond prošle godine putem javnog konkursa dodijelilo bespovratna finansijska sredstava za sufinansiranje projekata iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije za fizička lica za 2022. godinu.65 fizičkih lica dobilo je bespovratna sredstva u iznosima od 3.000 KM do 8.000 KM za projekte obnove spoljašne zaštite objekata, te za povećanje energetske efikasnosti sistema grijanja i hlađenja. Tokom ovog konkursa Fond je dodijelio ukupno blizu 400.000,00 KM bespovratnih sredstava.
Takođe, kako bi informisali stanovništvo o koristima koje proizilaze iz uvođenja mjera energetske efikasnosti, Fond je uz podršku Savezne vlade Njemačke u okviru projekta “Dekarbonizacija energetskog sektora u Bosni i Hercegovini“ koji provodi GIZ, pokrenuo kampanju “Domaćinski s energijom – I ljepše i isplativije” i kreirao stranicu utoplidom.ekofondrs.org na kojoj se nalaze sve potrebne informacije o važnosti energetske efikasnosti.
Na ovoj stranici se nalazi i kalkulator uštede energije s razlogom nazvan “Motivator” koji u nekoliko koraka izračunava potrebnu investiciju, uštedu energije u objektima u kojima je zadovoljen standard potrebne energije za grijanje, finansijsku uštedu koja se može ostvariti povećanjem energetske efikasnosti u takvim objektima uz rezultate smanjenja emisije CO2.
Promjenom samo vanjske stolarije moguće je smanjiti potrebnu energiju za grijanje preko 50%, a potpunim i pravilnim utopljavanjem objekata potrošnja energije se znatno smanjuje. Koristeći kalkulator koji se nalazi na stranici provjerili smo koliko bi bila smanjena potrošnja prosječnog domaćinstva u Republici Srpskoj kada bi investirali u utopljavanje objekta. Rezultati su veoma ohrabrujući.
Ukoliko se radi o slobodnostojećoj kući izgrađenoj između 1981. i 1991. godine koja se grije na drva, promjenom prozora, postavljanjem toplotne izolacije na vanjske zidove debljine 20 cm i zamjenom sistema grijanja toplotnom pumpom može se uštediti do 14,624 kWh godišnje. Finansijska ušteda bila bi 4.500,00 KM, a ovim mjerama godišnje proizvodnja CO2 emisije bi se smanjila za više od pet tona.
Uštede u javnim objektima bile bi još veće, a nakon niza finansijskih i zdravstvenih benefita kvalitetnijim upravljanjem energijom, povećanjem energetske efikasnosti smanjila bi se i potreba za energentima, što za rezultat može imati i smanjenje ovisnosti o energentima čime se smanjuje i rizik nestašice energenata.
Visina investicije, finansijske i energetske uštede i smanjenje emisija štetnih gasova određuje vrsta objekta, godina izgradnje, te energetska mjera na koju se neko odluči. Sve ove mjere ne pomažu samo kod zagrijavanja, već i prilikom hlađenja stambenog prostora, ali takođe produžavaju životni vijek stambenog objekta.
Osim smanjenja finansijskih izdataka utopljavanjem objekata utiče se i na komfor stanovanja kao i na kvalitet unutrašnjeg vazduha koji je inače pokretač mnogih oboljenja. Prema mnogim istraživanjima nekvalitetan unutrašnji vazduh ostavlja negativne posljedice po respiratorni sistem, pogoršava astmu, negativno utiče na kardiovaskularni sistem, a zagađen unutrašnji vazduh vezuje se i za nastanak karcinoma i drugih bolesti izazvanim nepovoljnim okruženjem.
Energetskom efikasnošću osim uštede novca i očuvanja zdravlja čuva se i planeta Zemlja.