BANJALUKA - Žitarice koje se uvoze u RS dostižu 35 puta veću vrijednost od onih koje su izvezene.
Poljoprivrednici negoduju zbog takve statistike i pozivaju nadležne da im pomognu da se izbore s nelojalnom konkurencijom.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u RS je u maju, posljednjem mjesecu za koji postoje podaci, uvezeno žita u vrijednosti od 6.721.000 maraka. Izvoz je, u istom mjesecu, bio neuporedivo siromašniji, i iznosio je "mršavih" 192.000 KM. Dakle, tačno 35 puta je manji.
"Inače, kada je spoljnotrgovinska razmjena u pitanju, mi imamo izvoz samo u Tursku. U drugu zemlju niti imamo šta izvoziti, niti imamo potpisane ugovore. Kada su žitarice u pitanju, mi uglavnom uvozimo iz Srbije, Hrvatske i Mađarske", navode poljoprivrednici u RS.
Prema riječima Vladimira Usorca, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS, osim što imaju probleme s plasmanom svojih proizvoda u inostranstvu, ni domaća mlinsko-pekarska industrija ne pokazuje interes za plodove njihovog rada.
"Evidentno je da će pšenica uskoro poskupjeti i da će joj cijena biti pola marke po kilogramu. Njih to ne interesuje, jer će to poskupljenje ukalkulisati u cijenu i naplatiti od potrošača. A mi poljoprivrednici gledamo šta će biti sa nama. Zato je kod nas sve manje žitarica. Da bismo se izborili sa uvozom, moramo imati plansku proizvodnju hljebnog žita, i moramo tačno znati ko će to žito kupiti", naglašava Usorac.
Poljoprivrednici kažu da su uslovi za proizvodnju žitarica u RS odlični, ali da od toga imaju malo koristi.
"Zamislite, mlinari i pekari kažu da mi imamo slabiji kvalitet hljebnog žita, tako da ispada da žitarice na našoj obali Save ne valjaju, a da u Hrvatskoj valjaju, te da su žita sa obale Drine u Srbiji dobra, a sa obale u Semberiji, nisu. I Sava i Drina su široke 100 metara i nigdje u svijetu nije zabilježen toliko 'različit' klimatski uticaj na razdaljini od svega sto metara", kritikuje Usorac.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS potvrdili su da bi Republika Srpska mogla po svojim proizvodnim resursima i svim parametrima agronomske struke i nauke, da proizvede dovoljno hljebnog žita za potrebe regiona.
"Jedan od naših osnovnih ciljeva jeste unapređenje proizvodnje merkantilne pšenice, kako u kvantitetu, tako i u kvalitetu, sa sadašnjeg nivoa sjetvenih površina od oko 25.000 hektara, na nivo koji je potreban za RS, a u okvirima koji su predviđeni Strategijom razvoja poljoprivrede RS do 2016. godine", ističe Bojan Kecman, portparol resornog ministarstva.
Treba reći da su, kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena sa inostranstvom, poljoprivrednici u RS već godinama u gubitku, jer uvoz svake godine značajno "nadmaši" izvoz žitarica.