Napadi na vjerske poglavare i objekte, te skrnjavljenje nadgrobnih spomenika, sve učestaliji su u BiH, zbog čega stručnjaci tvrde da se ostaci vjerske netrpeljivosti, koja je kulminirala u prošlom ratu u BiH, u našem društvu osjete i danas.
Stručnjaci ocjenjuju da takva situacija ne može prouzrokovati veće probleme, ali i ističu da svaki incident urušava odnose između nacija u našoj zemlji.
Dok vjerski čelnici naglašavaju da bi svetilišta trebalo da nas zbližavaju, veliki je broj primjera koji pokazuju da su upravo vjerski objekti često na meti vandala.
Među posljednjim primjerima u vezi s napadima na svetinje i vjerske poglavare je i incident koji se desio u Sanskom Mostu, kada je eksplozivnom napravom napadnut sveštenik.
Nakon što je 20. novembra za dlaku izbjegao smrt, poslije eksplozije ispred parohijskog doma u Sanskom Mostu, pravoslavni sveštenik u tom gradu Slobodan Višekruna, dobio je policijsko obezbjeđenje.
Eksplozivna naprava aktivirana je ispred vrata parohijskog doma, gdje Višekruna stanuje. Detonacija je uslijedila nakon što je on otvorio ulazna vrata, u namjeri da izađe iz kuće.
U tom trenutku došlo je do aktiviranja ručne bombe koja je bila pričvršćena na ulaznim vratima. Nakon tog događaja, pravoslavni sveštenik je izjavio da je imao sreće što je preživio.
"Otvorio sam vrata, ali sam se u tom trenutku vratio, jer sam zaboravio ključeve od crkve. Nisam prešao ni tri koraka kad je odjeknula eksplozija. Ne smijem ni pomisliti šta bi bilo da sam izašao iz kuće", rekao je Višekruna, koji je nedugo nakon eksplozije zbrinut u Domu zdravlja.
S druge strane, sveštenik Petar Petrović iz Stanova kod Doboja, koji je opljačkan samo dan nakon eksplozije u Sanskom Mostu, tvrdi da je napadnuta crkva, a ne on.
Osuda vandalskih postupaka: "Opljačkana je crkvena kuća, i naravno da je u pitanju napad na crkvu, a ne na mene. Nikada nisam imao problema, osim što je u još jednom selu u crkvi, gdje obavljam službu, ranije bila pljačka", rekao je sveštenik Petrović za naše novine, nekoliko dana nakon te pljačke, i dodao:
"Ne znam šta bih rekao o učestalim napadima na vjerske objekte. Ako neke grupe ulaze u objekat da bi uzele novac, to je iz lične koristi. Međutim, ima i onih koji bacaju kamenje na crkvu ili džamiju. Bilo da je u pitanju jedno ili drugo, osuđujem takve vandalske postupke".
Nažalost, dosta je primjera koji ukazuju na to da su vjerski poglavari i objekti u našoj zemlji sve češće na meti vandala.
Tako su u požaru u džamiji, koji se početkom februara dogodio u povratničkom naselju Višići, u opštini Čapljina, izgorjele dvije prostorije.
''Prema nalazu protivpožarnog inspektora, uzrok požara je otvoreni plamen, što upućuje na to da je požar podmetnut", rekli su nakon tog požara iz policije.
Džamiju napadali četiri puta: Džemal ef. Gadara, glavni imam u Čapljini, naglasio je nakon tog požara da incident neće poljuljati nadu u suživot kod Bošnjaka u Višićima, a mještani su naveli da je to bio već četvrti napad na taj vjerski objekat otkako je obnovljen i svečano otvoren 2007. godine.
Takođe, vandali su krajem decembra prošle godine oskrnavili nadgrobne spomenike na mezarju u banjalučkom naselju Vrbanja, te stubove na ulazu u dvorište pravoslavne crkve koja se nalazi u neposrednoj blizini.
Na većem broju spomenika na muslimanskom groblju, te na stubovima ispred pravoslavne crkve, crnim sprejem ispisali su latinično slovo "U".
Sve učestaliji napadi na vjerske poglavare i objekte uznemirili su građane. Posebno su zabrinuti stanovnici onih područja gdje u manjem broju žive pripadnici neke nacionalnosti.
Milan Ubiparip, student iz Mrkonjić Grada, smatra da je, kako kaže, "krajnje vrijeme da se uđe u kraj vandalima koji remete mir u BiH".
"Ne mogu razumjeti to što se i 14 godina nakon prestanka ratnih dejstava u našoj zemlji pojavljuju oni kojima je malo mržnje. Čak i ako ima onih koji se nisu 'zasitili' sukoba, nije mi jasno zašto svoj revolt ispoljavaju na vjerskim objektima. Svetilišta bi trebalo da nas zbližuju, a ne udaljavaju", rekao je Ubiparip.
On smatra da bi se samo rigoroznijim kažnjavanjem počinilaca napada na vjersku imovinu i poglavare dovelo do manje alarmantne statistike koja je u vezi s tim napadima.
Od 96 napada, 42 rasvijetljena: U MUP-u RS su potvrdili da je na području RS od početka prošle godine do kraja jula ove godine evidentirano 96 napada na vjerske objekte, od kojih je 85 krivičnih djela, devet prekršaja i dva događaja. Rasvijetljena su 42 napada.
"Od navedenog broja izvršenih napada, 51 napad izvršen je na islamske vjerske objekte, 40 na pravoslavne, četiri na katoličke, dok je jedan napad izvršen na objekat Jevrejske vjerske zajednice", rekla je Tijana Savić, novinar u Kabinetu direktora policije RS.
Ivica Vrdoljak, šef Odsjeka za odnose s javnošću MUP-a Livanjskog kantona, saopštio je da se u prvih šest mjeseci ove godine na podrčju tog kantona dogodila jedna provala i jedan pokušaj provale u pravoslavnu crkvu u Drvaru.
U Službi za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini su rekli da su u posljednih nekoliko mjeseci džamije i drugi objekti IZ na meti napada bile više od 16 puta. Na džamije je bacana pivska flaša, razbijani su prozori, pored objekata je ostavljan izmet, pisani su uvredljivi grafiti, a skrnavljeno je i mezarje.
U Rijasetu IZ u BiH su još rekli da su napadi na vjerske objekte, koji su, kako su istakli, u posljednje vrijeme dobili još veći intenzitet, produkt vjerske i nacionalne netrpeljivosti.
Ističu da svi ti napadi za cilj imaju da unesu strah i uzmemirenost među povratnicima koji su uglavnom meta tih napada.
"Tu je i smišljen način ponižavanja, podcjenjivanja i vrijeđanja, kao što je, na primjer, u jednom slučaju bacanje svinjskog izmeta pred džamiju. U nekim slučajevima je bilo i verbalnih vrijeđanja i omalovažavanja povratnika", rekli su u Rijasetu IZ u BiH.
Kao glavne motive tih napada, naveli su vjersku i nacionalnu mržnju koju, kako su istakli, podstiču neki čelnici.
Ostaci vjerske netrpeljivosti: "Na našim područjima još se ljudi cijene prema tim mjerilima i, nažalost, niko ne zna do kad će to trajati, a na našu štetu uvijek će biti problema i ovakvih i sličnih situacija", rekli su u Rijasetu IZ u BiH, i dodali:
"U proteklom ratu, ta vjerska i nacionalna netrpeljivost je kulminirala, a njeni ostaci se osjete i danas u našem društvu, nekada u manjem nekada u većem intenzitetu".
Ivica Božinović, ekonom u Banjalučkoj biskupiji, rekao je da je napad na bilo koji i bilo čiji vjerski objekat, te bilo kojeg vjerskog službenika za svaku osudu.
"Svaki normalan čovjek, bez obzira na to kojoj vjeri ili narodu pripada, mora osuditi takav čin. Ovakav način ponašanja je krajnje necivilizacijski i ne može imati apsolutno nikakvog opravdanja. Smatram, također, da ovakvi događaji unose nemir ne samo kod manjinskog stanovništa, nego, unose i osjećaj zgražanja i kod onih koji su u većini", rekao je Božinović.
On smatra da među istinskim vjernicima nema vjerske netrpeljivosti.
"Postoje vješti manipulatori koji koriste tobožnje vjernike za svoje ciljeve. Neprestano koriste rovitost političke situacije u BiH kako bi podsjetili 'svoje' na opasnost od 'njihovih'. Ne daju im da se 'uspavaju'. Pravi vjernik poštuje svoje i tuđe svetinje. U to ne dira", obrazložio je Božinović, i podsjetio da je prošlog mjeseca oskrnavljena župna crkva pohoda blažene djevice Marije u Banjaluci.
Neprijateljstvo prema drugoj vjeri: Psiholog Srđan Dušanić konstatuje da su istraživanja koja je on provodio tokom posljednjih nekoliko godina svaki put potvrđivala da je u BiH izraženo neprijateljstvo prema drugoj naciji, a sami tim, kako kaže, i drugoj vjeri.
"Nacija i vjera kod nas se poistovjećuju, a, nažalost, ljudi i koji su vjernici, ne mogu da shvate da je suština religije 'ljubi bližnjega svoga'. Čini se, kod nas je bitnije ispoljiti religiju tako što ćete mrziti onu drugu, nego što ćemo zadovoljiti njeno osnovno pravilo", rekao je Dušanić.
On smatra da u BiH u bliskoj budućnosti, zbog takve situacije, ne može doći do većih problema, ali i dodaje da svaki incident urušava odnose između nacija koje žive u BiH.
"Iza takvih incidenata stoje osobe koje nemaju izgrađen lični identitet, i njihovo postojanje se svelo na to kojoj grupi pripadaju, prije svega, vjerskoj i etničkoj. Ljudi koji to rade su lično izgubljeni. Motive možemo vidjeti i u namjerama nekih da kroz planirane akcije isprovociraju 'drugu' stranu, da zaplaše stanovništvo ili ih isprovociraju da napuste te prostore", obrazložio je Dušanić.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da se vjerska netrpeljivost stalno pojačava.
"Ako uzmemo da je rat bio vrhunac, pre svega, verske netrpeljivosti, onda je nekoliko godina posle rata došlo do malog opuštanja, a zatim se ponovo pojačava, ali sada na drugačije, ponekad prikrivenije, a nekad otvoreno. Smatra se da je vera u neku ruku uzrok svih problema, odnosno da je vera osnovni identitet", rekao je Šijaković.
Tvrdi da ta netrpeljivost postaje ozbiljan problem, i dodaje da su motivi napada "da se pokaže drugima da im nije ovde mesto".
"Akteri takvih napada su oni koji propagiraju neku vrstu netrpeljivosti, posebno oni koji su propagatori određene vere, odnosno oni koji žele da se dalje produbljuje stanje konflikta u BiH. Takvi nemiri kod manjinskog nacionalnog i verskog stanovništva na nekom području uteraju strah u kosti, te im se na taj način poremeti mir", obrazložio je Šijaković.