Nemogućnost zapošljavanja mladih vatrogasaca zbog nedostatka novca postaje gorući problem jednog broja profesionalnih vatrogasnih službi u Federaciji BiH. Petar Jurić, komandant Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar, upozorava da u svojim redovima imaju najviše vatrogasaca u godinama, koji su prinuđeni ići na najteže intervencije jer nemaju kadra koji bi ih zamijenio.
"Teško je mladom čovjeku trčati uz brdo sa 20 litara vode na leđima i, kada se popne, gasiti požar velikih razmjera u ljetnom periodu na plus 40 stepeni. Kako je tek onima koji su u godinama, a moraju. Mi u svojim redovima imamo samo tri mlada vatrogasca koji imaju do 29 godina, i 41 vatrogasca starosti između 40 i 49 godina, dok je 27 ljudi od 50 do 60 godina. Ti podaci su dovoljni, da više ništa ne kažem", ogorčen je Jurić.
Ističe da su u teškoj situaciji i da ne znaju kako dalje.
Nedostatak kadrova i škola: "Problem je primiti čovjeka koji će dobijati platu jer nas finansira grad Mostar koji nema sredstava za upošljavanje novog kadra. Kod nas u ljetnom periodu ljekari upozoravaju da osobe starije od 50 godina ne smiju izaći iz kuća zbog opasnosti po zdravlje. A šta će moji ljudi koji još moraju uz tu vrućinu nositi vodu na leđima i ulijetati u dim i vatru", pita se Jurić.
Osim nedostatka finansijskih sredstava za obnavljanje kadrova u vatrogasnim jedinicama, problem je i to što ne postoji škola za vatrogasce.
"Osamdesetih godina prošlog vijeka ukinuta je srednja škola za vatrogasce, tehničare protivpožarne zaštite, što je šteta. Trebalo bi ponovo da bude otvorena jer ne treba govoriti o značaju vatrogasaca u svakom društvu. Poznato je da sada postoji obuka za vatrogasce koja traje šest mjeseci, nakon čega se polaže ispit za vatrogasca", kaže Ibrahim Hadžić, komandant Profesionalne vatrogasne brigade Tuzla, i dodaje:
"Prije izvjesnog vremena je u Zenici bio seminar za kadrove u vatrogastvu i mi tamo nismo poslali svoje ljude, a razlog je recesija".
Kaže da oni, ipak, nemaju problema s obnavljanjem kadra.
"Tačno je da neke vatrogasne jedinice u Federaciji BiH finansiraju kantoni, a druge općine, što utiče na zapošljavanja novih vatrogasaca. Sa novim zakonom o vatrogastvu taj bi problem mogao biti riješen, a novina je i da će Federalna uprava Civilne zaštite raditi godišnje planove o potrebama upošljavanja novih vatrogasaca, da taj zadatak neće pasti, kao što je do sada bio slučaj, samo na komandire, odnosno komandante vatrogasaca", kaže Hadžić.
Mahir Halilović, komandant Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo, takođe ističe da imaju problem zapošljavanja novih radnika.
"Mi smo prije četiri godine posljednji put primili nove ljude i to je sada postalo alarmantno. Ako se ovako nastavi, za koju godinu ćemo ovdje imati samo starce vatrogasce jer neće imati ko da nas naslijedi. Sada se vatrogasac postaje obukom u okviru koje su tri mjeseca praksa i toliko teorije, a potom se polaže ispit", pojašnjava Halilović.
Zakon nije donio promjene: Enes Zec, komandant Službe civilne zaštite i vatrogastva opštine Zenica, kaže kako ne vidi velike promjene u vatrogastvu sa donošenjem federalnog zakona iz te oblasti.
"Prije svega finansiranje vatrogasnih službi je opet nedorečeno pa ne vidim svrhu tog zakona, a što bi trebalo da bude najvažniji segment. Imamo sreću da nas u velikoj mjeri podržava općina Zenica, na čijem smo budžetu tako da nemamo problema kod primanja novih vatrogasaca, a što nije slučaj sa našim kolegama u drugim kantonima i općinama. Smatram da je nedolično da nemamo školu za vatrogasce", kaže Zec.
Stanko Slišković, sekretar Federalne uprave Civilne zaštite, ističe da je donošenje novog zakona odlična osnova da se počnu rješavati problemi u toj oblasti.
"Ali da bi se situacija zaista poboljšala treba donijeti i 50 podzakonskih propisa. U Širokom Brijegu postoji škola za vatrogasce pri jednoj privatnoj školi, što je dobar početak da se počnu otvarati i u drugim dijelovima Federacije BiH", kaže Slišković.