BANJALUKA - Već deceniju i po u RS ih više umire nego ih se rađa, a pozitivan prirodni priraštaj prošle godine zabilježen je u samo sedam opština u RS, dok je u ostalih 55 više umiralo nego što se čuo dječji prvi plač.
U Istočnom Drvaru i Istočnom Mostaru lani se nije čuo plač novorođenčeta, dok je u Donjem Žabaru za 365 dana 2010. godine rođen samo jedan dječak.
Rode s bebama najmanje slijeću u manjim, slabije razvijenim opštinama. Tako su u Kupresu i Pelagićevu lani rođene samo tri bebe, Novom Goraždu sedam, Krupi na Uni, Petrovcu i Kalinoviku osam, dok je u Berkovićima i Jezeru rođeno 11 beba.
Stevo Pašalić, profesor demografije na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, ističe da se u RS već godinama više umire nego rađa, odnosno da se od 2002. godine taj trend ne zaustavlja.
"Gledano po opštinama, mali broj lokalnih zajednica ima pozitivnu stopu prirodnog priraštaja. Jedina opština koja od 1996. godine do danas konstantno ima veći natalitet nego mortalitet je Zvornik", kaže Pašalić.
Ukupni demografski gubici u posljednjoj deceniji u RS su 306.000 stanovnika
I najveći grad Srpske, godinama unazad, uglavnom bilježi veći broj beba u odnosu na broj umrlih stanovnika. Negdje na granici su Laktaši, Milići i Kotor Varoš.
"Posmatrajući duži vremenski period, a imamo podatke od 1996. godine do danas, opšte stanje je nezadovoljavajuće jer se neprestano povećava broj opšina u kojim se više umire nego rađa", dodaje Pašalić.
Ne treba zanemariti, upozorava on, da BiH nikada u istoriji nije imala veći broj doseljenika u odnosu na broj stanovništva koji odlaze iz naše zemlje. Kada podatke o stanovništvu koje je napustilo BiH, pa i RS dodaju negativnom prirodnom priraštaju, onda su gubici znatno veći.
Ukupni demografski gubici u posljednjoj deceniji u RS, po procjeni stručnjaka, su 306.000 stanovnika.
"Da nije bilo rata mi bismo imali toliko ljudi više. U ratu je poginulo 34.500 vojnika, smanjenim natalitetom izgubili smo 45.000 stanovnika, a oko 220.000 građana napustilo je RS", govori Pašalić.
Demografi upozoravaju da bi, zbog ovih alarmantnih podataka, trebalo formirati demografske fondove, na nivou republike i lokalnih zajednica, iz kojih bi porodice bile novčano pomognute za svako novorođenče.
Važna je i populaciona edukacija što većeg broj stanovništva, a posebno porodica u reproduktivnom periodu života o važnosti rađanja.
"Treba intenzivirati i mjere koje već postoje, poput isplate dječjih dodataka, obezbjeđivanja besplatnog prevoza učenika u školu, liječenja steriliteta", savjetuje Pašalić.
Jednokratne novčane naknade majkama koje rode treće i četvrto dijete, pomoć poslodavcima koji zapošljavaju mlade do 30 godina, subencija kamata na stambene kredite Investiciono-razvojne banke RS su mjere populacione politike koje bi trebalo da ublaže trenutno stanje, ističu u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS.
"Od 2006. godine svim majkama koje rode treće ili četvrto dijete posredstvom Javnog fonda dječje zaštite RS isplaćuje se jednokratna pomoć. Za treće dijete ove godine isplaćivano je 500, a za četvrto 400 maraka", kažu u ovom ministarstvu.
Treba intenzivirati i mjere koje već postoje, poput isplate dječjih dodataka, obezbjeđivanja besplatnog prevoza učenika u školu, liječenja steriliteta, savjetuje Pašalić
Na njihov prijedlog, prilikom određivanja kriterijuma za dodjelu stambenih kredita IRB RS, porodice sa djecom, te mladi bračni parovi svrstani su u povlaštene grupe i imaju nižu kamatnu stopu", dodaju u Ministarstvu porodice, omladine i sporta RS.
S obzirom na to da je demografska politika oblast koja zahtijeva vrijeme i novac, prvi rezultati se mogu očekivati tek nakon 15 do 20 godina intenzivne primjene u kontinuitetu.
"Danas sve države teže stacioniranom stanovništvu, odnosno da prirodni priraštaj bude na nuli. To znači jednak ili približno jednak broj rođenih i umrlih. Uzimajući u obzir da je u RS od 2002. godine negativan prirodni priraštaj, naš zadatak je da u narednom periodu zaustavimo taj nepovoljan trend, kako bismo postigli najvažniji cilj - stacionirani nivo stanovništva", zaključuju u Ministarstvu porodice omladine i sporta RS.
Opštine s najmanjim brojem rođenih u 2010. godini
Donji Žabar 1
Pelagićevo 3
Kupres 3
Krupa na Uni 5
Novo Goražde 7
Kalinovik 8
Petrovac 8
Istočni Stari Grad 9
Trnovo 9
Berkovići 11
Jezero 11
Rudo 15
Vukosavlje 19
Čajniče 25
Kostajnica 28
Oštra Luka 29
Osmaci 29
Ljubinje 40
Petrovo 45
Opštine s najvećim brojem rođenih u 2010. godini
Banjaluka 1.919
Bijeljina 921
Prijedor 650
Doboj 617
Zvornik 484
Gradiška 435
Teslić 400
Laktaši 343
Trebinje 277