BANJALUKA - Jevreji večeras počinju obilježavanje svog velikog praznika Pashe /Pesaha/, kojim se slavi oslobađanje iz egipatskog ropstva.
Događaj oslobođenja od egipatskog ropstva je opisan u Drugoj knjizi Mojsijevoj, koja se zove još i Egzodus. /Pet knjiga mojsijevih - Tora čini dio Starog zavjeta/.
U hebrejskom jeziku Pasha se još naziva i Hag ha-macot, praznik prijesnih, beskvasnih hljebova, jer je u vrijeme praznika izričito zabranjeno jelo s kvascem, pa čak i posjedovanje bilo čega kvasnog.
Taj praznik se još naziva i Z’man Herutenu, u doslovnom prevodu "praznik naše slobode", kao i Hag Ha’aviv ili praznik proljeća.
Pasha je jedan od tri hodočasna praznika kada svi Jevreji koji imaju mogućnost, hodočaste u Jerusalim.
Slavlje započinje večerom koja se zove Seder večera. Seder je hebrejska riječ koja znači red, a Seder večera je praznična, obredna večera, na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi drugi običaji obavljaju po strogo utvrđenom redu.
I hrana se servira na "kearat seder" - veliki tanjir na kojem je postavljeno sve što je potrebno za jelo tokom večere.
Kako je Pesah praznik koji se proslavlja u porodici, u vrijeme Seder večere svi ukućani se okupljaju oko trpeze na kojoj su postavljena jela koja simbolično podsjećaju na robovanje Izraelaca u Egiptu i na njihovo izbavljenje.
U svim jevrejskim porodicama za trpezom tokom Seder večere ostavlja se jedno prazno mjesto i jedna čaša vina za proroka Eliju /Iliju/.
Običaj je i da se za vrijeme večere vrata od kuće ostavljaju otvorena, kao znak dobrodošlice svakom dobronamjernom putniku-namjerniku.
Seder počinje domaćinovim pozivom siromašnima da dođu i s njima podijele sve što ima na trpezi.
Čitanje Hagade je osnovni dio Sedera. Hagada opisuje događaje koji se odnose na praznik, hronološki iznoseći istoriju dolaska izraelskih plemena u Misir /Egipat/, njihovo oslobađanje iz ropstva i objašnjava svrhu pashalne žrtve za vrijeme Drugog hrama.
Ona govori i o upotrebi beskvasnog hljeba, macesa, gorkih trava i drugog jela koje se nalazi na trpezi.