BANJALUKA - Seoska područja u RS uglavnom imaju škole do petog razreda, a čak u 70 odsto sela ne postoji osnovna škola do devetog razreda, podaci su Strategije ruralnog razvoja RS za razdoblje od 2009. do 2015. godine.
Iz tog razloga, a da bi produžili svoje školovanje, mališani pješače po nekoliko kilometara do najbliže škole, dok neke voze roditelji ili se služe organizovanim prevozom učenika, tamo gdje ga ima.
Dobro upućeni u ovu problematiku tvrde da je uzrok ovoga stalno smanjenje broja učenika u seoskim školama, pad nataliteta i nepostojanje uslova za ostanak bračnih parova na selima.
Komentarišući ove podatke Stevan Milić, predsjednik Sindikata obrazovanja RS, istakao je da je ovaj problem prisutan i u zemljama regiona, ali da je kod nas nešto izraženiji.
"Kada odem u posjetu u neke seoske škole, obuzme me tuga kada uđem u razred u kojem se nalaze dva ili tri učenika i odmah su vam jasni ovi podaci", rekao je Milić.
On je naveo da je prema podacima za prošlu godinu u RS bilo čak sto škola koje je pohađalo do pet učenika i 150 škola koje je pohađalo do deset učenika.
"Smatram da su djeca odmah trebalo da budu poslata na školovanje u veće sredine, gdje ima više učenika, radi njihovog lakšeg uključivanja u društvo, jer sela umiru, natalitet opada i to je realnost", naveo je Milić.
Mirko Banjac, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS, kazao je da broj učenika u seoskim školama opada, ali smatra da rješenje problema nije u ukidanju tih škola, jer je to porazno.
"To se ne smije dogoditi i o tome trebana vrijeme da razmišljamo, jer naša budućnost je na selu", rekao je Banjac.
On je naglasio da se ukidanjem škola u ruralnim područjima ugrožavaju mladi, zatiru se sela i time se stvara gradska sirotinja.
"Ne smije biti smanjeno ulaganje u obrazovanje, jer će to rezultirati uništenjem omladine u RS", kazao je Banjac.
Borko Džajić, predsjednik Foruma roditelja osnovnih i srednjih škola, te predškolskih ustanova RS, kazao je da je stanje osnovnog obrazovanja u ruralnim područjima RS katastrofalno.
"Sela su prazna, škole u ruševnom stanju, a djeca moraju pješačiti po nekoliko kilometara do škole sa teškom torbom na leđima", rekao je on.
Navodi da u nekim područjima ima slučajeva da neki od razreda pohađa samo jedan učenik i da zato u većini seoskih škola nema odjeljenja od petog do devetog razreda. Džajić kaže da je to uzrok lošeg planiranja uslova za ostanak bračnih parova u ruralnim područjima RS, koja postaju sve praznija.
"Djeci predaju nekompetentni profesori sa završenom srednjom školom, a roditelji su zabrinuti jer djeca ne znaju ni tablicu množenja", kazao je on.
Dodaje da bi bilo isplativije slati autobuse po djecu na sela da ih dovoze u gradske škole, nego plaćati silne nekompetentne profesore i komunalije, jer se, kako je kazao, na taj način upropaštavaju generacije na selima.
U osnovnim školama u RS upozoravaju da je kvalitet nastave u kombinovanim odjeljenjima područnih škola daleko lošiji od onog u čistim odjeljenjima, ali smatraju da ih ne treba ukidati.
Ministarstvo
Spomenka Miljković, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS, kazala je da u školskoj 2010/2011. godini 67 područnih odjeljenja nije upisalo nijednog učenika, po jedan učenik upisan je u 53 područna odjeljenja, te da su po dva učenika upisana u 91 područnom odjeljenju.
"U seoskim područjima u RS imamo i petorazredna i devetorazredna područna odjeljenja, tačnije 455 petorazrednih područnih odjeljenja i 88 devetorazrednih", kazala je Miljkovićeva.
Prema njenim riječima, da bi neko petorazredno područno odjeljenje preraslo u devetorazredno, potrebno je da, prije svega, bude povećan broj učenika, a činjenica je da je sve manji broj učenika u školama, što je posebno izraženo u seoskim područjima.