Za života se proslavio kao znamenit i mudar državnik Osmanskog carstva i jedan od najvećih zadužbinara - legatora svog vremena. Mehmed-paša Sokolović je svoje haire gradio po svijetu, ali je i Bosni, u kojoj je ponikao, ostavio sve same dragulje arhitekture, a jedan od njih je most na Drini u Višegradu, koji je odnedavno na listi svjetske baštine UNESCO-a.
Služio je tri sultana, Sulejmana Drugog Veličanstvenog, Selima Drugog i Murata Trećeg. Kao vrhunski primjer snalažljivosti, mudrosti i državničkog ponašanja navodi se 1566. godina, kada zajedno sa sultanom Sulejmanom Drugim opsjeda državu Siget u jugozapadnoj Mađarskoj koju je branio Nikola Zrinski. U toku te bitke sultan je umro, a Sokolović je prikrio njegovu smrt kako vijest o tome ne bi negativno uticala na njegovu vojsku, dok nije imenovan novi sultan. Ostao je upamćen i po obnovi Pećke patrijaršije, centru Srpske pravoslavne crkve.
Mehmed-paša Sokolović rođen je 1505. godine u selu Sokolovići, blizu kasabe Rudo, u višegradskom kadiluku. Poticao je iz seoske porodice.
"Otac mu se zvao Dimitrije, a za majčino ime se ne zna. Kao dječaku su mu dali kršteno ime Bajica, a negdje se spominje i kao Bajo. Iz porodice je odveden u janičare, u sultanov saraj i to najprije u Edirnu, gdje je školovan i gdje je prešao na islam, kada je postao Mehmed", ispričali su nam u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.
Vojničke zasluge, obnova Patrijaršije
U pojedinim knjigama stoji da je od porodice odveden sa 16 godina, a u drugim opet sa 18 godina. Takođe je napisano da je "učio knjigu" u Mileševi, gdje mu je, opet, ne zna se tačno, stric ili ujak, bio kaluđer. U narodu je ostala priča kako je veliki vezir jednom prilikom i posjetio manastir u kome je prvobitno sticao znanje.
Dolaskom u sultanov saraj, kao mladić je učestvovao u Mohačkoj bici 1526. godine, a zatim 1529. godine u opsadi Beča. Nakon toga je postao admiral. Uspješna karijera Mehmed-paše Sokolovića nastavlja se i on 1549. godine postaje rumelijski beglerbeg. U ratu protiv Habsburške monarhije bio je glavni komandant cjelokupne osmanske vojske. Godine 1555. dobija zvanje trećeg vezira, zbog vojničkih zasluga.
"Do dana današnjeg je poznat i po tome što je zaslužan za obnavljanje Pećke patrijaršiju i to 1557. godine na Kosovu, koja je bila centar Srpske pravoslavne crkve. Prvi patrijarh obnovljene Pećke patrijaršije bio je Makarije Sokolović, za kojeg neki kažu da je bio Mehmedov brat. Ima ih koji su tvrdili da mu je bio rođak", kaže Muhiba Kaljanac, direktorica Historijskog muzeja BiH.
Postoje spisi u kojima se, međutim, tvrdi da izvjesni Makarije Sokolović nije bio Mehmedu bliži rod.
U jednoj od enciklopedija Historijskog muzeja BiH stoji kako je Mehmed oca Dimitrija doveo na dvor, gdje je primio islam i dobio ime Džemaludin Sinan-beg. Bio je mutevelija jednog pašinog vakufa u Bosni. Sestra Mehmed-paše Sokolovića dobila je ime Šemsa i udala se za Sinan-bega Boljanića.
Oženio se šesnaestogodišnjakinjom
Godine 1561. Mehmed-paša Sokolović postaje drugi vezir, a godinu kasnije zet sultana Selima drugog, oženivši njegovu kćerku Esmu, koja je tada imala 16 godina. Esma je od Mehmeda bila mlađa 20 godina.
Kao šezdesetogodišnjak 1565. godine dostiže svoj najveći uspjeh i postaje veliki vezir osmanske države. Na tom položaju ostaje punih 14 godina.
Godine 1566. zajedno sa sultanom Sulejmanom Drugim opsjeda državu Siget u jugozapadnoj Mađarskoj koju je branio Nikola Zrinski. U toku te bitke sultan je umro, a Sokolović je tri pune sedmice uspio od vojske i carskih dostojanstvenika sakriti sultanovu smrt. Tek kada je novi sultan Selim Drugi preuzeo vlast, Sokolović je obavijestio vojsku i narod o smrti. Za vrijeme sultana Selima Drugog i Murata Trećeg, on je bio stvarni upravljač osmanske države, kažu historičari. Kao veliki vezir, 1568. godine prisiljava Habsburšku monarhiju na mir, a 1571. godine zauzima Jemen. Sokolović obnavlja i osmansku flotu koja je poražena i oslabljena kod Lepanta 1571. godine. Mehmed paša radi i na razvoju školstva, umjetnosti i književnosti. Čak je planirao i radove na prokopavanju Sueckog i kanala Don - Volga, kako bi spojio kanalom Crno more i Kaspijsko jezero.
Pao kao žrtva zavjere
Za svoga vojevanja nikada nije zaboravio područje sa kojeg je potekao, pa je u Višegradu finansirao izgradnju "mosta kojem neće biti ravnog".
Taj posao je povjeren Kodži Mimar Sinanu, koji je bio glavni arhitekta Osmanskog carstva. Gradnja je trajala od 1571 do 1577 godine. Izgrađen je istinski ljepotan sa 11 lukova koji i danas prkosi vremenu. Iza njega je ostao i Arslanagića most u Trebinju, izvanredno djelo arhitekture, most na Žepi, a ostala je priča da je finansirao i gradnju Kozje ćuprije u Sarajevu. U Beogradu je izgradio karavan saraj, bezistan i hamam.
U svom selu u Bosni sagradio je džamiju, mekteb (vrsta škole), musafirhanu (prenočište), imaret (kuhinja), vodovod i česmu. Džamija je stradala 1806. godine.
Godine 1579. protiv Mehmed-paše Sokolovića podigla se opozicija i iste godine je, 11. oktobra, pao kao žrtva zavjere, tako što ga je u njegovom saraju ubio neki derviš, porijeklom iz Bosne. Navodno je došao do vezira da nešto moli i traži milostinju, a prema nekim pretpostavkama bio je pripadnik izvjesnog hamzevijskog reda.