Ispunjavanje evropskih principa u reformi policije znači uspostavu jedne policije u Bosni i Hercegovini, kaže Vinćenco Kopola, šef Policijske misije Evropske unije u BiH (EUPM).
U razgovoru za `Nezavisne` Kopola tvrdi da međunarodna zajednica neće odustati od policijske reforme u BiH. Kaže da policija Republike Srpske u ovom obliku ne može opstati, jer to ne bi bilo u skladu s evropskim principima.
Smatra da su, uprkos slaboj tehničkoj opremljenosti, policijske agencije u BiH sposobne za borbu protiv kriminala.
NN: Kako deblokirati reformu policije?
KOPOLA: To je mnogo više političko nego policijsko pitanje. Političari bi trebali sjesti i dogovoriti ovu reformu. Međunarodna zajednica neće odustati od ove reforme i uskoro će uslijediti nove inicijative i poticaji za razgovore. Međunarodnoj zajednici je stalo da BiH postane dio evropske porodice i zato će snažno insistirati na reformi policije.
NN: Domaći političari različito tumače tri evropska principa za policijsku reformu, što im pomaže u blokadi cijelog procesa. Možete li precizirati kako bi trebalo da izgleda policijska reforma u skladu s ovim principima?
KOPOLA: Tačno je da postoje različita tumačenja ovih principa. Naše viđenje prvog principa jeste da mora postojati jedan zakon na državnom nivou za policiju u cijeloj zemlji. Tim zakonom treba da budu definisani svi aspekti policijskog rada, napredovanja u karijeri, plaća... Dakle, policajci u cijeloj zemlji rade isti posao, ali nisu isto plaćeni. To mora biti ispravljeno i jednim zakonom njihova prava i obaveze moraju biti regulirane. Također, mora biti jedan i jedinstven budžet za policiju. To će značiti veću kontrolu troškova i manju mogućnost zloupotreba finansija.
Drugi princip znači onemogućavanje političkog uplitanja u rad policije. Jednostavno rečeno, Vlada posredstvom Ministarstva sigurnosti može reći da u narednih pet godina želi da borba protiv organizovanog kriminala bude prioritet. Istovremeno, to je i krajnji domet politike u odnosu na rad policije. Politika ne smije utjecati na operativni rad policije. I treći princip, znači policijske regije sukladno tehničkim kriterijima. Koliko će tih regija biti definisano nije utvrđeno i o tome se može pregovarati. One mogu, ali ne moraju, slijediti administrativnu podjelu zemlje. Mi znamo za stav Republike Srpske o reformi policije. Znamo za problem teritorijalne organizacije policije. Međutim, SIPA, Granična policija i buduća lokalna policija moraju biti policijske snage BiH. Kada se političari dogovore o jednoj policiji, onda će teritorijalna organizacija biti lako riješena.
NN: Je li ostanak policije RS u skladu s evropskim principima?
KOPOLA: Ne. Ne na ovaj način. Postojat će policija Bosne i Hercegovine. Postojat će i policija u Republici Srpskoj, ali samo kao dio policije BiH. Ovo je naše tumačenje evropskih principa. Kako će se u okviru entiteta RS podijeliti i distribuirati nadležnosti, odnosno hoće li u ovom dijelu biti tri, pet, osam policijskih oblasti može se razgovarati. Ista je stvar i u Federaciji BiH, ali postoji policija Bosne i Hercegovine čija će organizacija na terenu zavisiti od tehničkih kriterija.
NN: Jesu li policijske agencije u BiH položile ispit prilikom obilježavanja 12. godišnjice genocida u Srebrenici?
KOPOLA: Operacija je bila jako dobro isplanirana i jako dobro provedena. Policije RS, Federacije BiH, Kantona Tuzla, SIPA i Granična policija jako dobro su sarađivale i koordinacija među njima je bila jako dobra. Nisu zabilježeni nikakvi incidenti jer je svaki dio operativnog plana bio realizovan vrlo dobro. Policija je uradila dobar posao od prikupljanja obavještajnih saznanja, organizacije saobraćaja do osiguranja samog događaja. Moram pohvaliti sve policijske dužnosnike za obavljeni posao jer ne znam na koji su način bolje mogli uraditi posao.
NN: Obilježavanje stradanja Srba u regiji Srebrenica bio je još jedan izazov za policiju?
KOPOLA: Kada govorimo o veličini ove dvije, operacija `Bratunac` je mnogo manji izazov. Međutim, policija mora uvijek pokazivati da je spremna provesti plan organizacije svih događaja i osigurati da ovakvi skupovi prođu bez incidenata.
NN: Po naredbi visokog predstavnika suspendovano je 35 policajaca iz sastava MUP-a RS zbog sumnje u njihovu povezanost s ratnim zločinima. Je li ovo konačan broj policajaca osumnjičenih za povezanost s ratnim zločinima?
KOPOLA: Policajci koji su smijenjeni dio su veće liste osoba koje se povezuju s ratnim zločinima. Namjera je bila da se uklone ove osobe kako bi se omogućila lakša istraga u vezi s aktivnostima na otkrivanju svih odgovornih za ratne zločine. Moram reći da su policija i MUP RS odmah reagovali na odluku visokog predstavnika na način da su osobe koje je smijenio visoki predstavnik uklonili. Osim toga, pokazali su i veliko raspoloženje da u potpunosti sarađuju. Pozdravljam odluku visokog predstavnika koja je dobro pripremljena i provedena. Ali, važno je da razjasnimo da ove suspenzije nisu optužnice. Uslijedit će istrage koje treba da utvrde jesu li suspendovani policijski dužnosnici zaista odgovorni.
NN: Kako se moglo desiti da Dragomir Andan i nakon svih optužbi za pomaganje haškim bjeguncima ostane u policiji RS?
KOPOLA: Želim podsjetiti da je Dragomir Andan bio direktor policije RS, a potom je smijenjen i prebačen na mnogo nižu dužnost. Njegova smjena je uslijedila nakon zajedničke preporuke EUFOR-a i EUPM-a uz podršku OHR-a. Smijenjen je sa zaista visoke pozicije na mnogo nižu, ali je i dalje to bila važna funkcija. Međutim, treba da budemo legalisti. Moramo biti vrlo oprezni i kada kažemo da je neka osoba odgovorna za nešto zbog čega treba biti smijenjena s određene funkcije, a posebno treba biti oprezan pri donošenju odluke o otpuštanju te osobe. Dragomir Andan je suspendovan protekle sedmice tako da, ako kažemo da je Andan odgovoran za neka djela i da treba biti otpušten, za to treba pribaviti dokaze. Što se mene tiče, suspenzija je prva faza postupaka. Ovo je uvod u novi način razmišljanja vlasti BiH o administrativnim koracima koje mogu poduzeti prije nego što neka osoba bude osuđena, a kako bi se spriječilo da ta osoba utječe na određeni proces i istrage. U tom smislu ima nekoliko nedostataka u zakonodavnom smislu koje treba ispraviti.
NN: Koji su to nedostaci?
KOPOLA: Činjenica je da sadašnji zakoni omogućuju administraciji da se krije iza zakona. Postoje mogućnosti da administracija kaže kako nešto nije mogla uraditi braneći se da je sud ili neko drugo tijelo trebalo nešto uraditi. Mi smo uočili te nedostatke i želimo potaknuti vlasti da ih isprave i poprave. Važno je da ne zaboravimo odgovornost svih nas u ovom sistemu. Niko se ne bi smio kriti iza zakona kako bi sakrio svoj nerad.
NN: Vratimo se na trenutak na slučaj Dragomira Andana. Je li činjenica da je i nakon smjene s funkcije direktora policije ostao na visokoj dužnosti u policiji potvrda da vlasti RS istinski ne žele sarađivati s Hagom, odnosno razbijati mrežu podrške haškim bjeguncima?
KOPOLA: Mislim da treba da izbjegnemo zamku da sve u ovoj zemlji generalizujemo. Dragomir Andan jeste bio u policiji RS, ali nije bio na poziciji s koje bi mogao uticati na cijelu strukturu policije. Čovjek koji danas predvodi policiju RS jeste veliki profesionalac. Republika Srpska je odmah provela odluku visokog predstavnika o suspenziji 35 policajaca. Ne želim negirati da u policiji RS, ali i drugim policijskim agencijama rade osobe koje se mogu dovesti u vezu s ratnim zločinima. Ali, ne možemo ni reći da su svi povezani s ratnim zločinima i zato treba izbjegavati generalizovanje. Mislim da je ispravno reći da postoje izolovani slučajevi.
NN: Kako ocjenjujete nedavnu akciju policije u Sarajevu koja je identifikovala 69 osoba osumnjičenih za udruživanje u zločinačku organizaciju?
KOPOLA: Oni dobro rade, zaista dobro. Kada procjenjujemo rad sarajevske policije možemo reći da rade dobro. Analizirajući ovu operaciju mislim da možemo reći da je bila dobro isplanirana i provedena. Realno gledajući, policija u BiH radi dobro, ali još im nedostaju određene tehničke pretpostavke da bi svoj posao radili mnogo bolje. Svjedoci smo da su njihove operacije dobro isplanirane i dobro provedene, koordinacija između različitih agencija je dobra, ali nedostaje im tehnička potpora za velike i važne istrage. Evropska komisija je omogućila nabavku opreme koja će svim policijskim agencimama omogućiti presretanje komunikacija. Postojat će nacionalna baza podataka, bit će uspostavljena funkcionalna komunikacija između policije, tužilaštva i sudstva te povezanost s CIPS-om. Kada sve ovo bude realizirano, policija će moći raditi mnogo bolje. Imajući u vidu trenutne nedostatke, mogu reći da rade jako dobro.
NN: Kažete da policija radi jako dobro, a građani su svjedoci da su uhapšeni zbog sumnje u udruživanje u zločinačku organizaciju vrlo brzo pušteni na slobodu. Gdje je onda problem?
KOPOLA: Prvo, postoje zakoni i određene osobe mogu biti u zatvoru samo ako su zakonski preduvjeti za to ispunjeni. Onda imate sudsku vlast koja je tumač tih zakona. I na kraju imate odnos između policije i tužilaštava. Tužilac je osoba koja je na vrhu lanca i to je osoba koja konačni spis treba donijeti na sud. Taj spis mora sadržavati dovoljno dokaza da se određena osoba zadrži u zatvoru. Bez toga sud neće donijeti odluku o određivanju pritvora. Kada smo počeli raditi na odnosu policije i tužilaštava, utvrdili smo da se radi o birokratskom odnosu. Danas imamo situaciju u kojoj svi shvataju da taj odnos mora biti saradnički i operativan, te da policija treba pomoći tužilaštvu da što bolje pripremi slučaj za sud, a da tužilaštvo mora policiji pomoći da prikupi sve potrebne elemente i dokaze. Dakle, tužilaštvo i policija moraju tijesno operativno sarađivati kako bi predmet koji bude upućen sudu bio dobar, snažan i podržan dokazima. Bez toga, sud neće donositi odluke o zatvaranju osumnjičenih. Danas često vidimo predmete koji nemaju dovoljno dokaza, zbog čega je sud onemogućen da poduzima bilo kakve mjere. Iskreno se nadam da ćemo u budućnosti imati mnogo bolju saradnju i koordinaciju između policije i tužilaštva, a sve s ciljem otkrivanja i kažnjavanja počinitelja krivičnih djela. Trenutno pratimo nekoliko vrlo važnih istraga i mogu reći da je ohrabrujuća saradnja tužilaca i policajaca na ovim slučajevima.
NN: Vlasti BiH tvrde da je sigurnosna situacija u zemlji zadovoljavajuća. Da li je zaista BiH sigurna zemlja?
KOPOLA: Da, sigurnosna situacija je zadovoljavajuća. Živim u Sarajevu, BiH, i nisam zapazio da postoji neka velika prijetnja. BiH nije velika zemlja, kriminalne aktivnosti nisu toliko velike, možete u bilo koje doba dana i noći šetati gradom bez straha da će vam se nešto loše dogoditi. Mogu razumjeti ljude koji kažu da nisu sigurni, ali tvrdim da ljudi nisu navikli na novi demokratski sistem. Ovo je zemlja u kojoj se možete slobodno kretati, ovo je zemlja u kojoj su građani jednaki pred zakonom, kao i u svakoj drugoj zemlji. Naravno, ostaje i prostor u kom kriminalci nađu način da učine određena krivična djela. Međutim, obim tih djela nije takav da bi se građani trebali zabrinuti. Imam iskustva iz većih gradova gdje je nivo krivičnih djela mnogo veći i gdje se ljudi boje šetati. Ovdje to zaista nije slučaj.
NN: Koliko je organizovani kriminal u BiH jak?
KOPOLA: Organizovani kriminal u BiH postoji i ne smijemo se zavaravati pa reći da je slab. No, ne smijemo reći da je organizovani kriminal u BiH jači nego u nekim drugim evropskim zemljama. Mogu reći da imamo prosječan nivo organizovanog kriminala u BiH. Prema nama dostupnim informacijama, u BiH ne postoji veliki broj organizovanih kriminalnih grupa. U nekim drugim zemljama imate mnogo veće i organizovanije kriminalne grupe. Etnička podjela u zemlji uzrokovala je i podjelu kriminalnih grupa. Kada govorimo o njihovim aktivnostima, mogu reći da nisu izraženije nego u ostalim evropskim zemljama. Ne želim reći da policija ne treba i ne može uraditi više na suzbijanju svih vidova kriminala. Mi policajci treba još snažnije da radimo na borbi protiv organizovanog kriminala, ali moram reći i da domaća policija ima veoma dobar osjećaj za regionalni aspekt organizovanog kriminala, što im pomaže u borbi protiv njega.
Istraga o sarajevskoj policiji
NN: Hoćete li zatražiti unutrašnju istragu u sarajevskoj policiji o navodima da su informacije o posljednjoj akciji protiv zločinačke organizacije procurile, odnosno da su dostavljene osobama koje su trebale biti uhapšene?
KOPOLA: Trenutno razmatramo sve te informacije i navode, ali još nismo u situaciji da možemo reći šta se zaista dešavalo. Dakle, u toku su određene provjere, a rezultate ćemo malo sačekati.