Meho, Fetaneta, Šaban, Ištvan, Damir, Irina naočigled su mališani kao i svaka druga djeca od šest ili sedam godina. Od svojih vršnjaka razlikuju se po tome što su njih roditelji ostavili trajno ili trenutno, prepustivši ih na brigu Dječijem domu "Bjelave" u Sarajevu. Svaki grad u BiH, nažalost, ima svoga Šabana, Damira ili Irinu.
`Sada se sa učiteljicom pripremamo za školu. Malo crtamo, igramo, učimo matematiku`, kazali su nam uglas ovi mališani tokom naše posjete Domu `Bjelave`.
Potresno je bilo slušati jednog dječačića kako doziva majku i govori nam kako je čeka da dođe po njega i da idu kući.
Plavim okicama pomno nas je gledala dvomjesečna djevojčica kada smo ušli u prostoriju jaslica Dječijeg doma `Rada Vranješević` u Banjaluci.
Čvrsto stišćući svoje male nejake ruke, koje sigurno ne bi ostavile nikoga ravnodušnim, bebica nam se ozareno smiješila svo vrijeme dok smo sjedili uz nju. Ovo malo, krhko, tek rođeno stvorenje u Dom je stiglo odmah iz porodilišta jer je tako, izgleda, za nju bilo najbolje. Roditelji su je napustili. Ta djevojčica jedna je od četiri napuštene bebe, koje smo vidjeli u jaslicama banjalučkog doma.
U BiH, ako se saberu dostupni zvanični podaci, ima više od 2.000 djece bez roditeljskog staranja, a utočište pronađu u domovima za nezbrinutu djecu ili u hraniteljskim porodicama.
U FBiH 642 mališana napušteno
U Federaciji BiH, prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ima 1.663 djece bez roditeljskog staranja. Od ovog broja, bez oba roditelja je 934 djece, roditelji 87 mališana su nepoznati, a 642 je djece koju su roditelji napustili.
U ovom bh. entitetu, po istim podacima, živi 500 djece čiji su roditelji spriječeni da obavljaju svoju roditeljsku dužnost, a registrovano je 998 mališana koje roditelji zanemaruju ili zlostavljaju. Nadležni u Ministarstvu rada i socijalne politike Federacije BiH ne znaju koliko je tačno djece bez roditeljskog staranja institucionalno zbrinuto u dječjim domovima ili sličnim ustanovama, jer se ti brojevi stalno mijenjaju.
`U jednom danu u jednom od domova određen broj štićenika napusti dotadašnje prebivalište jer su postali punoljetni, u drugom danu neko je dijete usvojeno`, objašnjavaju u Ministarstvu.
Djeca bez roditeljskog staranja se zbrinjavaju u 12 ustanova širom Federacije BiH i to preko centara za socijalni rad. Prema nepotpunim podacima, u ovim ustanovama zbrinuto je 897 djece, uzrasta do 18 godina.
Asim Zečević, pomoćnik ministra za Sektor socijalne zaštite u federalnom Ministarstvu rada i socijalne politike, tvrdi da su dječji domovi i centri u relativno dobrom stanju i mogu odgovoriti svom poslu.
`Sigurno je da je najbolja situacija u Sarajevskom kantonu, gdje postoji dobra potpora kantonalnih vlasti, međutim, dobrom se može smatrati i u Zenici, Tuzli, Mostaru. Mi u Ministarstvu, prije svega, insistiramo na stvaranju povoljnijih uslova u porodicama, da odgajaju svoju djecu u porodičnim uslovima`, kazao je Zečević.
Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH nema evidenciju o tome da li broj napuštene djece raste ili opada, objašnjavajući da bi to trebalo da bude nadležnost 10 kantona.
U Javnoj ustanovi `Dom - porodica` u Zenici trenutno je 120 djece.
`Što se tiče uslova u kojima djeca borave možemo kazati da su dobri. Imamo pomoć raznih donatora i institucija. Ovdje su smještena djeca raznih uzrasta. Nijedno dijete ne izađe iz ove ustanove, a da nije zbrinuto, u smislu da ima posao koji će mu omogućiti egzistenciju`, kazala je Izeta Mušić, zamjenica direktora ove ustanove.
`Situacija nije sjajna, ali ni alarmantna`
U Dječijem domu `Bjelave` u Sarajevu trenutno je smješteno 104 mališana.
`Broj djece varira od 100 do 120, što je i kapacitet Doma. Što su manja djeca više ih možemo zbrinuti, jer manje dijete traži manje prostora. Najmlađe dijete ima četrdesetak dana, a došlo nam je sa četiri dana starosti. Najstariji imaju 16 godina. Djeca dolaze ili ih donose iz centara za socijalni rad. Prije toga je i policija mogla smjestiti dijete ako ga nađe zapušteno, u stanju socijalne potrebe`, priča Amir Zelić, direktor Doma `Bjelave`.
Kaže kako je svako dijete u ovom domu priča za sebe.
`Mi nemamo statistiku o tome da li je broj djece bez roditeljskog staranja u porastu. Ma, nemamo ni o čemu. Međutim, realno gledajući kakvo je ekonomsko stanje, situacija nije sjajna, ali nije ni alarmantna. Imate puno sređenije zemlje u kojima je mnogo ostavljene i zlostavljane djece`, dodaje Zelić. Ističe da je više funkcija Doma `Bjelave`.
`Prije svega to je da na adekvatan način zbrinemo dijete. Poslije toga slijedi kontakt sa biološkom porodicom ili roditeljima da vidimo zašto su ovdje smjestili dijete, da li će razlog potrajati ili je kraći, da li je dijete povratnik u dom. Ima roditelja koji srede situaciju, pa nakon nekoliko mjeseci, godina, ponovo vrate dijete u dom. Sve je pomiješano, droga, alkohol, psihičke bolesti. Na kraju, ko će normalan ostaviti svoje dijete`, kaže Zelić.
Naveo je da je u Domu `Bjelave` 90 odsto djece iz Kantona Sarajevo, a ostatak iz Unsko-sanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona. Zelić upozorava da još nije adekvatno riješeno pitanje egzistencije djece koja zbog starosne dobi moraju napustiti dom, kada završe srednju školu.
U `SOS dječijem selu` u Sarajevu kažu da su ovdje djeca zbrinuta, bez obzira na godine, sve dok ne riješe svoju dalju egzistenciju.
`Imamo više od 100 djece koja žive u porodičnom ambijentu, u kućama u kojima imaju SOS mame koje se brinu o njima. U jednoj porodici ima najviše šestoro djece. Kao i u drugim sličnim centrima, ovdje djeca dolaze isključivo prema preporukama centara za socijalni rad. Nekima su roditelji umrli, poginuli ili se ne mogu za njih brinuti`, priča Nermina Bećirević, rukovoditeljica Psiho-pedagoškog odjela u `SOS dječijem selu`.
Školsko-domski centar `Al Walidein - Gazzaz` u Sarajevu postoji od školske 1999/2000, a cilj mu je edukacija djece bez jednog ili oba roditelja.
`U Domu je u protekloj godini bilo smješteno 180 djece. To su djeca koja imaju staratelje i tokom raspusta borave kod njih. Trenutno vam ne možemo reći koliko će ih biti u ovoj godini. Ovdje se djeca uglavnom kvalitetno obrazuju i ona koja nisu iz Kantona Sarajevo tokom školske godine smještaju u Dom, dok je za ostalu djecu organizovan prevoz`, rečeno je u ovoj ustanovi.
Smještaj u domovima i hraniteljskim porodicama
U Domu `Rada Vranješević` u Banjaluci trenutno živi 95 djece bez roditeljskog staranja, od tek novorođene bebe do studenata. Ta ustanova od 1974. godine daje djeci sve ono što im njihovi najbliži nisu mogli ili htjeli pružiti.
Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku u RS je 2005. godine bilo evidentirano 504 djece bez roditeljskog staranja, od čega 340 djece bez oba roditelja, 17 djece nepoznatih roditelja i 147 djece koje su roditelji napustili.
I najnoviji podaci Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, pokazuju da trenutno u RS živi oko 500 nezbrinute djece, kao i krajem 2005. godine.
`U domovima je smješteno 694 djece, a ostatak je u hraniteljskim porodicama`, navodi Nataša Aleksić, portparol Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
Samo u najvećem gradu u RS, kako navode iz Centra za socijalni rad Banjaluka, trenutno ima 82 nezbrinute djece, koji su smješteni u domove ili hraniteljske porodice.
Pored Doma `Rada Vranješević`, u Republici Srpskoj funkcioniše još jedan republički dom `Kiseljak`, koji je lociran u seoskom području, gdje je smješteno oko 34 djece.
Kako navode iz Centra za socijalni rad u Banjaluci, ova institucija godišnje u Dom `Rada Vranješević` smjesti od dvoje do petoro djece, jer Centar posljednjih godina za nezbrinutu djecu prvo traži hraniteljske porodice.
`Djecu, za koju nije moguće naći hraniteljsku porodicu, smještamo u dom. Broj nezbrinute djece s godinama varira, a u posljednje vrijeme dolazi do trenda izdvajanja djece iz porodice usljed ugroženosti, tako da smo mi prinuđeni da izdvajamo djecu iz takozvane neprijateljske sredine i zbrinjavamo ih ili u hraniteljsku porodicu ili u dom`, objašnjava Bojan Arula, diplomirani socijalni radnik.
Izvori finansiranja
On ističe da Centar za socijalni rad finansijski podržava školovanje djece doma, njihove ekskurzije, liječenja, kao i druge troškove.
`Godišnje po jednom djetetu, prema odluci Vlade RS, Centar za socijalni rad izdvaja 463 KM za djecu do sedam godina, a za svako dijete iznad sedam godina, izdvaja po 495 KM`, objašnjava Arula.
Prema riječima Danila Ponjarca, direktora Doma `Rada Vranješević`, zahvaljujući adekvatnoj društvenoj brizi, Dom je raspolagao dovoljnim sredstvima za potrebe djece i zaposlenih.
`Dom se finansira iz dva izvora, od sredstava koje dobija iz Centra za socijalni rad i od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite. Ta sredstva koristimo za poboljšanje životnih uslova u Domu i ona su sasvim dovoljna, tako da ni u jednom momentu nismo došli u situaciju da nemamo novca za određene potrebe djece`, objašnjava Ponjarac.
Nedavno je riješen i problem isplate neisplaćenih plata radnicima Doma. Kako navodi Ponjarac, Ministarstvo prosvjete i kulture u Vladi RS u oktobru je skinulo radnike Doma sa spiska za plate, pa su radnici neko vrijeme ostali bez primanja, sve dok Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite nije preuzelo ovu obavezu u svoju nadležnost.
`Radnicima su isplaćene plate koje su kasnile, tako da je i taj problem riješen i nadamo se da ubuduće ovakvih situacija neće biti`, ističe on.
`Dom je moja kuća`
Koliko dom vodi računa o edukaciji djece, isto toliko ima za cilj da se usavršavaju i zaposleni kadrovi koji prate razvoj u dječjoj zaštiti, odnosno u radu sa djecom smještenom u domovima.
`Pored toga imamo i projekat pravoslavne organizacije koja radi instrukcije sa djecom, tako da nam je prolaznost na kraju školske godine stopostotna`, navodi Ponjarac.
Ustanova radi po koncepciji dom-porodica, što znači da se u sklopu doma nalaze manje vaspitne grupe ili porodice, gdje su smještena djeca.
`Takvih porodica imamo 10. Najmanja porodica su jaslice, gdje su smještena djeca do tri godine, zatim vrtić, gdje su djeca od tri do šest godina i imamo vaspitne grupe djece iznad šest godina, koja su opet razvrstana po uzrastima`, objašnjava Ponjarac.
U razgovoru sa štićenicima saznajemo da su vaspitačice i direktor dobri prema njima, da imaju društvo za igranje, idu u školu, doživljavaju prve simpatije, samo što nemaju ono što ima većina njihovih vršnjaka - roditelje pored sebe.
Osamnaestogodišnji Dalibor, koji je u dom u Banjaluci stigao 1995. godine, kada je imao šest godina, prije nekoliko dana se vratio iz Italije, gdje je kod jedne porodice boravio 45 dana, a gdje planira da sljedeće godine nastavi samostalno da živi i radi.
Stabilan, pristojan, siguran u sebe i u potpunosti spreman za zaposlenje i samostalan život, Dalibor danas sigurnim korakom gazi pravim putem.
Sa dvije diplome, koje je stekao završivši školu za fotografa i italijanski jezik, Dalibor se ovih dana priprema za odlazak na obuku za spasioca na bazenima u Dubrovnik, koju su mu omogućili Dom i porodica u Italiji, kod koje je godinama odlazio. Takođem, planira da upiše i četvrtu godinu za kozmetičara, nakon čega će vjerovatno otputovati u Italiju.
`Većinu vremena tokom raspusta, Dom mi je omogućio da provedem u Italiji sa jednom porodicom kod koje idem od sedme godine. Tamo sam se fino snašao i sljedeće godine, ako bog da, otići ću da radim u Italiju, jer mi je ta porodica već našla posao fotografa. U ovom domu, kao i ostaloj djeci, bilo mi je omogućeno sve, da odlazim na ljetovanja, da se školujem, da radim i oblačim kao i djeca koja žive sa svojim porodicama`, priča Dalibor.
Tvrdi da su vaspitači i direktor uvijek bili dobri prema njemu, pa će mu zato biti jako teško kada bude odlazio iz Doma, jer je to njegova kuća. `Vaspitače, koji su me othranili, gledam kao da su mi roditelji. Mnoga djeca sa svojim porodicama nemaju sve ono što mi imamo u Domu`, kaže Dalibor.
Dvanaest ustanova u FBiH
U Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH navode da je na području Federacije šest ustanova za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja u Vladinom sektoru. To su Dječiji dom `Bjelave` u Sarajevu, `Dom - porodica` u Zenici, Dom za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli, Dječiji centar `Most` u Zenici, Dječiji dom u Mostaru i DD `Duga` u Gradačcu. U nevladinom sektoru, takođe, djeluje šest ustanova i to `SOS Kinderdorf` Sarajevo i Gračanica, `Selo mira` u Turiji, Socijalno-pedagoške zajednice u Bihaću, Društveni centar `Duga` u Kulen Vakufu i DD `Majčino selo` u Bijakovićima.
Uspješni studenti
Trenutno u Domu za nezbrinutu djecu `Rada Vranješević` ima devet studenata koji studiraju na raznim fakultetima, a prema riječima direktora Danila Ponjarca, do kraja godine očekuje se da će dva studenta završiti fakultete.
Dom `Rada Vranješević` svakom svom djetetu omogućava minimalno srednjoškolsko obrazovanje, a iz ove ustanove sa diplomom u ruci osamostalilo se mnogo mladića i djevojaka, a prošle godine sa završenim fakultetima iz Doma su izašla i tri rođena brata.