SARAJEVO - Više od 2.000 djece bez roditeljskog staranja treba udomiteljsku porodicu, a poseban problem su djeca do šest godina koja, umjesto što odrastaju u domu, u ovom najkritičnijem periodu života trebaju poticajno porodično okruženje.
Istakavši ovo, Jasna Hodžić, direktorica NVO "Hope and home children" koja 15 godina radi u ovoj oblasti, kazala je da ima oko 190 registrovanih udomiteljskih porodica, ali su one neiskorištene pa ih svega 75 udomljava djecu.
Da je katastrofalno to što je daleko više djece smješteno u domove nego što ih je u hraniteljskim porodicama naglasio je i Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra za socijalnu i zaštitu porodice i djece u Ministarstvu rada i socijalne politike FBIH.
Kako bi bio olakšan proces udomljavanja djece bez roditeljskog staranja, ali i starih i invalidnih osoba, te kako bi i oni i udomitelji bili u jednakom položaju na cijelom prostoru FBIH, urađen je zakon o udomiteljstvu/hraniteljstvu FBIH, prvi takav u FBIH, o čijem je nacrtu danas održana prva javna rasprava.
Trenutno u federalnom propisu ima samo načelno priznavanje prava na smještaj u drugu porodicu, a kantoni su na različite načine uredili uslove i iznose naknada.
"Mora se puno raditi i na promociji i dokazivati da je za pravilno emotivno i intelekrualno razvijanje djece potrebno poticajno porodično okruženje što u institucijama ne mogu dobiti bez obzira na zalaganje osoblja", dodala je Hodžićeva.
Adila Muharemović jedna je od malobrojnih hraniteljskih porodica koje su udomile djecu sa posebnim potrebama. Ona je već šest godina hranitelj djevojčice sa Daunovim sindromom. Kaže, na nagovor mlađe ćerke.
"Otišla sam na kafu, a umjesto kafe sam dobila djevojčicu. Pala sam na njen šarm, a inače sam slaba na djecu. I dok god budem mogla ovim ću se baviti. To su najbolja djeca", kazala je Muharemovićeva.
I Nevenka Kapetanović ističe da je iskustvo udomitelja predivno i da će uvijek imati mjesta za djecu. Ona je do sada udomila tri bebe. Jedno dijete sada ima pet godina, drugo tri, i ona su usvojena. Treća je četveromjesečna beba koja je trenutno kod nje.
"Ta djeca pružaju ručicu, žele da ih neko uzme, ali ne znaju ko će tu njihovu ručicu da primi. Nikad se nisam pokajala", ispričala je Kapetanovićeva.
Govoreći o novom zakonu o hraniteljstvu, Jurešić je naglasio da se uvode novi oblici hraniteljstva koji su do sada bili nepoznati u zakonodavstvu, pa osim tradicionalnog i specijaliziranog, postojaće povremeno i hitno. Pojasnio je da će hitno biti u slučaju, na primjer, nasilja u porodici ili elementarne nepogode i predviđa udomljavanje na najduže mjesec dana, a povremeno je na primjer ako porodica ima dijete sa posebnim potrebama pa će se ona kroz ovaj vid hraniteljstva, izmiještanja djeteta u drugu porodicu do tri mjeseca, privremeno rasteretiti kako bi mogla obnoviti snagu. Tradicionalno i specijalizirano udomljavanje traje dok je to u najboljem interesu korisnika.
"Lakši je proces udomljavanja. Dovoljno je podnijeti zahtjev, a dalje centar za socijalni rad utvrđuje podobnost udomitelja. Rok za to je 30 dana. Kriteriji za udomitelje su da je državljanin BiH, punoljetan, nije krivično gonjen, ima zdravstvenu sposobnost. Može biti i stranac ako ima prebivalište na području FBIH. Udomitelje će kontrolisati centri za socijalni rad, prvo češće, a kasnije rjeđe ako se utvrdi da nema problema", rekao je Jurešić dodavši da će hraniteljska porodica morati proći edukacije.
"Predviđene su naknade. Udomiteljska naknada ide da potakne obitelj da se usude na taj korak i njima će se osigurati 25 odsto od prosječne plaće FBIH mjesečno, dok se za svako naredno povećava za 15 odsto. Naknada za izdržavanje udomljenika je 45 odsto prosječne plaće u FBIH", dodao je Jurešić.