Kada je potreban novac na brzinu, a bez previše papira, prvi kojima se građani u BiH obraćaju su mikrokreditne organizacije. Za relativno kratko vrijeme, uz tek pokoji papir, u ovim organizacijama odobravaju kredite. Zbog mogućnosti podizanja i do 10.000 KM bez žiranata, kod građana su jako popularni.
Zvuči idealno? Da, dok ne dođe do pitanja: "A, kamata?" I odgovora: "Ponekad i do 20 odsto, a za česte klijente znatno niže."
Upravo zbog visokih kamata, jedni mikrokreditne organizacije smatraju nužnim zlom, a drugi kažu da bez njihovih kredita, bez obzira na kamate, ne bi nikada uspjeli.
"Neopravdane kamate":
Sarajlija Muhamed Lj. svoju je zanatsku radnju za izradu narodnih nošnji i odijela pokrenuo poslije rata zahvaljujući kreditima mikrokreditnih organizacija. Kaže da je i pored kamata od 20 odsto i roka otplate od godinu ili dvije zadovoljan. Prvi kredit od 5.000 KM uzeo je 1997. godine kako bi osposobio radnju. Kaže da je zadovoljan što ima mogućnost da digne kredit bez žiranata i bez puno papira.
"S obzirom na kompletnu situaciju u BiH, ne žalim se ni na kamate. U početku ona je bila 20 odsto, sad je oko 11 odsto. U proteklih 10 godina skoro svake godine sam uzimao kredit do 5.000 ili 10.000 KM. Ti krediti su održavali moj posao i moju porodicu u životu", tvrdi ovaj Sarajlija.
Nikola Grabovac, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, slaže se da su mnogim ljudima krediti mikrokreditnih organizacija pomogli.
"Mikrokreditne organizacije daju kredite ljudima koji su kreditno nesposobni i zbog toga su od velike važnosti za bh. privredu. Međutim, s obzirom na uspjeh ovih organizacija, neopravdano je da i dalje imaju kamate kao i prije deset godina", smatra Grabovac.
S njim se slažu i drugi ekonomski stručnjaci u BiH, koji ističu da bi te organizacije mogle intenzivnije potaknuti razvoj privrede u BiH, ukoliko bi napokon spustile kamate na kredite.
Avdo Rapa, potpredsjednik Privredne komore FBiH, ističe da mikrokreditne organizacije nisu suvišne, ali da bi trebalo da uđu u sistem, promijeniti uslove kreditiranja, smanjiti kamate i poticati razvoj privrede.
Rapa smatra da su u pravu građani koji ih nazivaju nužnim zlom.
"Bio sam jednom prilikom na godišnjoj sjednici Skupštine mikrokreditnih organizacija i to sam im i rekao. One se mogu nazvati i nužnim zlom, jer daju ljudima kredite koje ne mogu dobiti u komercijalnim bankama, ali sa velikim kamatama", kaže Rapa.
Velika zainteresovanost:
Sve bolje poslovanje mikrokreditnih fondacija, kojih u BiH ima 27, uprkos stavovima ekonomskih stručnjaka da ne nude ni približno povoljne uslove svojim klijentima, te da ne uvažavaju ekonomsku realnost, ipak pokazuje da je zainteresovanost za brze mikrokredite u BiH velika.
Za razliku od komercijalnih banaka, koje nude povoljnije mogućnosti otplate kredita na isti iznos, novac se na zahtjev klijenta u mikrokreditnim fondacijama može dobiti u rekordnom vremenu, bez potrebe angažovanja žiranta, što su ključni razlozi velikog broja klijenata ovih organizacija.
Iako visoke kamatne stope, koje se u većini fondacija kreću i više od 20 odsto, u tim organizacijama pravdaju činjenicom da nemaju mogućnost prikupljanja štednje kao izvora finansiranja, ekonomski stručnjaci ih smatraju nerealnim.
U mikrokreditnim organizacijama, s druge strane, kažu da zbog rizika u poslovanju ne očekuju smanjenje kamata.
U Mikrokreditnoj fondaciji "Partner", koja je od strane "Mixmarketa" kao međunarodne berze mikrokreditnih organizacija proglašena kao prva mikrokreditna fondacija u BiH, a 33. u svijetu, navode da ovakve fondacije u svijetu tradicionalno u poređenju sa bankama imaju veće cijene ili kamate iz više razloga.
"Jedan od razloga je i to što nemamo mogućnost prikupljanja štednje, te također i zbog nemogućnosti drugih vrsta usluga, kao što je platni promet, što povećava prihode banaka", navodi Selma Jahić, pomoćnik direktora za marketing MKF "Partner".
Iso Abinun, direktorica Mikrokreditne fondacije "Melaha" iz Sarajeva, kaže da se bez obzira na kamate broj zahtjeva za kredite konstantno povećava.
"Kamate se kreću od 69 do 18 odsto. Mi smo jedna od rijetkih organizacija koja ima i kredite za penzionere. Kad bi neka komercijalna banka dala kredit penzioneru? Zato mislimo da na ovaj način pomažemo ljudima iako postoji veliki rizik u poslovanju", kaže Abinun.
Dodaje da su vrlo česti slučajevi neplaćanja kredita i da su tužbe normalna pojava.
"Taj problem je uvijek izražen, ali malo više u posljednje vrijeme. Ljudi često dižu kredite da bi riješili problem sa karticama u komercijalnim bankama. Kod nas je mnogo veći rizik od neplaćanja i zato su kamate visoke i ne očekujem da će u budućnosti kamate biti spuštene", kaže Abinun.
U MKF "Eki" ističu da mikorkreditne fondacije, za razliku od banaka, u svom fokusu imaju ljude sa niskim prihodima ili ljude koji nemaju ili imaju otežan pristup finansijskim uslugama bankarskog sektora.
"Mikrokreditne fondacije samim tim što se fokusiraju na drugu 'tržišnu nišu' su mnogo fleksibilnije po pitanju procedura, garancija pristupa klijentima, posjeta klijentima na terenu, ali i po pitanju preuzimanja većih rizika u odnosu na banke", kaže Sadina Bina iz MKF "Eki".
Najtraženiji krediti od 2.500 do 5.000 KM: Prednost mikrokreditnih fondacija u odnosu na banke, kako navode u "Partneru", jeste to što su oslobođeni plaćanja provizije na kredite, a i isplate kredita su oslobođene plaćanja bilo kakvih troškova za klijente.
"Klijenti nemaju nikakvih dodatnih troškova, kao za notarske usluge, plaćanje prijava za kredit, mjenica i raznih drugih obrazaca. Ne zahtijevamo budžetske korisnike kao žirante ili kao glavne dužnike", kaže Jahićeva.
Veliki broj klijenata zadobili su, kako navode, davanjem brzih kredita za sve vrste poslovnih djelatnosti bez čekanja i komplikovane procedure.
Postupak apliciranja i odobravanja kredita u tim fondacijama je u potpunosti pojednostavljen. Dovoljno je da klijent pozove kreditnog službenika na mobilni telefon ili besplatnu info-liniju i izjasni se da je zainteresovan za jedan od kreditnih proizvoda, da bi kreditni službenik odmah izvršio posjetu na adresu potencijalnog klijenta.
Prema postojećem Zakonu o mikrokreditnim organizacijama dozvoljeni maksimalni iznos kredita koji se može plasirati u fondaciji jeste 10.000 KM, a najtraženiji krediti u, na primjer, "Partneru" su u iznosu od oko 2.500 KM, što je prosjek te fondacije.
"Polovina 'Partnerovog' portfolia je plasirana u poljoprivredu i stočarstvo, dok ostatak čine trgovina i usluge, a u nešto manjem obimu zastupljena je i proizvodnja", pojašnjava Jahićeva.
U MKF "Eki", s druge strane, kažu da je na području BiH najveća potražnja za kreditima do 5.000 KM.
A kolika je potražnja za kreditima u tim organizacijama potvrđuje podatak da je kraj 2008. godine samo MKF "Partner" završila sa oko 50.000 odobrenih kredita, a MKF "Eki" je odobrila 39.454 kredita.
Rupe u zakonu:
Visoke kamatne stope karakteristične su za te fondacije među kojima su rok i iznos kredita i kreditna istorija klijenta.
"Trenutno najniža godišnja kamatna stopa u 'Partneru' je 6,99 odsto za poljoprivredne kredite, dok je prosječna godišnja kamatna stopa 19 odsto. Više od 80 odsto naših izvora finansiranja je iz komercijalnih izvora. To znači da se 'Partner' kreditno zadužuje kod domaćih ili stranih banaka i kreditora, a cijene kapitala se kreću između 7,25 odsto do 11 odsto godišnje", objašnjava Jahićeva.
U MKF "Eki" se kamatne stope kreću od 15 do 22 odsto na godišnjem nivou, a kako tvrde u većini fondacija, mikrokreditni sektor u BiH, u poređenju sa drugim zemljama u svijetu, ima mnogo manje kamate.
"Tako na primjer, u južnoameričkim ili latinoameričkim zemljama, kamatne stope idu i više od 100 odsto u pojedinim slučajevima", kaže Jahićeva.
Duško Jakšić, direktor Ekonomskog instituta u Banjaluci, međutim, ističe da je to potpuno drugačiji način kreditiranja, jer se u slučaju tolikih kamata novac obično pozajmljuje klijentu na jedan dan ili čak na nekoliko sati zbog ulaganja u biznis.
"Odobravanje novca pod takvim uslovima se obično praktikuje kada klijent mora odmah da uloži novac u nekakav posao, koji će mu za jedan dan donijeti ogromnu dobit. Međutim, tačno se zna pod kakvim uslovima se onda dodjeljuje takav kredit i to onda nije neprofitna organizacija, kao što se deklarišu bh. mikrokreditne fondacije", objašnjava Jakšić.
On dodaje da su visoke kamatne stope u mikrokreditnim fondacijama nerealne, ali da ipak nema mjesta za kritiku, jer građani dobrovoljno odlučuju o tome da li će uzeti kredit u takvim fondacijama ili ne.
"Koliko mi je poznato, neke od tih organizacija kupuju i nekretnine, čak je postojala i inicijativa da jedna od tih fondacija kupi i institut. S obzirom na činjenicu da su kamate u tim fondacijama visoke, a da se one smatraju neprofitnim organizacijama, mislim da nešto ipak ne štima u oblasti zakonske regulative", smatra Jakšić, dodajući da bi fondacije trebalo da budu mnogo transparentnije u svom radu, te više da poštuju ekonomsku realnost.
Dužnici kasne s otplatom: Kašnjenje klijenata sa otplatom kredita problem je sa kojim se mnoge od ovih fondacija suočavaju.
U MKF "EKI" navode da u predhodnim godinama pojava da dužnik ne vraća kredit nije bila značajna, ali da je u zadnjem kvartalu prošle godine, te početkom ove godine, učestalost takvih slučajeva u porastu.
"U situaciji kada dođe do problema u vraćanju kredita, prije svega se utvđuje razlog zbog čega neki klijent nije u mogućnosti da uredno servisira svoj dug. Ako su razlozi opravdani, onda se pokušava naći zajedničko rješenje za prevazilaženje nastalog problema, a ako pak ne postoje opravdani razlozi za kašnjenje ili ne vraćanje ugovorene obaveze, postupa se po internim procesurama i u krajnjoj instanci predmet se procesuira putem suda", kaže Sadina Bina.
U MKF "Partner" navode da, poredeći bankarski sektor sa mikrokreditnim, mikrokreditne organizacije imaju mali broj klijenata koji kasne.
"Trenutno se taj procenat kreće oko 2 odsto, što znači da na 100 klijenata imamo samo dva klijenta koji kasne. Razlog ovako malom procentu upravo leži u činjenici da su iznosi kredita vrlo mali, te da svakog klijenta obilazimo na terenu i vršimo procjenu kreditne sposobnosti i karaktera kao prvi korak kreditne analize", dodaju u "Partneru".
Često je upitan kvalitet potražnje za kreditima u mikrokreditnim fondacijama.
"Radi se o tome da je povećan broj zahtjeva za kreditima koje odbijamo iz razloga što su potencijalni klijenti već prezaduženi, te se takvim klijentima ne može odobriti kredit, jer je povrat takvog kredita neizvjestan, a i cilj mikrokreditne fondacije nije da dodatno zadužuje klijenta koji već ima problema pri servisiranju svojih postojećih obaveza", kaže Sadina Bina.