Društvo

Vješte ruke Andreje Blagojević tradicionalnoj tjestenini daju novo ruho

Vješte ruke Andreje Blagojević tradicionalnoj tjestenini daju novo ruho
Foto: Ustupljene fotografije/Arhiva | Vješte ruke Andreje Blagojević tradicionalnoj tjestenini daju novo ruho

Makaroni, rezanci, špagete… Mnogo je vrsta tjestenine, a isto tako i mnogo teorija ko ju je prvi počeo koristiti te odakle zapravo tjestenina potiče.

Kinezi tvrde da imaju tradiciju spravljanja tjestenine dugu preko 5.000 godina, a Marko Polo je po toj državi putovao u drugom dijelu 13. vijeka. Pripisuje mu se da je mnoge tadašnje kineske izume donio u Evropu, a među njima i tjesteninu. No, baš u isto vrijeme u Italiji je napravljen popis imovine jednog vojnika te je taj popis preživio sve do naših dana, a na njemu je između ostalog i košara suve tjestenine.

Da bi stvar postala još zamršenija, i Marko Polo u svojim putopisima opisuje kinesku tjesteninu kao sličnu lagani, a lagana je bilo jelo od tijesta popularno u to doba u Italiji, no i danas je nerazriješeno je li bilo tjestenina ili prhko tijesto nalik na biskvit.

U grčkoj mitologiji takođe postoji legenda prema kojoj je bog Hefest (zaštitnik kipara, zanatlija, metalurga i vatre, a u rimskoj mitologiji njegov je pandan Vulkan) imao stroj pomoću kojeg od tijesta izrađuje dugačke jestive trake. Da li su to možda prvi špageti ili rezanci ne može se tvrditi sa sigurnošću, ali mnogi smatraju kako je ovo dokaz da su Grci još od davnina poznavali tjesteninu. Osim toga, italijanska riječ za tjesteninu je pasta, a dolazi iz grčkog jezika od riječi pastos, što znači soljeno ili obasipano solju.

No, dolazila ona iz Kine, Grčke ili Italije sasvim je svejedno, tjestenina je jedno od omiljenih jela na planeti, a svoju ljubav prema njoj i ljubav prema hrani i kuvanju u mali porodični biznis je pretočila Trebinjka Andrea Blagojević.

Iako po struci ekonomski tehničar, ističe da se u njenoj porodici oduvijek spremala domaća tjestenina te je tu vještinu, koju je danas pretočila u posao, naučila od mame, koja joj je pored znanja prenijela i ljubav prema hrani i kuvanju.

"Često sam tjesteninu spremala svojoj porodici i prijateljima, koji su uvijek bili oduševljeni ukusom i kvalitetom, pa sam tako došla na ideju da pokušam da svoj hobi pretvorim u mali biznis", priča Blagojevićeva za "Nezavisne".

Kako ističe, sam proces proizvodnje domaće tjestenine nije lagan, a ni jendostavan, te se dosta informisala na raznim mjestima, a zanimljivi i korisni su joj bili i istorijski podaci.

"I tako sam započela nesto što je tradicionalno u novom ruhu. Osnovno pravilo za dobru kvalitetno napravljenu tjesteninu su trud, kvaltetne namirnice i ljubav prema stvaranju. A namirnice koje koristim za izradu tjestenine su kvalitetno brašno, domaća jaja, svježe povrće i začini te ne sadrži aditive, konzervanse ni vještačke boje", dodala je Blagojevićeva.

Dodaje da je na samom početku ručno izrađivala tjesteninu za lične potrebe, te je tek poslije nekog vremena od oca dobila malu električnu mašinu, koja joj je dosta pomogla da proizvede razne oblike i uštedi vrijeme.

"Danas pravim više vrsta i oblika tjestenine kao što su špageti, taljatele, fetućine, pene, lazanje i rezanci za supu. Moja tjestenina je posebno zanimljiva jer pored klasične u ponudi imam i tjesteninu u boji. Boje dobijam uz pomoć prirodnih boja, koje su i zdrave, a to su sok od špinata, koji daje zelenu boju, sok od domaćeg cijeđenog paradajza za roze pastu, sipino mastilo za crnu, dok narandžastu dobijam od kurkume", objasnila je Blagojevićeva.

S obzirom na to da je njena tjestenina naišla na pozitivne reakcije svih koji su je probali te da uspije da proda sve što napravi, Blagojevićeva je odlučila da proširi svoju ponudu kako bi se u njenom malom biznisu "La Mia Pasta" našlo ponešto za svakoga. Stoga je odnedavno u ponudu uvrstila i tjesteninu od heljdinog, speltinog, ražanog i integralnog brašna.

Kao svoj lični favorit Blagojevićeva izdvaja crnu tjesteninu sa sipinim mastilom te dodaje da možda upravo zbog boje kod ljudi ovakva tjestenina izaziva nesigurnost, ali reakcije nakon što se proba su fenomenalne.

"Moj omiljeni recpt koji bih podijelila sa čitaocima 'Nezavisnih' je tjestenina s ukusom sipinog mastila s morskim plodovima. U tiganj sipate maslinovo ulje, propržite tikvice sječene na kockice, dodate gambore i sve kratko propržite, skuvanu pastu dodate i promiješate sa sastojcima, poslužite na tanjire i preko narendate parmezan", podijelila je Blagojevićeva.

Kada je riječ o domaćoj i kupovnoj tjestenini, ona tvrdi da je razlika jasna i da osobe koje jednom probaju domaću tjesteninu uvijek joj se vraćaju, jer punoću okusa ništa ne može da nadomjesti. Takođe, Blagojevićeva spominje i specifičnu žutu boju tjestenine te naglašava da ona može da se dobije kod domaće tjestene ukoliko se doda dosta domaćih žumanaca, dok su industrijske sa dodatkom vještačkih boja, tako da lako mogu zavarati kupca.

U svom asortimanu Blagojevićeva takođe ima i tjesteninu bez dodataka jaja za vegane ili ljude koji poste, a u ponudu je uvrstila i domaći tomato i bolonjeze sos, koje ona lično pravi te na taj način olakšava mušterijama da imaju brz, ukusan i zdrav obrok.

"Tjestenina od heljdinog i speltinog brašna je odlična za ljude koji vole da se zdravo hrane i one koji imaju zdravstvenih problema kao što su intolerancija na gluten, dijabetes i slično", naglašava Blagojevićeva.

Što se tiče planova za budućnost, ova Trebinjka ističe da u planu ima proširiti proizvodnju, ali i restorane uključiti u saradnju.

"Na početku, kada sam krenula s proizvodnjom i prodajom tjestenine, radila sam samo online poručivanje i ličnu isporuku. Zbog velike zainteresovanosti i lakšeg poslovanja sad nas mušterije mogu pronaći na gradskoj tržnici u Trebinju svake subote", rekla je za kraj.

Zanimljivosti o tjestenini

Tjestenina spada u onu grupu namirnica koja je neizmjerno raznolika, prirodna i nadasve praktična te ju je kao takvu vrlo lako i jednostavno uskladiti s gotovo svim mogućim sastojcima. Možemo se upotrijebiti u supama, za predjela, kao priloge raznim vrstama glavnih jela, salata, zakuski pa i poslastica.

Priprema tjestenine  je vrlo jednostavna i brza, jer se brzo kuva i ne zahtijeva puno pripreme, što je u današnje vrijeme, kad je sve oko nas užurbano, vrlo bitno. Iako se sljubljuje sa skoro svim namirnicama ipak je svima omiljena tjestenina s paradajzom na početku, tjestenina se nije jela s umakom od paradajza. Objašnjenje je jednostavno: paradajz tada nije postojao u Evropi jer je uvezen iz Meksika tek kasnije. Za tjesteninu se takođe veže još mnogo zanimljivih činjenica:

*Postoji oko 600 oblika tjestenine, a naziva za te tjestenine ima čak četiri puta više. Fettuccini, rigatoni, bucatini, penne, tagliatelle, gnocchi, spaghetti, tortellini, farfalle, pici, ravioli, fusilli, samo su neki od njih! Špageti, makaroni i pene su tri najpopularnija oblika tjestenine.

*Duga i ravna tjestenina bolje ide uz kremaste umake, dok umaci na bazi paradajza bolje odgovaraju kratkoj tjestenini valjkastog ili spiralnog oblika.

*Prosječan Italijan pojede oko 28 kilograma tjestenine godišnje, što može i ne mora biti iznenađujuće. Na nivou cijele zemlje pojede se 600 miliona kilometara špageta, što je dovoljno za 15.000 krugova oko Zemlje. Venecuela i Tunis zauzimaju drugo i treće mjesto po konzumaciji tjestenine.

*Prije izuma mašina za izradu rezanaca, tijesto se mijesilo nogama. Svako ko je pokušao napraviti domaće tijesto za tjesteninu zna koliko je ono tvrdo. Radnici su morali hodati po velikim smjesama tijesta, a bio je potreban cijeli dan hoda da bi se proizvela jedna serija proizvoda.

*Jedenje tjestenine učiniće vas srećnijima! Istina je - ugljikohidrati u tjestenini povećavaju tjelesnu proizvodnju serotonina, neurotransmitera za koji naučnici vjeruju da izaziva osjećaj sreće i blagostanja!

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije