Proizvodnja namještaja, kamenorezačke radnje, krojački saloni, proizvodnja čeličnih vijaka, izrada nakita, samo su neke od djelatnosti kojima su pojedini građani u BiH, rizikujući, uspjeli zaposliti cijele porodice.
Međutim, mnogi se i dalje plaše ulaganja u vlastiti biznis zbog mogućnosti da bankrotiraju, odnosno da uloženi trud i novac ne dovedu do zarade.
`Ne osporavajući važnost velikih preduzeća, kao nosilaca kooperacije za osnivanje malih preduzeća vrlo mali broj je onih koji se nalaze u takvom stanju da mogu biti nosioci pokretanja malog biznisa kroz poslovnu saradnju jer su mnoga propala ili u stečaju. Neophodno je uz revitalizaciju malog broja velikih preduzeća paralelno razvijati mala preduzeća koja će raditi kooperantske poslove za velika preduzeća u inostranstvu`, kaže Nikola Vukmirović, direktor Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća RS.
Prema njegovim riječima, neophodno je promijeniti način razmišljanja o pokretanju vlastitog posla. S obzirom da je u komunističkom periodu postojao mali broj privatnih preduzeća, jer je država odlučivala da li ona mogu da budu otvorena ili ne, današnje društvo zadržalo je neke od prepreka za pokretanje vlastitog biznisa.
JEDNOSTAVNIJA REGISTRACIJA PREDUZEĆA
U RS se trenutno na razne načine ulažu veliki napori da se pojednostavi procedura za registraciju preduzeća kroz `Giljotinu propisa`, osnivanjem mjesta u lokalnoj upravi na kojima se može nabaviti veći dio potrebne dokumentacije `One stop shop`, te kroz izmjene zakona u pojedinim oblastima.
`Pored toga potrebno je da djeca u osnovnim školama, a naročito u srednjim, počnu da se upoznavaju sa idejom preduzetništva i da već tada počnu razmišljati da ih možda niko neće zaposliti već da sami sebi treba da obezbijede radno mjesto`, navodi Vukmirović.
S obzirom na potrebu osnivanja većeg broja malih preduzeća Vlada RS preko nadležnih organa će u budućnosti stimulisati neke od djelatnosti i kod osnivanja i u kasnijem radu, što je utvrđeno strategijom razvoja malih i srednjih preduzeća koja tek treba da bude usvojena.
`Podsticaj je predviđen za djelatnosti za koje postoje prirodni preduslovi i radna snaga. To je drvoprerađivačka djelatnost u kojoj već posebno radimo na njenoj klasterizaciji, odnosno udruživanju preduzetnika, zatim prehrambena industrija, jer imamo mnogo tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda koji se uništavaju, zbog čega je važno stvaranje malih fabrika prehrambenih proizvoda, naročito u ruralnim područjima. Treći je metaloprerađivački sektor i sektor prerade plastike koja je izuzetno atraktivna. U ovoj oblasti imamo primjere saradnje gdje mala firma mladih ljudi iz Modriče radi plastične dijelove za 'Fijat', ili u Loparama gdje ljudi proizvode jedrenjake koje preko preduzeća u Austriji izvoze po cijelom svijetu`, kaže Vukmirović.
On ističe da je kao vrlo perspektivna djelatnost prepoznat i turizam, područje atraktivno za mlade ljude koji imaju mašte i želje da razviju sopstveni posao.
Navodi da petu stratešku djelatnost predstavljaju informatičke tehnologije, koje će se, između ostalog, prema projektu Vlade RS i Norveške, razvijati i u inovacionom centru u okviru Univrzitetskog kampusa u Banjaluci. Aktivnosti ovog centra odvijaće se na širem području RS kroz lokalne agencije u sastavu Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća.
Mnogi građani odustaju od pokretanja vlastitog biznisa jer nemaju dovoljno novca za početak rada.
IZBOR DJELATNOSTI
`Imao sam nekoliko ideja kako bih mogao da pokrenem proizvodnju, razmišljao sam o uzgoju šampinjona, ali pošto nisam stručnjak u toj oblasti odustao sam zbog velikog rizika. Da bih pokrenuo posao, morao bih podići kredit, ali s obzirom na kamate koje su kod nas i dalje veoma visoke, odustao sam i odlučio se na trgovinu`, kazao je Slavko Jakovljević iz Banjaluke.
Preduzetnici budućim kolegama savjetuju da prije nego što odaberu djelatnost dobro razmisle koji posao vole i u čemu će uživati, koji posao najbolje znaju raditi i koja djelatnost je potrebna tržištu.
Preduzeće `Smiljevac prom` u Loparama, koje postoji od 1997. godine, tek 2004. godine pronašlo je pravu djelatnost - proizvodnju jahti, čamaca.
`Do tada smo se bavili uslugama u građevinarstvu, uslugama prevoza i sličnim. Dakle, nije problem osnovati preduzeće, koliko izabrati djelatnost koja može da zaživi`, kaže Goran Gajić, direktor preduzeća `Smiljevac prom`. On navodi da se to preduzeće danas bavi djelatnošću koju su zaposleni radili u preduzeću u Austriji, a preko kojeg su obezbijedili plasman svojih proizvoda - jahti i čamaca.
`Izabrati pravu djelatnost je kao dobiti na lutriji, jer je u većini djelatnosti konkurencija velika, a tržište malo. Jedini izlaz je u radu za inostranstvo, što smo mi i učinili`, ističe Gajić.
Od paradajza do praonice veša
Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća RS kroz svoje konsultantske usluge predložila je nekoliko mogućnosti za pokretanje malog biznisa za koji je potrebno od 2.000 KM, primjera radi za gajenje paradajza u plasteniku, do 175.000 KM za pokretanje proizvodnje užadi.
Od razlike u cijeni pokretanja posla zavisi i godišnji bruto profit koji pri proizvodnji paradajza u plasteniku iznosi oko 1.000 KM, a kod proizvodnje užadi 150.000 KM.
Među djelatnostima koje preporučuje Agencija nalazi se i impregnacija drveta za koju je potrebno uložiti 3.000 KM, a godišnji bruto profit s jednim radnikom može iznositi 10.000 KM.
S tri radnika i uz ulaganje od 25.000 KM moguće je otvoriti ekspresnu praonicu veša, koja je isplativa isključivo u većim gradovima, te godišnje ostvarivati bruto profit od 200.000 KM.