Sve veći broj mladih u gradu je zainteresovan da se uključi u volonterske aktivnosti. Podaci su ovo istraživanja koje je sproveo Omladinski komunikativni centar, u čiji lokalni volonterski servis se godišnje javi oko stotinu osoba, uglavnom srednjoškolaca i studenata.
Milijana Niškanović, koordinator projekta, istakla je da su potrebe zajednice za volontiranjem velike.
"Naša organizacija već deceniju aktivno nastoji da ukaže da je volontiranje bitno te da ima višestruk značaj kako za onog koji volontira, tako i za njegovo neposredno okruženje. Nastojali smo i nastojimo da pužimo mogućnost onima koji žele da mogu da volontiraju", kazala je ona.
Kako Niškanovićeva kaže, stavovi prema volontiranju nisu uvijek pozitivni. Tome, prema njenim riječima, kumuje socio-ekonomska situacija, koja je puna izazova za čovjeka koji nastoji da zadovolji svoje osnovne potrebe, tako da je mnogima teško da misle na druge ili da daju nešto od sebe zajednici.
Niškanovićeva je, takođe, kazala da se situacija mijenja, te da se pokazalo da je mladima potrebno da se pruže mogućnosti da volontiraju i da su spremni da se na taj način angažuju i iskoriste svoje slobodno vrijeme. Govoreći o pozitivnim stranama volonterizma, istakla je da su to u najvećoj mjeri podsticanje zajedništva i brige o drugima. Ljiljana Uletilović, psiholog u Dječijem domu "Rada Vranješević", kazala je da im pomoć volontera mnogo znači.
"Volonteri nam pomažu u skladu s potrebama koje su prilagođene uzrastu, polu i nekim specifičnostima djece i njihovim potencijalima. Angažovani su na poslovima instruktivne nastave, koja podrazumijeva pomoć u učenju", rekla je ona i dodala da je značajan broj volontera uključen i u okviru projekta "Stariji brat, starija sestra".