Vozovi u BiH prevoze minimalan broj putnika, a zbog prosječne starosti od oko 30 godina većina ih je zrela za otpad ili barem generalni remont.
Posljedice ratne štete na bh. željeznicama, koja iznosi oko milijardu dolara, još nisu sanirane.
U prijeratnim godinama željeznica u BiH godišnje je prevozila oko 15 miliona putnika, a danas preveze tek nešto više od milion. Željeznice u BiH prošle godine prevezle su oko 1,6 miliona putnika, a željeznice u Hrvatskoj oko 61 milion putnika. Iako je dosta novca uloženo u obnovu željeznice, evropski standard još zadugo se neće dostići.
Zastarjeli putnički vozovi u BiH uglavnom su prljavi i spori, zbog čega i imaju malo putnika. Jedino povoljna cijena privlači građane ovom načinu prevoza. Student Enes M. često putuje vozom iz Sarajeva u Mostar.
"Najgori su toaleti, prljavi su, ali za to su zaslužni i sami putnici. Usluga je loša i voz je spor. Ali dok god je jeftiniji od autobusa za nas studente je dobar", kaže Enes.
Banjalučanin Ejub Biščević često putuje vozom na relaciji Sarajevo - Banjaluka. "Nije mi jasno kako je povratna karta na relaciji Banjaluka - Sarajevo u Banjaluci skuplja za oko 10 maraka. Činjenica je da je premalo putnika u vozovima, ali to i ne čudi jer je marketing željeznica jako loš", objašnjava Biščević.
Hamdija Šaljić, direktor "Bh. željezničke javne korporacije", tvrdi da se poslije rata puno novca ulagalo u sanaciju osnovne željezničke infrastrukture.
"U ratu su bile uništene pruge, elektrifikacija, željeznički objekti i mostovi. Da bi se uopšte pričalo o željeznici moralo se uložiti u sanaciju ovih objekata. Danas smo već u projektima remonta pruge i nabavke novih vozova, što će sigurno vratiti putnike u vozove", kaže Šaljić dodavši da bi se od 2015. godine moglo početi investirati u još bržu željeznicu.
Kad vozovi postanu brži, biće i putnika
"Do tada ćemo osnovnu infrastrukturu dovesti u red. U to vrijeme mogao bi se početi planirati remont pruge u cilju postizanja još veće brzine vozova, a do tada očekujemo da će biti nabavljen značajan broj novih vozova. Kada vozovi postanu brži, tada će sigurno postati i traženi kao putničko sredstvo", ocjenjuje Šaljić.
Marinko Beljanović, pomoćnik ministra za željeznički saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i veza RS, upozorava da su vozovi "Željeznica Republike Srpske", koji su stari više od 30 godina, u veoma lošem stanju.
"Činjenica je da su vozovi u RS u takvom stanju da ne zadovoljavaju potrebe putnika. Vozni park željezničkog saobraćaja je uglavnom stariji od trideset godina, a kada je u pitanju i komfor i kvalitet vozovi u Republici Srspkoj su daleko nižeg ranga nego vozovi u regiji", ističe Beljanović.
Loša infrastruktura nije jedini razlog malog broja putnika. Direktor "Bh. željezničke javne korporacije" Hamdija Šaljić kaže da su se promijenili nekadašnji tokovi roba i ljudi i da su danas drugačiji motivi za putovanje vozom.
"Sad svako ima auto. Trostruki stepen mehanizacije nije zaobišao ni nas. Dosta naših ljudi je radilo napolju i koristili su željeznicu za put, a sad koriste auta ili autobuse. Imali smo fabrike gdje je po nekoliko hiljada radnika koristilo željeznicu za put do fabrike. Novi su i principi u trgovini. Prije rata prevoženo je oko 15 miliona putnika godišnje i 55.000 tona roba. To još dugo neće biti
postignuto", objašnjava Šaljić.
Milioni evra uloženi za remont pruge
Tvrdi da će željeznica, ipak, zahvaljujući velikim investicijama, opet postati konkurentno prevozno sredstvo u BiH.
Šaljić najavljuje da bi do kraja iduće godine u potpunosti trebalo da budu remontirane najvažnije željezničke linije na koridoru 5c (Bosanski Šamac - Sarajevo - Ploče) i na koridoru 10 od Bosanskog Novog/Novog Grada preko Banjaluke do Doboja. Remont pruge omogućiće i bržu i sigurniju vožnju.
"Kroz projekat 'Obnova željeznica u BiH I' uloženo je 55 miliona eura za remont pruge, a do kraja 2009. godine biće realizovan i projekat 'Obnova željeznica u BiH II', gdje će za remont i elektrifikaciju pruge biti uložena 173 miliona eura. To su krediti Evropske banke za obnovu i razvoj Evropske investicijske banke", precizira Šaljić.
Dodaje i da će nabavkom devet novih putničkih vozova do 2011. godine, koje će koristiti "Željeznice Federacije BiH", i remontom pruge značajno biti unaprijeđen željeznički saobraćaj u BiH.
"Pruga će biti i sigurnija i brža. Prosječna brzina vozova u cijeloj BiH sada je oko 80 kilometara na sat. Nakon remonta pruge u ravničarskim dijelovima voz će moći ići do 160, a u brdskim terenima do 120 kilometara na sat", kaže Šaljić.
On smatra da je neophodno da se željeznička infrastruktura integriše u cilju jačanja željezničkog saobraćaja.
Vagon košta oko četiri miliona KM
"Sada imamo 'Željeznice FBiH' i 'Željeznice RS'. Ove kompanije će ostati i možda je dobro da ostanu zbog konkurencije. No, mora se uspostaviti jedno preduzeće koje će upravljati željezničkom infrastrukturom na području cijele BiH", ocjenjuje direktor "Bh. željezničke javne korporacije" Hamdija Šaljić. Samir Kadrić, savjetnik direktora "Željeznica FBiH", kaže da su "Željeznice FBiH" prošle godine povećale robni sobraćaj za 9,3 odsto, a putnički za četiri odsto u odnosu na 2006. godinu.
Napominje da je ova kompanija naručila devet najnovijih putničkih vozova talgo iz Španije.
"Prva dva nova talgo voza očekujemo 2010. godine, a preostale do kraja 2011. godine. Radi se o savremenim i modernim vozovima kakvi se koriste i u Evropi. Oni će mnogo unaprijediti putnički saobraćaj u BiH i približiti nas Evropi", ističe Kadrić.
Marinko Beljanović kaže da "Željeznice RS" nastoje da modernizuju vozni park i da su u cilju nabavke adekvatnih prevoznih sredstava vođeni pregovori s nekoliko zemalja. Podsjeća da je, između ostalog, bilo pregovora s Velikom Britanijom o nabavci osam garnitura elektromotornih vozova, te da se vode i pregovori o nabavci vagona za međunarodni željeznički putnički saobraćaj.
"Oko 50 polovnih vagona 'Željeznice RS' kupile su 1997. godine od njemačkih željeznica, ali i ti vagoni su već desetak godina u eksploataciji i njihov vijek je već pri kraju, te se mora razmišljati o zamjeni. Kao i susjedne zemlje, imamo klasične željeznice, te se u unutrašnjem saobraćaju, uz određene popravke i smanjenje brzine kretanja, vozovi mogu koristiti i duže od eksploatacionog vijeka koji je 40 godina", objašnjava Beljanović.
Navodi da je u planu i obnova sedam elektromotornih garnitura vozova te da je za sve te projekte potrebno znatno više novca nego što "Željeznice RS" mogu izdvojiti. Beljanović kaže da jedan vagon košta između jedan i dva miliona evra, zavisno od njegove opremljenosti.
"'Željeznice RS' ne mogu da obezbijede taj novac iz svoje redovne djelatnosti, nego se moraju tražiti i kreditna sredstva. Trenutno kreditna sredstva za putnički program obezbjeđuje španska vlada, kojoj su 'Željeznice RS' kandidovale pojekat nabavke vozova", naglašava Beljanović dodajući da je moguće da zahtjev bude prihvaćen, tako da bi se u dogledno vrijeme mogla očekivati i znatno modernija putnička vozila.
Predstavnici mašinovođa iz oba bh. entiteta danas su zadovoljni sigurnošću na prugama.
Vernes Buljugija, predsjednik Sindikata mašinovođa FBiH, kaže da se situacija u odnosu na ranije godine značajno poboljšala.
"Prije samo par godina najavljivan je štrajk zbog loše sigurnosti na prugama. Sad je situacija bolja. Puno se ulaže u remont pruge i vozova. Zadovoljni smo ali uvijek može i bolje", dodaje Buljugija.
Teretni saobraćaj dostigao "solidan nivo"
Radojica Savić, predsjednik Samostalnih sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti pri "Željeznicama RS", ističe da stanje pruga i vozova nije ni blizu svjetskih standarda, ali da ima pomaka.
"U zadnje vrijeme ulaže se u remont pruge. Željeznice su najsigurnije prevozno sredstvo. Ako negdje pruga nije u najboljem stanju, smanji se brzina na minimum kako bi se zadovoljila bezbjednost", kaže Buljugija.
Izet Mehinagić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija FBiH, ocjenjuje da je za razliku od putničkog, teretni željeznički saobraćaj u Federaciji BiH dostigao "solidan nivo".
"U toku 2005. godine 'Željeznice FBiH' prevezle su roba koliko i 'Željeznice Srbije'. Teretni saobraćaj u FBiH tek će dobiti na značaju početkom integralne proizvodnje u 'Akcelor Mitalu' Zenica polovinom ove godine, gdje će se proizvodnja povećati na ukupno osam do deset miliona tona čelika godišnje. Zbog ovih potreba neophodno je i ulaganje u nabavku novih vozova jer su postojeći u FBiH stari oko 25 godina", kaže Mehinagić.
Savjetnik direktora "Željeznica Federacije BiH" Samir Kadrić najavljuje da će ova kompanija u narednoj godini nabaviti 368 novih teretnih vagona.
Obnova pruga
On ističe da je planirana i popravka postojećih 400 teretnih vagona, kako bi željeznica bila spremna za potrebe korisnika. Vrijednost ovih projekata je 32 miliona eura. Kadrić kaže i da se u narednim godinama može očekivati dalja ekspanzija željezničkog saobraćaja i u Evropi i u Bosni i Hercegovini.
"To stvara potrebu kako za poboljšanjem korištenja postojećih, tako i za izgradnjom novih željezničkih pruga. Prije svega, treba završiti obnovu željezničkih pruga na koridoru 5c i koridor 10. Treba izvršiti i modernizaciju tuzlanskog željezničkog čvora ali i obnovu unske pruge", kaže Kadrić.
Ističe da je, kao evropski projekat, opet aktuelizovana ranija inicijativa za izgradnju jadransko-jonske pruge. U tom projektu Bosna i Hercegovina će učestvovati u izgradnji dijela ove pruge Split - Čapljina - Trebinje - Nikšić, čime bi se za optimalno korištenje željeznica povezale sve jadranske luke.
"Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini raspisala je tender za prifizibiliti studiju za izgradnju dijela ove pruge i mi s tim ozbiljno računamo u periodu iza 2015. godine", rekao je Samir Kadrić.