Siva ekonomija uzima veliki dio kolača onima koji posluju u legalnim tokovima, ali tako šteti i državi i građanima.
Jedna od najzastupljenijih njenih grana je šverc, a godinama je to bio i šverc duvana. Iako se činilo da je početak kraja iskorjenjavanju te pošasti, tek korona je iznjedrila i njih, ponovo.
"U doba korone, vratili su nam se neki stari „prijatelji“ za koje smo mislili da su odavno nestali – šverceri duvana i duvanskih proizvoda, šampioni sive ekonomije i raznoraznih „kombinacija“. Koristeći gužvu, ponovo su počeli sa masovnim oglašavanjem na društvenim mrežama, i ponovo je njihova „virdžinija žuta kao zlato“ jeftinija od bilo koje cigarete koju je moguće kupiti na legalnom tržištu", kaže Ivan Miletić, direktor korporativnih poslova kompanije Philip Morris za jugoistočnu Evropu
Ako kompanija napravi, registruje, atestira neki proizvod, plati doprinose radnicima i porez državi, svakako će je više koštati da taj proizvod donese na tržište, navodi on.
"I nikada neće moći da se takmiči sa nelojalnom konkurencijom sa crnog tržišta, sa ekipom koju ne zanimaju ni akciza, ni PDV, ni državni prihodi. I vrlo je lako pomisliti u vrijeme krize da ovakvi proizvodi imaju svoju ulogu, da ljudima pružaju jeftiniju opciju od onoga što postoji na trafici i u supermarketu, da im omogućava da malo uštede. Nažalost, ovakvo razmišljanje samo šteti svima – i državi, i legalnom biznisu, ali i potrošačima", ističe.
Prema njegovim riječima, koristeći priliku u kojoj su sve oči uprte u koronu, šverceri jačaju svoje pozicije na online i offline kanalima, ne vodeći računa o pravilima socijalnog distanciranja, da ne govorimo o zaštitnim maskama i rukavicama koje potrošače čuvaju od opasnosti zaraze.
"A sada nema potrebe objašnjavati zašto je kupovina na sivom tržištu pogubna. Pangolini i slijepi miševi sa ilegalnih vuhanskih pijaca su svaku dalju raspravu na ovu temu učinili izlišnom. Zato je neophodno da se brzo vratimo pravilima koja smo uspostavili prije nego što nas je pandemija izbacila iz vinkla, bez njih, teško da ćemo krenuti ka oporavku", piše Miletić.
Miletić je u kolumni za Telegraf Biznis, osim o ovoj pojavi govorio i tome kako poslije korone, ali i sa čim su se njegova kompanija, i on lično suočavali tokom prethodnih nedjelja.
Inače, prema nedavnom istraživanju Ekonomskog instituta u Zagrebu, oko 600.000 ljudi u zemljama bivše Jugoslavije kupuje duvanske proizvode na "crnom tržištu", što nanosi štetu poreskim prihodima od oko 306,7 miliona evra.
Krijumčari i ilegalni prodavci duhana ostvare profit od oko 200 miliona evra godišnje u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, pokazuje istraživanje koje je Institut sproveo metodom anketiranja 21.000 osoba.
Najviše pušača koji se snabdijevaju na "crnom tržištu" ima Bosna i Hercegovina (254.890), a slijede Srbija (138.361) i Hrvatska (87.703).
Zbog sivog tržišta duhanskih proizvoda, BiH je u posljednjih 10 godina pretrpila gubitak poreskih prihoda u visini od devet odsto BDP-a, Crna Gora od šest procenata, a Srbija i Hrvatska od po dva odsto BDP-a.