KOZARSKA DUBICA - Profesor Filozofskog fakulteta u Banjaluci Željko Vujadinović zaključio je da je suštinski problem sa kojim današnje generacije treba da se suoče razumijevanje uzroka koji su doveli do stravičnog zločina u Jasenovcu i nastojanje da ti uzroci budu prevaziđeni.
Vujadinović je danas o zločinima u koncentracionom logoru Jasenovac govorio na promociji reprint izdanja Izvještaja zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1946. godine, pod naslovom "Zločin u logoru Jasenovac".
On je izložio istorijske, ideološke i vjerske pretpostavke koje su prethodile stravičnom i sistematski počinjenom zločinu u Jasenovcu i Donjoj Gradini za vrijeme Drugog svjetskog rata.
"Jasenovac predstavlja sam sebe - on je neuporediva pojava i ne može se u svojoj stravičnosti objasniti poređenjem sa bilo kojim drugim logorom", naglasio je Vujadinović.
On je dodao da je formiranje logora "Jasenovac" bazirano na ideologiji da Nezavisna Država Hrvatska /NDH/ treba da bude etnički, rasno i nacionalno "čista".
"Zajednički život na ovim prostorima podrazumijeva suočavanje sa događajima u Jasenovcu, koji nije samo dio srpske, jevrejske i romske, već i hrvatske nacionalne memorije, a suočavanje sa tim događajima je ključno pitanje", rekao je Vujadinović.
U uvodnom dijelu promocije govorio je predstavnik Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović, koji je istakao da izvještaj Zemaljske komisije Hrvatske na 84 stranice opisuje sistematsko uništavanje zatvorenika u logoru Jasenovac, dokumentovano fotografijama i bazirano na izjavama svjedoka.
"Veoma je važno graditi kulturu sjećanja na te stravične događaje i postojanje takvog sistema uništenja naroda na ovim prostorima, kakav je bio logor Jasenovac", rekao je Velimirović.
On je dodao da je formiranjem komisije 1946. godine, da bi se otkrili i utvrdili svi tragovi zločina, Jasenovcu posvećena pažnja odmah po okončanju rata.
"Komisija je našla veoma malo dokaza i tragova, jer su oni sistematski zatirani, ali važnost tog izvještaja u tome što je komisija formirana odmah po oslobađanju područja logora Jasenovac", naglasio je Velimirović.
On je objasnio da je, za razliku od jevrejskog pitanja, koje je u NDH rješavano u okviru ideologije fašističke Njemačke, odnos prema Srbima i Romima bio lokalno pitanje Hrvata u NDH, u skladu sa ideologijom da trećinu treba uništiti, trećinu pokrstiti i trećinu protjerati.
Prema izvještaju Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1946. godine, u koncentracionom logoru Jasenovac je na stravičan način ubijeno najmanje od 500.000 do 600.000 ljudi.
Velimirović je istakao da je taj izvještaj Hrvatska često osporavala, jer je smatrala da su podaci "predimenzionirani".
Promociju reprint izdanja Izvještaja zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1946. godine organizovali su Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Javna ustanova Spomen-područje Donja Gradina.
Reprint izvještaja štampan je u 500 primjeraka, a originalno izdanje uručeno je direktoru Muzeja Republike Srpske Nadi Puvačić i činiće dio stalne muzejske postavke o temi "Jasenovac".
Na dan proboja 22. aprila 1945. godine u logoru Jasenovac bila su zatvorena 1.073 logoraša. U proboj je krenulo njih 600, a preživio je 91 logoraš.
Donja Gradina predstavlja najveće stratište u sistemu koncentracionih logora Jasenovac, koji je formiran u avgustu 1941. godine, neposredno poslije proglašenja NDH.
U koncentracionom logoru Jasenovac je u stravičnim mukama umrlo 700.000 muškaraca, žena i djece, uglavnom Srba, Jevreja, Roma i antifašista, bez obzira na vjeru i naciju.
Ustaško-fašističke snage Ante Pavelića u koncentracionom logoru "Jasenovac" i najvećem stratištu u Donjoj Gradini provodili su genocid nad Srbima Jevrejima i Romima, radi stvaranja etnički čiste NDH.
Jasenovačka strava trajala je od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine.
Po završetku Drugog svjetskog rata, u svim zemljama fašističke koalicije koncentracioni logori pretvoreni su u memorijale, kao opomena čovječanstvu, dok su u Jasenovcu svi objekti logora srušeni, sve je sravnjeno sa zemljom i obrisani su tragovi ustaškog zločina.
Pomen i parastos žrtvama ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac - Donja Gradina biće služen 12. maja.
Oratorijum o golgoti jasenovačkog stradanja
Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija najavio je danas da će, povodom obilježavanja datuma proboja jasenovačkih logoraša, 8. maja u Banjaluci biti izveden oratorijum pod nazivom "Jasenovačka golgota", koji će iskazati svu dubinu stradanja naroda u tom logoru.
"Biće to svojevrsna muzička predstava, koji će iskazati svu dubinu stradanja srpskog, ali i drugih naroda u logoru Jasenovac i na prostoru stratišta Donja Gradina", rekao je Mutabdžija.