Ako je suditi prema preporukama koje vlade stranih država ili njihovih ministarstava spoljnih poslova i danas upućuju svojim građanima za putovanje u Bosnu i Hercegovinu ispada da je BiH zemlja u kojoj vrebaju teroristi, razne opasnosti, a i ratno stanje za neke, čini se, još nije stalo.
Ni na jednom zvaničnom sajtu, ma koliko željeli biti optimistični, nećemo naći ponude prirodnih ljepota BiH, domaćinsku srdačnost i otvorenost prema ljudima iz svijeta.
Britansko ministarstvo spoljnih poslova kaže da u BiH postoji opasnost od terorističkih napada i da su u opasnosti stranci.
`Trebate biti svjesni da postoji prijetnja terorizma u BiH. Datuma 19/20. oktobra 2005. godine su dva muškarca uhapšena pod sumnjom za terorizam. Istog dana nađen je eksploziv, oružje i municija tokom pretrage zgrada u tom području`, ističe se na britanskom sajtu.
Upozorava se i na tenzije između etničkih i religijskih grupa, koje `povremeno rezultiraju u demonstracijama`.
`Iako se rijetko dešava da su meta internacionalna zajednica, trebate izbjegavati velike skupove i demonstracije`, savjetuje britansko ministarstvo.
Ipak, da takva upozorenja nemaju realne osnove svjedoči ponuđeni izvještaj po kome su se Britanci u BiH praktično suočavali samo sa džeparošima i kradljivcima pasoša. Ali takve situacije, složićete se, dešavaju se i u mnogo uređenijim zemljama.
`Glavni tip incidenata u kojima Britanci traže konzularnu pomoć su ukradeni pasoši. Trebate biti svjesni i sitnih lopova koji džepare turiste na sarajevskim trotoarima i u javnom prevozu`, navodi se u britanskom izvještaju.
`OPREZ I SA TAKSISTIMA`
Britancima njihova vlada preporučuje da ne koriste taksi prevoz za prelazak entitetskih granica.
`Taksisti iz Republike Srpske bi možda mogli odbiti da voze do destinacija u Federaciji i obrnuto`, savjetuje se.
I američki Stejt department u dijelu gdje se govori o putovanju u BiH, upozorava na opasnost od terorističkih napada.
`Međunarodna zajednica, uključujući i američke interese i dalje su izloženi prijetnjama. Napori na hapšenju optuženih za ratne zločine mogu rezultirati lokalnim nemirima i protestima. Globalni događaji mogu imati uticaj na neke zajednice u BiH. Objavljivanje karikatura u zapadnoj Evropi za koje neki smatraju da vrijeđaju muslimane izazvali su proteste u Sarajevu. Mada ovi incidenti nisu rezultovali u povredama i gubitku života, oni su izvor za zabrinutost`, navodi Stejt department.
Zbog tih razloga kaže se da je moguće privremeno zatvaranje ambasade, a Amerikancima u BiH preporučuje se oprez i budnost.
Takođe, preporučuje se oprez kod obračuna međusobno zavađenih kriminalnih grupa i ističe slučaj kada je u javnom autobusu decembra 2005. godine nađena bomba.
Kao i britanske vlasti, i Amerikanci su zabrinuti velikim brojem minskih polja, ali i lošom saobraćajnom infrastrukturom u zemlji.
Iako austrijsko ministarstvo spoljnih poslova riječima ne pominje terorizam, svojim građanima, takođe, savjetuje oprez.
`Generalno upozoravamo na povišeni stepen ugrožene bezbjednosti. Prije puta u BiH preporučuje se detaljno praćenje dnevnih događaja u medijima. Svako putovanje u BiH je povezano sa određenom opasnošću`, kažu iz austrijskog ministarstva spoljnih poslova.
Pored minskih polja, austrijske vlasti zabrinuti su za svoje građane koji putuju bosanskim cestama.
`Čak i ceste blizu glavnog grada mogu biti opasne po život. Putnici koji putuju ličnim automobilima moraju biti svjesni rizika krađe vozila sa stranim registracijama. Odgovarajući izvještaji upozoravaju na značajan broj teških saobraćajnih nesreća. Iz tog razloga savjetuje se defanzivna vožnja. Često se primjećuju vozila bez funkcionalnih svjetala`, ističe se u upozorenju.
DRAMATIČNA UPOZORENJA U AUSTRALIJI
Najdramatičnija upozorenja, ipak, dolaze od strane australijskih vlasti. Kratko upozorenje o bezbjednosnoj situaciji na zvaničnom sajtu australijskog ministarstva spoljnih poslova i trgovine posljednji put je osvježeno 4. avgusta 1995. godine.
`Ministarstvo je revidiralo upozorenje za putovanje u BiH od 22. maja 1995. godine i ponavlja da u situaciji nastavljanja borbi i tenzija, Australijanci bi trebali izbjeći svako putovanje u BiH. Australijanci koji se već nalaze u BiH i oni koji smatraju da treba da putuju tamo, treba da se upoznaju sa lokalnim bezbjednosnim uslovima i da prate vijesti i budu na oprezu`, savjetuje se na australijanskom sajtu čiji autor očigledno ne zna da je rat završen prije 12 godina.
Švajcarska vlada na svom sajtu daje pregled događaja u BiH nakon rata i ističe da je došlo do oporavka i popravljanja situacije. I za njih najveću brigu predstavljaju mine i neeksplodirane granate.
Zbog `konzervativnog seoskog stanovništva` švajcarsko ministarstvo spoljnih poslova savjetuje svojim građanima da se u BiH ponašaju i oblače u skladu sa lokalnim običajima.
Donekle ohrabrujuće savjete donosi njemačko ministarstvo spoljnih poslova. Ono u Odjeljenju savjeta za putovanja osvježenog u martu 2006. godine kaže da opasnost od terorističkih napada i dalje postoji, ali u kontekstu svjetske sigurnosti i terorizma BiH nigdje eksplicitno ne spominje. Govori se o opasnosti `u regionima u kojima su bili izvedeni teroristički napadi ili u kojima su otkrivene terorističke organizacije u kojima teroristi uživaju podršku lokalnog stanovništva i u kojima bi se lako mogli desiti atentati zbog nedostatka efektivnih sigurnostnih mjera`.
Putovanja u BiH ocjenjuju u osnovi mogućim.
`Stanje opasnosti često je nepredvidivo i može se brzo promijeniti. Odluku o putovanju donosite na vlastitu odgovornost`, ističe se u preporuci. Kaže se, takođe, da se pravni propisi mogu u svakom trenutku promijeniti, a da Ministarstvo o tome ne bude obaviješteno.
STRAH UGLAVNOM NEOSNOVAN
Tarik Sadović, ministar bezbjednosti BiH, začuđen je negativnim ocjenama o stanju u BiH.
`U BiH ima mnogo predstavnika međunarodne zajednice iz skoro svih zemalja svijeta. Ja ih javno pitam da li su oni ugroženi u BiH? Ako nisu zašto njihove vlade slikaju BiH sumornim bojama`, kaže Sadović.
On za loš imidž BiH krivi i domaće političare koji vode žestoke obračune, ali i medije koji stvaraju frontove sa političarima i među sobom.
`Ako mi svoje stanje opisujemo kao katastrofalno, kako očekujemo da nas stranci gledaju drugačije? Nijedna vlada, ministarstvo ili drugi organ ne mogu poboljšati sliku o našoj državi dok im mediji ne pomognu`, smatra Sadović.
Prema njegovim informacijama, prošle godine je u BiH registrovana jedna teroristička akcija, odnosno napad na mezar Alije Izetbegovića, a da je od mina poginulo 18 osoba.
Što se tiče loših saobraćajnica u BiH Sadović kaže da je opštepoznato da su takve.
`Evidentirano je 36.096 nesreća, što je za 2,5 odsto više nego 2005. godine. Bilo je i 2.737 krivičnih djela protiv života i tijela, što je povećanje od 53 odsto. Upoređivanjem iskazanih podataka da od terorističkih napada nije stradao niko i da je broj smrtno stradalih u saobraćajnim nesrećama veći skoro šest puta od broja ubistava, vidi se šta je stvarna opasnost`, kaže Sadović.
Nebojša Regoje, portparol Ministarstva spoljnih poslova BiH, smatra da su upozorenja na sajtovima stranih vlada i ministarstava preventivne prirode i da je na njima navedeno ono što se može desiti i što se dešava, ali da nema kvantifikacije opasnosti koja tim građanima prijeti.
`Ministarstvo je s Fondacijom 'Fridrih Ebert' prošle godine analiziralo 39 sajtova i konstatovali smo da se na tim sajtovima navode preventivna upozorenja`, rekao je Regoje i dodao da je na osnovu niza okruglih stolova s tom fondacijom izdata i publikacija `Imidž BiH`.
Regoje, takođe, navodi da se imidž naše zemlje u inostranstvu najbolje može popraviti ako se svako u svom segmentu potrudi da se gosti u BiH tu osjećaju ugodno.
`Ima slučajeva kada ljudi dolaze sa negativnim predstavama koje se promijene nakon boravka u BiH. Posljednjih godina je, ipak, više onih koji su upoznati sa stvarnim stanjem i to je ohrabrujuće`, kaže Regoje.
Mile Milekić, predsjednik Turističkog saveza RS, stava je da je BiH sigurna destinacija.
`Mi ćemo pozvati strane diplomate na rafting i da posjete turističke destinacije i da se sami uvjere kakvo je stanje u BiH, a planiramo i studijska putovanja za strane novinare`, dodaje on.
KAD STRANCI DOĐU ODUŠEVE SE
`I pored katastrofalnog imidža Bosne i Hercegovine u svijetu pozitivna stvar je da stranci koji dođu u našu zemlju skoro uvijek budu oduševljeni jer nisu mnogo očekivali`, smijući se govori Tim Klensi, naturalizovani Bosanac, koji već 15 godina o BiH govori kao o `svojoj` državi.
`Slika o BiH je toliko loša u svijetu da turisti dođu ne očekujući skoro ništa. Kada vide da i nije sve tako crno kao što su mislili ili kao što su to mediji predstavili, oni se oduševe`, kaže Klensi.
Sintagma `naturalizirani Bosanac` samo je djelić negativne slike o BiH. Obično su prva asocijacija osobe afroazijskog porijekla koje se nerijetko povezuju sa terorizmom i ratnim zločinima. Međutim, Tim je jedan od izuzetaka. Rođeni je Njujorčanin, koji je 1992. godine došao u BiH i već 15 godina BiH smatra svojom zemljom, a uskoro će postati i `bosanski zet`.
Klensi je veliki zaljubljenik u bh. prirodno i kulturno nasljeđe, a napisao je i prvi poslijeratni turistički vodič o BiH koji je preveden i na engleski jezik.
Glavni problem lošeg imidža BiH jeste nedostatak strategije i vizije, smatra Klensi.
`Niko u ovoj državi nema generalnu viziju ili strategiju kako da popravimo imidž naše zemlje. Odgovorni ljudi nemaju još jasan plan kakvu bismo mi uopšte sliku trebali imati o sebi ili kakvu sliku bi trebali predstaviti ljudima vani. Priča o lošoj slici BiH u svijetu je slojevita. Svako ima svoj dio odgovornosti. Od ambasada, preko turističkih radnika, pa do najvišeg državnog vrha koji bi se trebao pozabaviti ovim problemima`, zaključuje Klensi.
O BiH on, između ostalog, kaže `Jedna država, dva entiteta, tri naroda, sto problema`.
`Svako ima neku svoju viziju. U Međugorju, na primjer, ni po čemu ne možete zaključiti da ste u BiH`, kaže Klensi.
Dirk Rajnerman, bivši direktor Misije Svjetske banke u BiH, tvrdi da BiH ima problema s imidžom, ali smatra ih posljedicom rata.
`Svi moji prijatelji koji su dolazili u BiH su pozitivno iznenađeni, jer ljudi još uvijek očekuju da ovdje vide tenkove i pancire. To nije čudno, jer sve te ružne stvari ovdje su se dešavale prije deceniju i nešto i ljudi još imaju živa sjećanja na rat`, kaže Rajnerman.
Prema Rajnermanu, vlast ali i obični ljudi u BiH trebaju da porade na promjeni imidža ove zemlje. Smatra kako je potrebno pokazati da je BiH izašla iz rata i da ima mnogo lijepih i dobrih stvari.
`Kada ljudi vide vino iz Hercegovine u Francuskoj ili bocu šljivovice iz BiH u Njemačkoj, naravno da će to rado kupiti jer će to povezati s nekom uspomenom iz BiH i to je pozitivno brendiranje. Ljudi vole BiH i mislim da će se to desiti. Stvari će korak po korak doći na svoje, a vlada i svi mi možemo raditi na marketingu. Vremenom će ljudi shvatiti da je imidž rata pogrešan, da je rat stvar prošlosti. Ja sam optimista`, kaže Rajnerman.
On predlaže i konkretne stvari koje bi popravile imidž BiH u svijetu.
`Mislim da ovdje nedostaju obični turistički vodiči na engleskom. To je važno jer ljudi gledaju vodiče na polici u knjižari. Uzmu vodič, otvore, pogledaju i kažu: 'Mogao bih otići tamo'. Ako nemate te vodiče - kako će neko znatio za vas? Njime se pokazuje da imate nešto što se može ponuditi, ali to treba da napravi privatni sektor`, savjetuje Rajnerman.
Haris Bašić, direktor Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) BiH, smatra, između ostalog, kako je pri Vijeću ministara potrebno oformiti brending vijeće koje će koordinirati sve institucije zadužene za pravljenje pozitivne slike o BiH.
Za spotove o BiH nema para
Jedan od pionirskih koraka u cilju poboljšanja imidža BiH pokrenuli su iz Agencije za promociju stranih investicija (FIPA) BiH. Snimljeni su spotovi o BiH, koji su se nekoliko mjeseci emitovali na CNN-u, najuticajnijoj svjetskoj TV postaji. Spotovi, koji su zbog svog kvaliteta osvojili nekoliko nagrada na međunarodnim festivalima turističkog filma, zbog nedostatka novca u međuvremenu su skinuti s programske šeme CNN-a.
`Ova kampanja je i te kako imala rezultat. Zabilježili smo mnogo više interesovanja za BiH. Samo na Internetu potražnja za pojmom Bosna i Hercegovina je nekoliko puta povećana. Polako, ali sigurno izlazimo iz priče o tome kako je ovdje skoro pa rat. Međutim, umjesto da su se za ovu našu kampanju `zalijepile` sve pore našeg društva, zbog nedostatka novca je odložena`, kaže direktor FIPA Haris Bašić.
Tvrdi da smo svi mi najveći krivci zbog loše slike o našoj zemlji. Posebno je `ljut` na novinare.
`Priče koje mi plasiramo ovdje prenose se i u svjetskim medijima i tako sami o sebi stvaramo lošu sliku. Gdje su lijepe priče o našoj zemlji u novinama i na TV-u? Pogledajte dnevnik, pa to je crna hronika. Toliko je negativnog naboja u medijima. Zašto se ne govori o lijepim stvarima`, pita se Bašić.
On poručuje da se u priču o poboljšanju imidža u svijetu moraju uključiti svi.