Društvo

Za nasilje nad životinjama tek opomena ili globa

Za nasilje nad životinjama tek opomena ili globa
Za nasilje nad životinjama tek opomena ili globa

BANJALUKA - U Republici Srpskoj nikada do sada nije izrečena nijedna kazna zatvora za nasilje nad životinjama, iako postoje zakonski uslovi za to, podaci su Udruženja građana za zaštitu životinja "Noa" iz Banjaluke.

Tri zakona koja tretiraju ovu oblast su Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja, Zakon o komunalnim djelatnostima i Krivični zakon.

Predsjednica "Noe" Bogdanka Mijić kaže da je u većini slučajeva koji su zahtijevali sankcije do sada izricana opomena ili novčana sankcija.

"Maksimalna predviđena kazna zatvora je do tri godine, ali nije zabilježena kod nas. Kada govorimo o nasilju nad životinjama, agresivni pojedinačni primjeri uglavnom su bili neki lični konflikti počinilaca. Nažalost, takvih slučajeva imali smo i nad vlasničkim psima", ističe Mijićeva.

Odnos prema životinjama predstavlja i kulturološki nivo, napominje ona, pa je tako i kod tumačenja ovog oblika nasilja, gdje se često koristi sloboda tumačenja zakona i "izlazi u susret" počiniocu, posebno ukoliko je maloljetna osoba u pitanju.

Prema mišljenju Aleksandra Milića, psihologa i sudskog vještaka iz Banjaluke, društvo nema svijest o tome koliko je pogrešno tolerisati svaki oblik nasilničkog ponašanja prema slabijem i izostanak empatije.

"Prije svega, prema mom mišljenju je osnovni problem izostanak psihološke svijesti na opštem planu, posebno u školama, zdravstvenim ustanovama, sudovima, gdje  primarna prevencija nije opredjeljenje. Trebalo bi da bude, jer izostanak empatije u djetinjstvu, a zatim tolerancija tog poremećaja u odrastanju, ukoliko se ignoriše, razvoj je ličnosti s psihopatskim karakteristikama", napominje Milić.

Istraživanja Northeastern Universityja i SPCA iz Masačusetsa pokazala su da za ljude koji zlostavljaju životinje postoji pet puta veća vjerovatnost da će počiniti nasilnički zločin prema ljudima.

"Većina vještačenja koja se rade sa ubicama, odnosno psihoanalize i istraživanje reaktivnih poremećaja u djetinjstvu, pokazala su da je izostanak empatije i uvida u situaciju postojao od najranijeg djetinjstva. Obično u odnosu na slabije i najčešće na životinje. To govorim i iz lične prakse", naglašava Milić.

Međutim, napominje, kako se nasilje često razvija u porodičnim krugovima gdje je i nasilnik bio žrtva, da je veoma važno psihološko obrazovanje u institucijama kroz koje prolazi jedna ličnost - vrtići, škole, zdravstvene ustanove..., kako bi i oni mogli biti mehanizmi koji mogu prepoznati i reagovati.

Okružni sud nema podatke

U Okružnom sudu u Banjaluci rečeno nam je juče da su pred prvostepenim sudom imali predmete koji se odnose na oblast krivičnog postupanja zbog nehumanog tretiranja ili ubistva životinje.

Međutim, s obzirom na to da su te vrste djela bile u manjini, gotovo izuzeci, kako je napomenuto, sud ne raspolaže podacima po vrstama tih krivičnih djela, već po broju konkretnog predmeta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije