SARAJEVO- Na tentativnu listu svjetske baštine Uneska do kraja marta biće nominovane 22 nekropole iz BiH sa oko 3.500 stećaka, po tri nekropole iz Srbije i Crne Gore, te dvije iz Hrvatske.
Ministar civilnih poslova u Savjetu ministara BiH Sredoje Nović rekao je u utorak u Sarajevu na konferenciji za novinare da je ova konačna lista nekropola usvojena na prošlosedmičnom sastanku u Beogradu i da su nominovane nekropole dio jedinstvenog kulturološkog fenomena i reprezentativni primjeri stećaka.
On je podsjetio da na prostoru BiH ima najviše stećaka - oko 60.000 i da je na osnovu toga najveći broj nominovanih nekropola iz BiH.
U Hrvatskoj ima oko 4 500 stećaka, Srbiji 4 000, a Crnoj Gori 3 500.
Nović podsjeća da se u BiH najveći broj stećaka nalazi na području 20 opština - Tuzle, Goražda, Jablanice, Kladnja, Konjica, Kupresa, Ljubuškog, Novog Travnika, Olova, Stoca, Trnova, Berkovića, Bileće, Foče, Kalinovika, Nevesinja, Pala, Rogatice, Sokoca i Šekovića.
Napominjući da su o ovom projektu upoznate i lokalne vlasti, Nović je istakao da su se prvi put na ovakvom projektu udružile sve unutrašnje snage u BiH i da je postignut apsolutan konsenzus o ulasku u projekat.
Naglašavajući da je projekat od posebnog značaja, ne samo za BiH, nego i za susjedne zemlje, on je rekao da ga je podržao i Savjet ministara BiH, ali da možda u ovoj fazi građani BiH i javnost nisu dovoljno upoznati i svjesni šta će to tek značiti kada ovaj projekat bude priveden kraju i kada se stećci nađu na svjetskoj karti kulturne baštine.
"Pokazalo se da je kulturno nasljeđe nešto što nas posebno povezuje i gdje možemo ostvariti posebnu saradnju i promociju regiona. Ovaj projekat treba da doprinese trajnom očuvanju stećaka i nekropola, ali i donese ekonomsku korist povećanim brojem turista", konstatovao je Nović.
Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović rekao je da je na sastanku usvojen zajednički dio teksta tzv. nominacijske liste za sve zemlje, a onda će svaka zemlja pojedinačno da uvrsti svoje nekropole i svaka će pojedinačno aplicirati za tentativnu listu Uneska.
Pojašnjavajući da je prvi korak tantativna lista, a zajednička nominacija drugi korak, Lovrenović je naveo da bi kompletan materijal u sjedište Uneska u Parizu trebalo da bude predat u januaru 2013. godine.
"Kada je riječ o izradi nominacijskog dosijea, on će uključiti najmanje 25 stručnjaka različitih profila. Predloženo je da bude organizovan i međunarodni naučni simpozijum. Dogovoreno je da se do sljedećeg sastanka nominacijski dosije finalizuje i odrede nosioci određenih poslova. Usvojeni su principi izrade menadžment plana", saopštio je Lovrenović.
On je naveo da bi, nakon Beograda, a prije toga Sarajeva i Podgorice, sljedeći sastanak trebalo da bude održan u Zagrebu, najvjerovatnije sredinom aprila.
"Ovaj projekat je i izvan BiH i zemalja koje u njemu učestvuju primljen sa simpatijama. Ovo je prvi međudržavni regionalni projekat koji zajednički provode i u njemu učestvuju četiri države sa područja bivše Jugoslavije", istakao je Lovrenović.