SARAJEVO, BANJALUKA - Od opštih izbora u Bosni i Hercegovini prošlo je punih sedam mjeseci. Dok se čeka formiranje novog saziva Savjeta ministara BiH, odnosno zvanični početak rada Predstavničkog doma parlamenta BiH, u proceduri se nalaze 24 prijedloga zakona.
Po svojoj hitnosti izdvaja se Prijedlog izmjena Zakona o akcizama BiH jer je crno tržište duhana u BiH sve obimnije i sve više novca, umjesto u državni budžet, odlazi u džepove kriminalaca.
Kao prvi korak za saniranje ovakve situacije, prije nešto više od godinu dana, radna grupa koju je formirao Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje sačinila je Nacrt izmjena Zakona o akcizama BiH kojim se predlaže uvođenje moratorija na povećanja akciza na cigarete u naredne tri godine, dakle 2019, 2020. i 2021. godine.
Nakon dugih procedura, Vijeće ministara BiH usvojilo je ovaj akt u decembru 2018. godine. Većina vladajućih shvatila je hitnost izmjene zakona radi brzorastućeg crnog tržišta cigareta u našoj zemlji, što posljedično rezultira drastičnim smanjenjem legalnog tržišta i "curenjem" stotina miliona maraka iz državnog budžeta.
O tome govore i procjene, prema kojima bi se svake godine novcem koji se gubi na crnom tržištu cigareta u BiH moglo finansirati 30 kilometara autoputa. Projekcije govore i da bi se tim novcem moglo isplaćivati po 600 KM dodatno godišnje na penzije za sve penzionere u BiH, sagraditi 80 vrtića širom zemlje ili isplatiti po 1.600 KM za porodiljske naknade za sve majke mjesečno u prvih godinu dana porodiljskog odsustva.
Novac koji se godišnje gubi iznosi 63 posto ukupnog iznosa potrebnog godišnje za funkcioniranje svih institucija BiH, odnosno 72 posto ukupnog troška servisiranja vanjskog duga BiH.
Postavlja se logično pitanje, kako sistemski pristupiti rješavanju ovog problema? Prvenstveno je potrebno da bh. vlasti otključaju proces rada državnih institucija i riješe "talačku krizu", kako zakonodavstva, tako i državnog budžeta, a samim time i građana.
Usvajanjem izmjena Zakona o akcizama na duhanske proizvode prvenstveno bi se osigurala ravnoteža tržišta sa zemljama u okruženju, a zaustavljanjem rasta akciza na tri godine bi se otpočeo proces vraćanja tržišta u legalne tokove. No to nije dovoljno. Potrebno je i da inspekcije, kako na državnom, tako i na entitetskim nivoima pruže snažnu terensku podršku u borbi protiv ove pošasti.
Određeni pomaci se svakodnevno bilježe, ali još uvijek nisu dovoljni. Kako je Inspektorat RS za "Dnevni avaz" pojasnio, oni kontrolišu proizvodnju i stavljanje u promet sirovog duhana i rezanog ili na drugi način usitnjenog duhana na pijacama i tržnicama, te promet duhanskih prerađevina u trgovinama.
"Za prva tri mjeseca ove godine u prodajnim objektima oduzeto je 50 kutija cigareta koje su zatečene u prometu, a da za njih nije bilo dokaza o porijeklu. U 2018. godini, ova inspekcija je u prometu zatekla i oduzela 415 kutija cigareta i 86 kilograma duhana jer nije bilo dokaza o porijeklu. U pravilu, riječ je o fizičkim licima koja su prometovala duhan na pijacama i tržnicama u manjim količinama od 1-2 kilograma ili nekoliko kutija cigareta", kažu u Inspektoratu. Dodaju da su onima koji su nelegalno prometovali duhan izrečene kazne putem prekršajnih naloga. "Veće količine duhana i prerađevina oduzimaju se u ciljanim akcijama koje u saradnji vrše policijski te službenici UIO", rečeno je u Inspektoratu.
Sam podatak da se godišnje oko 400 miliona KM zarade švercera seli u ilegalu finansirajući razne kriminalne grupe govori o alarmantnosti situacije. Primjera radi, šverceri su u protekle tri godine zaradili dovoljno za izgradnju jedne termoelektrane budući da analize pokazuju da je u tom periodu nepovratno izgubljen novac prodajom nelegalnih cigareta za izgradnju jedne termoelektrane kapaciteta Termoelektrane Banovići čija cijena iznosi 993 miliona KM.
I dok vlast odugovlači sa usvajanjem navedenih zakonskih izmjena, propušta se prilika da se boljom kontrolom nelegalne trgovine povećaju državni prihodi koji bi građanima značili bolje uslove života, od manjih poreza, većih plata i penzija do izgradnje nužnih infrastrukturnih projekata.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.