U BiH je neophodno stvoriti pozitivan poslovni ambijent za investicije kako bi zemlja krenula naprijed, ali i javna potrošnja treba da bude efikasnija, kaže Marko Mantovaneli, šef Ureda Svjetske banke u našoj zemlji.
Za ove potrebe Svjetska banka je nedavno odobrila 400 miliona dolara povoljnih kredita za BiH za iduće četiri godine. Mantovaneli kaže da je Svjetska banka u BiH od završetka rata do danas uložila 1,2 milijarde dolara i da su u njoj zadovoljni rezultatom investiranja. Ističe da je za razvoj zemlje neophodno da političari preuzmu odgovornost, da se fokusiraju na bitna pitanja i da biračko tijelo postane zahtjevnije. Najvećim problemom smatra visoku stopu nezaposlenosti u BiH.
NN: Kroz Strategiju partnerstava za BiH biće izdvojeno 400 miliona dolara. Šta podrazumijeva ova strategija?
MANTOVANELI: Krajnji cilj strategije je da da svoj doprinos razvoju zemlje i smanjenju siromaštva. Na jednoj strani pomažemo stvoriti pozitivan ambijent za investicije, to podrazumijeva poslovni ambijent, infrastrukturu, kao i razvoj na općinskom nivou. Sa druge strane, pomoć se odnosi na efektivnost vladine potrošnje, posebno na pružanje pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva. Od završetka rata Svjetska banka je pomogla BiH sa 1,2 milijarde dolara. Sva su sredstava data po takozvanima IDA uslovima, bez kamate, sa velikim grejs periodom, a period otplate je od 30 do 40 godina. IDA sredstva Svjetska banka koristi za najsiromašnije zemlje u svijetu. Međutim, s obzirom na pozitivne pomake u BiH, Odbor Svjetske banke učinio je iznimku u ovoj postojećoj strategiji. Zemlja je ostvarila napredak i postala je kreditno sposobna. Tako da će se u ovoj strategiji davati jedna mješavina povoljnih IDA sredstava i komercijalnih sredstava. Od 400 miliona, 200 će biti po IDA uslovima, a 200 miliona uz kamatu od oko četiri odsto.
NN: Tvrdite da je BiH ostvarila pozitivan napredak od kraja rata do danas?
MANTOVANELI: Progres je svakako ostvaren, barem što se tiče fizičke infrastrukture. Definitivno, zemlja je danas u boljem stanju nego što je bila 1996. godine. Životni standard je poboljšan, siromaštvo se smanjilo.
NN: Kažete da je progres ostvaren, ali mi danas imamo 45 odsto nezaposlenih ljudi, godišnji vanjskotrgovinski deficit je oko šest milijardi KM, budžeti idu na socijalna davanja i administraciju?
MANTOVANELI: Ovo nije ekonomija bez problema. No, i ova, ovakva kakva jeste, daje određene pozitivne rezultate. Stopa ekonomskog rasta je visoka.
Napredak koji je BiH ostvarila nije se pretočio u vidljivo poboljšanje standarda ljudi, a to je stoga što se zemlja suočila sa dva izazova. Jedan je bio rat, a drugi tranzicija sa socijalističke na tržišnu ekonomiju. Stopa nezaposlenosti jeste visoka i to je ono što izaziva najveću zabrinutost. Posebno stoga što radno mjesto ovdje može da izvuče čovjeka iz siromaštva, a to nije uvijek slučaj u drugim zemljama. Svjesni smo i da su ove brojke o nezaposlenosti malo napuhane i da postoji dosta neformalne nezaposlenosti u ovoj zemlji.
NN: Kažete da je Svjetska banka u BiH do sada uložila 1,2 milijarde dolara. U šta su uložena ta sredstva i koji su rezultati tih ulaganja?
MANTOVANELI: Uložena su u ono što mi zovemo "aktivnosti u postkonfliktnoj rekonstrukciji". Nije sve bilo savršeno, ali sveukupno, zadovoljni smo na koji su način ta sredstva utrošena. Najviše su uložena za popravak i izgradnju infrastrukture, cesta, mostova, ali i za mikrokredite.
Putem mikrokredita otvoren je značajan broj radnih mjesta. Sredstva su korištena i za projekte zdravstvenog sektora i razvoja lokalne zajednice i to su bile aktivnosti koje su potekle od samih građana. Novac je iskorišten i za uspješan program zbrinjavanja čvrstog otpada.
NN: Da li je taj novac ipak mogao kvalitetnije biti iskorišten? Možda za razvoj poljoprivrede i zapošljavanje?
MANTOVANELI: Dio novca je otišao u razvoj poljoprivrede i mi i dalje radimo na razvoju poljoprivrede. Međutim, ako proizvodite, a nemate infrastrukturu da iznesete proizvode na tržište, vi ste se zaglavili. Zato mislim da je naglasak na infrastrukturi poslije rata bio dobar izbor.
NN: Ali BiH ima oko 50 odsto neiskorištenih potencijala u poljoprivredi, a prijeti nam i problem nestašice hrane.
MANTOVANELI: Poljoprivredni potencijal u BiH postoji i on tek treba u potpunosti da bude iskorišten. Gledajući u budućnost, integracijom u EU, BiH će se pridružiti jednom od najvećih poljoprivrednih tržišta na planeti. Vrlo je značajno da se dobro razmisli na koji se način treba pridružiti tom tržištu. Gdje su tu vaše prednosti, jer ne možete konkurirati Evropi žitaricama, recimo, ali možda možete proizvodnjom nečeg drugog. Koliko ja znam, ovdje je u porastu uzgoj jagodičastog voća, vino je potencijal, mora se razmisliti gdje su vaše prednosti. Za pripremu zemlje za ulazak u EU nije dovoljno samo da bude usaglašena reforma policije. Morate imati konkurentan poljoprivredni sistem, mora postojati mogućnost za brz i neometan promet kapitala i radne snage. Sada ovdje svi tvrde da su za Evropu i pravo je vrijeme da političari potvrde da li su zaista za Evropu i birači u ovoj zemlji moraju pažljivo pratiti taj proces.
NN: Da li će političari biti sposobni preuzeti tu odgovornost? Ovdje se i dalje izbjegavaju suštinski problemi.
MANTOVANELI: Nažalost, to je cijena koju još plaćate kao posljedicu rata. Ovaj politički ambijent u BiH i dijalog gdje sve vrlo brzo postaje nacionalno pitanje onemogućuje da se ide naprijed. Ovo brzo prebacivanje na nacionalno pitanje postaje dobar izgovor političarima jer ja, recimo, vama kao svom biraču ne moram reći šta sam konkretno uradio na otvaranju većeg broja radnih mjesta, dovoljno je da kažem da štitim naše nacionalne interese. Trebaće vremena da se to promijeni, ali optimista sam i mislim da će prije ili kasnije, izborno tijelo u BiH više početi razmišljati da li političari otvaraju radna mjesta, da li djeca mogu raditi i školovati se u Evropi, a ne da se osvrću unatrag.
NN: Da li je porez na dodatnu vrijednost (PDV) u BiH uveden kao porez na građane kako bi se održavala glomazna administracija?
MANTOVANELI: Uvođenje PDV-a je pozitivna činjenica, jer PDV daje garanciju prihoda i to je vrlo značajno. Problem nije vezan za PDV. Problem je u javnoj potrošnji.
NN: Kada govorite o javnoj potrošnji, kako komentarišete usvajanje Zakona o demobilisanim borcima FBiH. Može li budžet FBiH podnijeti ovolika socijalna davanja?
MANTOVANELI: Nastavak ovakvih socijalnih davanja dovodi do stadija gdje je teško ispunjavati razvojne planove. Svaka zemlja ima puno pravo da priznaje zasluge svog naroda za doprinose svojoj zemlji. Pitanje je ovdje da li sebi možete to priuštiti. Da li ste pravični prema svim socijalnim kategorijama. Zapazili smo da je javna potrošnja fokusirana na potrošnju zasnovanu na pravima, a ne na potrebama. Predlažemo da bude napravljena jedinstvena baza za civilne invalide, demobilizirane borce i ratne invalide. To je prvi korak i onda treba odlučiti u kojem pravcu krenuti u budućnost. Budžet FBiH bi trebalo da bude razvojni, a on to u ovom slučaju nije i u tome je najveći problem.
NN: U kojem pravcu BiH treba da ide, kako da bude popravljen životni standard građana?
MANTOVANELI: Vrlo je značajno ići u poboljšanje poslovnog ambijenta. U BiH je izuzetno komplicirano pokrenuti poslovnu djelatnost i investirati. Sa istim problemom se suočavaju i domaći i strani investitori. To su aktivnosti koje mogu biti provedene bez ikakvog nacionalnog elementa. Treba pružiti podršku domaćim malim i srednjim preduzećima.
NN: Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je upozorio da divljanje cijena hrane može uzrokovati nove ratove u svijetu i izbrisati ekonomska dostignuća u posljednjih deset godina. Koliko su ove procjene realne?
MANTOVANELI: U određenim dijelovima svijeta ti scenariji ratova nisu baš tako daleki. Već smo se suočili s tim pobunama na Filipinima, u Kini i još nekim zemljama zbog poskupljenja hrane. Ima nekih prijedloga koji bi mogli pomoći. To su veći poljoprivredni usjevi, smanjenje troškova prebacivanja hrane... To je nešto što zahtijeva vremena i što ne može preko noći biti urađeno.