Spremamo još jednu sveobuhvatnu reviziju u oblasti boračko-invalidske zaštite, ali i programe za zapošljavanje demobilisanih boraca, najavio je Zahid Crnkić, ministar za pitanje boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata FBiH.
Crnkić podsjeća da je oko 155.000 korisnika boračkih prava po raznim osnovama, za koje je godišnje neophodno obezbijediti više od 400 miliona KM.
Kaže da nisu odustali od formiranja jedinstvenog fonda za boračku populaciju. Kao jedan od uzroka nesređenosti stanja u oblasti boračko-invalidske zaštite navodi nepostojanje sređene dokumentacije o korisnicima prava po svim osnovama.
"Provest ćemo još jednu sveobuhvatniju reviziju. Formirali smo Institut za medicinsko vještačenje, koji je neovisna ustanova i na jedinstven način radi vještačenje i procjene. To su radile ad hok komisije, što je bio i najveći propust. U drugostepenoj komisiji su bili isti oni ljudi iz prvostepene, ljekari koji bi izdavali nalaze. U Institutu ne mogu izdavati specijalističke nalaze, već provjeravati njihovu vjerodostojnost. I imamo efekata", tvrdi Crnkić.
NN: Da li sada ima provjera?
CRNKIĆ: Da. U zadnje vrijeme sam naložio provjeru dobitnika najvećih ratnih priznanja. Vi znate da su pod jednakim uslovima sa njima i nosioci Partizanske spomenice. Dešavalo se da je jedan od dobitnika umro prije godinu, a da ga niko nije odjavio i da je novac išao na račun nekome drugom. Moramo biti obazrivi, gdje ide novac, ko ga diže, da li je pravi sljedbenik, jer ima zloupotreba.
NN: I ranije je bilo provjera u oblasti boračko-invalidske zaštite, ali nikako da se stane ukraj zloupotrebama sa ljekarskom dokumentacijom ?
CRNKIĆ: Problem je taj ustavni okvir. Opštinska služba za boračku zaštitu donosi prvostepeno rješenje. Zatim, kantonalna ministarstva kao drugostepeni, revizioni organ donose konačno rješenje, a mi smo tu da plaćamo. Iz tih razloga smo uveli upravno-finansijski, inspekcijski nadzor, da provjerimo kako ti ljudi provode upravni postupak. Vi znate probleme sa izdavanjem tih uvjerenja. Neko ko hoće pravo onda ima i obavezu da sve što se traži i dokaže, svaku promjenu koja se desi da izvijesti. I nije slučajno da smo mi kroz kontrolu otkrili zloupotrebe. Ali nije to samo otkriti, već dovesti do kraja. Da taj koji je neopravdano dobio, to i vrati, a onaj ko je omogućio da bude kažnjen.
NN: Da li je bilo kažnjavanja?
CRNKIĆ: Pa, kažnjavamo, radimo.
NN: Kako se može dogoditi da se tek sada javljaju pojedini invalidi iz rata?
CRNKIĆ: Mi smo Zakonom o pravima branilaca i porodica odredili rok od 2004. do 2007. godine, do 20. juna, bio je krajni rok kada se mogao podnijeti zahtjev iz ove oblasti. Međutim, ima puno ljudi kod kojih se pogoršava stanje, koji su bili u inostranstvu, pa su propustili taj rok. Stoga smo našli modalitet, ako je bilo trajno rješenje, ako nije zloupotreba, da napiše razloge zašto ranije nije podnio zahtjev. Drugo, ima dosta zahtjeva koji se rješavaju po žalbama, sudovima, upravnim sporovima.
NN: Sve češća su nezadovoljstva pripadnika boračkih populacija, a posljednje je zbog neusklađivanja njihovih primanja sa prosječnom platom u FBiH?
CRNKIĆ: Mi smo na jednoj od sjednica Vlade FBiH donijeli odluku o usklađivanju osnovice za izračun primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite. To nas obavezuje da moramo svake godine uskladiti osnovicu sa tim izračunima, sa povećanjem prosječne plate u prethodnoj godini. Ali, odluka će biti primjenjivana kada u budžetu budu obezbijeđena potrebna sredstva. Dakle, biće zadržana stara osnovica dok ne budu stvoreni uslovi za usklađivanje.
NN: Zašto i dalje kasne naknade za nezaposlene demobilisane borce?
CRNKIĆ: Sa tim ćemo imati čitavu godinu problema. Vlada FBiH je predvidjela 30 miliona KM. Ali, evo, zbog nemogućnosti zavoda za zapošljavanje i nedostatka podrške kantonalnih vlada tim svojim zavodima, mi smo u prošlom mjesecu pomogli sa oko četiri miliona KM. Evo i u ovom mjesecu ćemo sa oko pet miliona. Mjesečno za te naknade treba devet miliona KM. Podsjećam, nigdje u zakonu ne stoji da se njima mora isplaćivati mjesec za mjesec, već kada se sredstva obezbijede.
NN: Koliko demobilisanih boraca prima naknade za nezaposlenost?
CRNKIĆ: Znate da je bilo 87.000 prijavljenih, koji su dobili rješenja. Pa je za 20.000 njih to pravo isteklo. Još kroz razne provjere smo došli na cifru od 62.000, pa na 58.500 korisnika. Ovog mjeseca ističe pravo za one koji su dobijali nakande dvije godine. Ostaje oko 40.000 koji pravo na naknadu imaju još godinu.
NN: Da li bi zavodi za zapošljavanje mogli bolje raditi, osim što evidentiraju nezaposlene?
CRNKIĆ: Prije izvjesnog vremena smo imali sastanke sa kantonalnim premijerima. Pokušali smo da ih upozorimo na zakonsku obavezu da pomognu svojim kantonalnim zavodima za zapošljavanje. Jer zavodi su pod ingerencijama kantonalnih vlada, one postavljaju menadžment, odobravaju utrošak sredstava. Zavodi su objektivno u nezavidnom položaju.
NN: Ima li vaše ministarstvo, Vlada FBiH, programe zapošljavanja demobilisanih boraca ?
CRNKIĆ: Uradili smo program zapošljavanja boračke populacije. Preko Razvojne banke ćemo ga nastojati podržati finansijski, kako bi se operacionalizirao. Ali treba i razlučiti nadležnost opština, kantona, Federacije BiH. Ljudi nam lutaju jer ne znaju ko im može pomoći.
NN: Postoje li manipulacije u smislu da ima demobilisanih boraca koji su na biroima za nezaposlene i primaju naknade, a rade na crno?
CRNKIĆ: Ima demobilisanih boraca koji istinski preživljavaju od te naknade od 150 KM ili 165 KM mjesečno i koji se nisu snašli na tržištu rada. Ali sa druge strane i onih koji su spremni na sve, a velika je armija onih koji idu vani da rade na crno, a ovdje ostave radne knjižice da ih porodica prijavljuje na biro.
NN: Šta je urađeno da se tome stane ukraj?
CRNKIĆ: Ukazao sam na te nepravilnosti Federalnom inspektoratu, išli su na teren i neke smo efekte postigli.
NN: Koje efekte konkretno?
CRNKIĆ: Smanjili smo broj nezaposlenh demobilisanih boraca sa 87.000 na mnogo manji broj. S druge strane, problem je i što nemamo jednu sređenu dokumentaciju o korisnicima prava po svim osnovama. I nemamo adekvatnu socijalnu kartu.
NN: Koliko novca treba za sve boračke populacije u ovoj godini, po raznim osnovama?
CRNKIĆ: Budžetom smo predvidjeli oko 335 miliona KM za prvi zakon o osnovnim pravima šehidskih porodica i invalida.Tu imamo 103.346 korisnika. Negdje oko 47.747 je članova porodica šehida i oko 56.000 je ratnih vojnih invalida. Od tih 56.000 je blizu 2.000 koji su bili korisnici do 1992. godine, služeći JNA. Prošle godine smo za te namjene potrošili 346 miliona. U startu nismo planirali na prošlogodišnjem nivou nedostajućih 11 miliona. Drugo, po Zakonu o posebnim pravima dobitnika najviših ratnih priznanja, kojih ima 5.344, prošle godine smo obaveze izvršili sa 18,3 miliona KM. Toliko je u budžetu planirano i ove godine. A za Zakon o demobilisanim borcima, za ovu godinu treba oko 110 miliona.
NN: Zašto još nije zaživio poseban fond za finansiranje boračke populacije u FBiH i jedan zakon za sve?
CRNKIĆ: Formirana je interresorna radna grupa da tri zakona budu objedinjena u jedan i da bude formiran taj posebni fond za finansiranje, da to odmaknemo od Vlade FBiH. Međutim, strašni su otpori bili po tom pitanju i ja sam zaustavio te projekte. Dobro bi bilo da objedinimo i to nije neka velika reforma, ali je problem, zbog čega smo zaustavili to, što se pojavilo desetak ili 12 novih interesnih grupa. One traže proširenje prava, a mi imamo problema sa realizacijom postojećih. Primjera radi, neko ko je proveo u logoru 72 sata je tražio da automatski ima 20 posto invaliditeta bez da ide ljekaru na procjenu. Ili, demobilisani traže da se njihova prava učine trajnim, a porodice šehida da se njihova udvostruče.
NN: Koji su još problemi spriječili realizaciju reformskog projekta jedan zakon - jedan fond?
CRNKIĆ: Napravili smo bili i Prijedlog zakona o fondu, kako bi se punio, praznio. Onda su nastali problemi gdje će biti sjedište, zatim ako odvojimo fond od Vlade, šta ako je manjak para, višak, ko bi upravljao, šta bi bilo sa općinskim službama za boračku zaštitu?
NN: Da li to znači da ste odustali od tog projekta?
CRNKIĆ: Nismo. Sada želimo da provedemo revizije, da tačno uspostavimo jedinstven registar svih učesnika odbrambeno-oslobodilačkog rata, korisnika, prava.
NN: Koliko je zapravo korisnika boračkih primanja?
CRNKIĆ: Negdje oko 155.000 korisnika. I to nije puno kada se uzme u obzir da je bilo oko 582.000 učesnika odbrambeno-oslobodilačkog rata. Do te cifre se došlo na bazi izdatih uvjerenja o neisplaćenim vojničkim platama, što je pretvoreno u devizne vojne knjižice, sertifikate.
NN: Uvijek se nametalo pitanje kako mogu imati isti status pripadnici Armije BiH koji su poginuli dok su sjekli drva u šumi za kuću i oni koji su poginuli na prvoj liniji?
CRNKIĆ: Te dileme su riješene kada smo 2005. godine dobili tumačenje i mišljenje Ministarstva odbrane. Vršenje vojne dužnosti je odlazak na liniju i vraćanje. Ali i kada dođe kući da se odmori, jer čitavo je Sarajevo bila borbena linija. I kada je sjekao drva za kuću i poginuo pri tome, on je i dalje bio pripadnik Armije.