S ciljem da osvoje vlast, sve više političkih partija u BiH se opredjeljuje da na predstojeće izbore izađu ujedinjeni u izborne koalicije. Vođeni idejom da su zajedno jači, te da će na taj način lakše ostvariti svoj cilj, osvojiti vlast, mnoge stranke danas možemo vidjeti u koalicionom partnerstvu s političkim subjektima, kojima su donedavno nemilosrdno upućivali kritike i optužbe.
Ali, prethodni sukobi, očigledno nisu razlog da u borbi za sticanje vlasti, rame uz rame, ne stanu političari čija ideologija nije nimalo srodna.
Centralna izborna komisija BiH je do sada ovjerila prijave čak jedanaest koalicija.
Na predstojećim izborima, građani BiH će se moći opredijeliti za izborne koalicije SNSD - SP, SNSD - DNS - SP, koaliciju "Zajedno za Srpsku", koju čine SDS i PDP, Srpsku listu za Sarajevo, na kojoj su se našle SDS, PDP i DP, te koaliciju Naše stranke i Nove socijalističke partije.
Između ostalih, tu su i Hrvatska koalicija HDZ 1990 i HSP BiH, te koalicija NS Radom za boljitak, KSPP, E-5 i LDS Zajedno za USK.
Cilj osvajanje vlasti: Politički analitičari u BiH kažu da iako je formiranje izbornih koalicija radi osvajanja vlasti dobar izbor političkih stranaka, nedostatak jasnih programa kojima planiraju zadobiti birače, ne ohrabruje građane koji treba da se odluče za najbolju političku opciju.
Tanja Topić, politički analitičar, ističe da izborne koalicije koje su do sada formirale opozicione partije u Republici Srpskoj, djeluju zbunjujuće na birače, zbog toga što su mnoge od njih formirane iz neke nužde.
"Mi do sada nismo vidjeli njihov program, a imamo svega nekoliko mjeseci do izbora, što je vrlo kratko vrijeme. Nismo vidjeli ni jasno razrađene izborne strategije, niti sve drugo što je potrebno postići, osim jednog jedinog cilja, a to je rušenje vlasti", naglašava Topićeva.
Prema njenim riječima, iako postoje različiti razlozi, odnosno pozadine, zbog kojih se neke partije ujedinjuju, ciljevi stranaka u RS su prilikom formiranja koalicija bili ključni.
"Mogu biti pogramske koalicije, gdje program stranaka predstavlja sponu koja ih ujedinjuje, kod drugih je to ideologija, a kod nekih, što je slučaj i sa stranakama koje se kandiduju na predstojeće izbore u BiH, najvažnija stvar ujedinjenja je cilj. Rušenje aktuelne vlasti, odnosno onih struktura koje se nalaze na vlasti, osnovni je cilj opozicionih koalicija, pogotovo za ovaj dio BiH, odnosno Republiku Srpsku", ističe Topićeva.
Ovakav stav opozicionih partija, smatraju stručnjaci, samo pokazuje koliko je snažna vladajuća politička partija u RS, odnosno SNSD, jer se većina stranaka, koje su se kandidovale za prestojeće izbore, odlučila za ujedinjavanje u velike koalicije.
"Očigledno je koliko je snažna vladajuća stranka u RS, što potvrđuje činjenica da se više političkih partija mora udruživati, ako žele na neki način da se približe ili pobijede vladajući SNSD", ističe Topićeva, dodajući da je to jedan od razloga zašto u RS ima toliko koalicija.
Ono što predstavnici koalicija u BiH i dalje stavljaju u drugi plan, te na taj način čine veliku grešku, prema mišljenju politikologa, jeste to što javnosti još nisu predstavili načine na koje namjeravaju prilike u BiH promijeniti nabolje.
"Sporno je to što još nismo vidjeli šta konkretno i drugačije nude ove koalicije i na koji način namjeravaju promijeniti određene stvari u odnosu na vladajuću strukturu", smatra Topićeva.
Ističe da je razlog pristupanja pojedinim koalicijama i prisustvo mnogo ličnih animoziteta i sujete pojedinih političkih lidera koju nisu prevazišli.
Politički ciljevi prioritet: Politikolog Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, međutim, objašnjava da svako koaliranje vodi ka tome da se osvoji što više glasova, pogotovo ako se radi o veoma razrađenoj političkoj sceni, dakle, ako ima više malih partija, postoji veća potreba za ujedinjenje oko zajedničkih ciljeva.
"Nažalost, mislim da se naše koalicije veoma rijetko ujedinjuju oko nekih zajedničkih ideoloških ili političkih programa. Više je to na bazi opozicija protiv pozicije i obrnuto, u stvari, to je dosta personalizovano, što se takođe poznaje u političkim sistemima, posebno u tradicionalnim zemljama", kaže Šolaja.
Dodaje da je u prirodi opozicije da se, ako je slaba, ujedinjuje u koalicije, što je česta pojava u BiH, a posebno u Republici Srpskoj, te ističe da koalicija teško gradi zajednički program, već se više ujedinjuju oko postojećih političkih i ideoloških opredjeljenja, ukoliko su slični.
"Sadašnje koaliranje je na nivoima inokosnih personalnih funkcija. Dakle, nisu se čak ujedinili ni oko programa za parlament, što je izazvano pozicijom SNSD-a, odnosno jakim personalitetima u samom vrhu vladajuće stranke", ističe Šolaja.
Dodaje da su svi politički programi u RS dosta slični što, kako ističe, i nije loše, te se zbog toga, ako ne na ovim, onda na narednim izborima može očekivati više borbe oko ekonomsko-socijalnih pitanja, a manje oko političkih.
Prema mišljenju Topićeve, nakon osvajanja vlasti, rad izborne koalicije može da predstavlja problem ako je ona sastavljena od više političkih partija.
"Ako imate male političke partije, koje su u poziciji ucjenjivanja većih političkih partija, može se desiti da za svaku sitnicu koju ne dobiju, na način koji su zamislili, prijete raskidom te koalicije. Dakle, mnogo veću opasnost za funkcionisanje vlasti predstavlja više političkih partija i tu je očit primjer na nivou BiH gdje imate pet ili šest političkih partija, koje čine vladajuću koaliciju i gdje je funkcionisanje gotovo nemoguće", smatra Topićeva.
Za razliku od stručnjaka, lideri političkih partija koje su se ujedinile u koalicije, misle suprotno.
Tako Bojan Bajić, lider Naše stranke, koja je sa Novom socijalitičkom partijom stupila u koaliciju, smatra da te dvije stranke imaju mnogo razlika, ali ipak i zajedničkih interesa koji ih udružuju.
"Usaglasili smo se oko tri ključne stvari, a to je da ova koalicija ima tri cilja, prvi da Evropska unija nema alternative, drugo je beskompromisna borba protiv kriminala i korupcije i treći kriterij je protjerati mržnju iz BiH. Smatramo da smo sada vrlo jaka politička grupacija, koja će imati minimum deset odsto glasova ukupne glasačke populacije BiH", kaže Bajić.
Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije, koja je stupila u koaliciju sa SNSD-om i DNS-om, međutim, smatra da se opozicija ujedinila, a da pri tome nije poznata njihova suštinska politika.
"Ona je u potpunosti konfuzna i nekoherentna. Nedopustivo je da opozicioni blok 'Zajedno za Srpsku' vodi dijalog i sarađuje sa onim partijama koje se otvoreno zalažu i bore protiv RS i njenih interesa, kao što je Naša stranka i njoj slične. S jedne strane imate radikale, koji se ubiše godinama da dokažu da im je RS baš sve, a potom podržavaju stranke čija je politička koncepcija skroz drugačija", naglašava Đokić.
On smatra da ako bi takve političke koncepcije dobile većinu da vrše vlast, ne bi sigurno mogle da se dogovore oko značajnih pitanja.
Hoće li, i na koji način, funkcionisati novonastale koalicije, te da li su zaista imale zajedničke ciljeve i ideje, saznaćemo ako dobiju dovoljno glasova za dio vlasti na predstojećim Opštim izborima koji će biti održani u oktobru.
Region
U Hrvatskoj sve političke partije djeluju samostalno, pri tom su se tačno izdiferencirale i utvrdile partijske blokove. Tako u zemljama regiona još nije došlo do formiranja velikih koalicija, kao što je slučaj u Njemačkoj, gdje su konzervativci i demohrišćani formirali koaliciju u jednom periodu vladavine sa lijevim SPD-om.