Bosna i Hercegovina ne može imati puno koristi od turizma sve dok se na nivou države ne uspostavi institucija za ovu granu privrede, tvrdi Goran Brčkalović, sekretar za turizam pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Kaže da je trenutna situacija u turizmu haotična i da smo zbog toga posljednji u regiji po broju noćenja turista. Smatra da država hitno mora obezbijediti ambijent za ulazak privatnog kapitala kako bi se aktivirali turistički centri ali i natjerati ugostitelje da prijavljuju goste.
Procjenjuje da je zbog neprijavljivanja gostiju stvarna dobit od turizma u BiH pet puta veća od oficijelne cifre.
NN: Koliko zaostajemo za susjednim zemljama kada je u pitanju turizam?
BRČKALOVIĆ: Od ukupnog turizma u zemljama bivše Jugoslavije mi učestvujemo sa 2,5 odsto. Hrvatska je prošle godine napravila 55 miliona noćenja, a mi smo napravili 1,3 miliona. Znači, mi smo četrdeseti dio Hrvatske. Srbija je napravila 10 miliona noćenja, Crna Gora četiri miliona, čak je i Makedonija imala više noćenja.
NN: Koji su osnovni razlozi ovakve situacije?
BRČKALOVIĆ: U našoj politici kad nestane priče, kad nestane riječi, onda se kaže da će nas turizam izvaditi. Kod nas je turizam po Dejtonskom sporazumu dodijeljen entitetima. Na nivou države nemamo ništa. Imamo Ministarstvo vanjske trgovine, koje vrši jednu koordinirajuću ulogu u turizmu. Nijedna grana privrede se ne može razvijati bez tri osnovne stvari. Moraju postojati institucija, jedinstvena zakonska regulativa i strategija. Mi nemamo te tri stvari. Pet godina ukazujemo da je neophodno stvoriti jedan autoritet na nivou države za turizam. Kada riješimo ta tri problema, kada privrednik u oba entiteta bude imao ista pravila, moći ćemo pričati ozbiljno. Turizam ne može biti podijeljen. Možemo samo razmišljati regionalno i gledati da dovedemo turiste iz regije u BiH. Nijedan prekookeanski gost, naročito iz Japana, ne dolazi da se sedam dana prži na suncu ili da skija na planini. On hoće da upozna što više kulture i zahtjeva regionalni proizvod, dva dana Slovenije, dva dana Hrvatske, dva dana Bosne, dva dana Srbije... Moramo se regionalno povezivati.
NN: Koliko je BiH prošle godine imala prihoda od turizma?
BRČKALOVIĆ: Imamo tri vrste statistika. Prva je oficijelna, koja ne prikazuje pravo stanje, druga statistika je procjena na terenu i treća statistika su oficijelni podaci Centralne banke BiH, koja svake godine izbacuje podatke po svojoj metodologiji. Prvi podaci su podaci entiteta i disktrikta Brčko i to su oficijelni podaci. Prema tim informacijama, prošle godine smo imali oko 583.000 dolazaka turista. Od toga je 52,5 odsto stranih gostiju i 47,5 odsto domaćih. Prosječno zadržavanje je 2,3 dana. U dolascima stranih turista najviše učestvuju zemlje bivše Jugoslavije sa 50 odsto i evropske sa 42 odsto. Imali smo 164 miliona maraka prihoda od turizma, od ukupnog prometa, a ove godine je očekivati negdje oko 200 miliona maraka. No, našom procjenom na terenu utvrdili smo da je taj promet pet puta veći. Utvrdili smo da BiH raspolaže sa preko 40.000 ležaja, a oficijelno imamo oko 29.000. Zbog neprijavljivanja uvijek uzimamo da je tri puta više gostiju. Do tih podataka smo došli na osnovu analiza s terena. Ako uzmemo prostu računicu da u BiH ima registrovanih 9.000 pravnih i fizičkih lica koja se bave ugostiteljstvom i ako taj broj pomnožimo sa 250 maraka njihovog dnevnog prometa, pa puta 365 dana, doći ćemo do cifre od 850 miliona KM. Uzmimo 294 hotela - neka im je prosječna popunjenost 30 odsto, pa rad 200 turističkih agencija. Ukupan promet od turizma je oko 1,2 milijarde KM, a mi ćemo prijaviti oko 200 miliona KM. Međutim, to su poslovi nadležnih ministarstava i inspekcija.
NN: Zašto se ništa ne radi na rješavanju tog problema? Na nivou Federacije BiH postoje samo tri inspektora za turizam.
BRČKALOVIĆ: Izgleda da u sektoru usluga, trgovine i ugostiteljstva država kupuje neki socijalni mir. Zna se da tu ima najviše radne snage na crno i najviše neprijavljenog prometa. Dovoljna je samo jedna mala akcija inspektora pa da imamo drastično povećanje i prometa i broja noćenja, tako da i ona povećanja koja mi imamo nisu stvarni odraz stanja na terenu.
NN: Kakva je turistička promocija? Da li se promijenio imidž BiH u svijetu?
BRČKALOVIĆ: Postoji jedno bh. turističko udruženje koje ujedinjuje entitete i distrikt Brčko, ali to je jedna prelazna faza. Napravljeno je bh. turističko udruženja od tri pravna lica ali ono nema jasne definisane funkcije finansiranja i obaveza. Mi zahtijevamo da stvorimo jednu organizaciju na nivou države ili agenciju na nivou države pa da se finansira iz taksi i da tako djelujemo. U svakom slučaju, slika zemlje u svijetu se promijenila. Stranci koji ovdje rade vraćaju se u svoju zemlju i pričaju o BiH. U posljednih mjesec dana išlo se na šest evropskih sajmova. Naša dijaspora je, takođe, veliki promotor naših turističkih potencijala. Nemamo novca da na tim sajmovima uzimamo ogromne hale. U Berlinu ćemo imati štand od 25 kvadrata, a preko puta nas Hrvati imaju štand od 400 kvadrata. Nemamo novca, a novca po statistici ima, samo ga ne znamo uložiti kako treba u promotivni dio. Međutim, i konkretna politička situacija utiče na turizam. Kakvo je političko stanje takav je i turizam.
NN: Kakve su, onda, naše realne šanse u turizmu?
BRČKALOVIĆ: Mi mamo šansu u turizmu ali gledajući u sektorskim prioritetima turizam je možda na petom-šestom mjestu.
Građani BiH su u inostranstvu prošle godine ostvarili tri miliona noćenja, duplo više nego što smo mi ovdje ostvarili. Tada ne možemo govoriti da smo turistička zemlja ali da je situacija uređenija turizam bi mogao biti jedna šansa. Mi smo prošle godine izvezli 20 miliona maraka ljekovitog bilja i šumskih plodova, što je 30 do 40 odsto više nego prethodne godine. Ljudi se okreću tim poslovima jer im entitetska ministarstva daju poticaje. Kada budu poticaji za seoski turizam i kad se napravi strategija biće, takođe, bolja situacija.
NN: Jesu li dovoljno iskorišteni naši turistički potencijali?
BRČKALOVIĆ: Ništa kod nas nije dovoljno iskorišteno. Hrvatska ima milion kreveta, a prošle godine imali su 7,5 milijardi od turizma. Ne možemo se s njima porediti. Ako pričamo o turističkim potencijalima kod nas je top destinacija Međugorje. Imamo mogućnosti u religioznom turizmu, neiskorištena nam je morska obala, planine i banje. Francuska konsultantska kuća "Orgalis BCEOM" je u saradnji s nama uradila studiju održivosti turizma u BiH. Obišli su 40 potencijalnih lokacija za turizam. Međutim, nema strategija, urbanističkih saglasnosti i planova, tako da je određeno devet lokacija koje se nude stranim investitorima. Među njima su četiri banje, dvije olimpijske planine - Jahorina i Bjelašnica, park prirode Blidinje, Međugorje i Sarajevo. Već je Evropska banka odlučila da finansira uređenje "Reumala" u Fojnici i banje "Vrućica" sa po 10 miliona eura. Dobićemo moderne banje. Na nama je da nađemo investitore. Trenutno imamo jednu kooperativnu prednost u turizmu, a to je turizam koji je u vezi sa zdravljem i prirodom. Imamo relativno dobro očuvan okoliš i dobar geografski položaj. Imamo potencijala u seoskom turizmu. Moramo povezati stvari. Vlada Hrvatske ima investicioni fond za privrednike. Ako neko treba milion maraka uz minimalnu kamatu dobiće ga odmah, ali treba donijeti ugovor koji potvrđuje da je kupio robu od domaćeg proizvođača. Tada su svi u igri. Jedino ovako i mi možemo imati koristi od turizma.
NN: Kakva je uloga nacionalnih parkova i kulturne baštine u bh. turizmu?
BRČKALOVIĆ: Evropski prosjek je pet odsto nacionalnih parkova, a mi imamo 0,5 odsto. Imamo nacionalne parkove Sutjesku i Kozaru, te parkove prirode Blidinje, Hutovo blato i močvaru Bardača. Postoje inicijative da se zaštite i druge teritorije i to će se morati uraditi. Problem je što uprave tih nacionalnih parkova ne razmišljaju komercijalno. Tako je i u kulturi.
Kulturne institucije su na budžetu i njima su turisti opterećenje. U Hrvatskoj su kulturni radnici napravili udruženje na nivou države, čije projekte finansira država. Oni prave program kulturnog turizma. Tako i kod nas treba da bude. Imamo Sarajevo film festival, gdje nam dođe elita ali im nismo pokazali šta imamo. Zašto se za vrijeme ovog festivala ne bi napravila rekonstrukcija atentata na Franca Ferdinanda? Da se oživi ta priča, dovedu glumci, zatvori ulica i naplati ulaznica. Francuski muzej Luvr prošle godine je obišlo oko 12 miliona turista.
NN: Cijene li stanovnici BiH svoju kulturnu baštinu?
BRČKALOVIĆ: To je odraz stanja u državi. Mora se uraditi edukacija stanovništva. Imamo toliko poznatih i vijekovima starih kulturnih dobara ali nismo edukovali stanovništvo o značaju tih spomenika. Naše eksurzije idu vani, a stara krilatica kaže "Upoznaj svoju zemlju da bi je više volio". Evo sad djeca iz jednog entiteta ne znaju šta ima u drugom entitetu, a imaju šta vidjeti.
Najviše pritužbi na hotele
NN: Na šta se turisti najviše žale kada dođu u BiH?
BRČKALOVIĆ: Najviše se žale na hotele. Trenutno, više od 90 odsto hotela nema kategoriju. Kategorizacija je izvršena u 60 do 70 odsto hotela. Međutim, u zakonu je rečeno da se ponovna kategorizacija vrši svake tri godine. Svi ovi hoteli imaju kategorizaciju izvršenu prije šest godina. Imamo samo tri hotela sa pet zvjezdica i 11 hotela sa četiri zvjezdice. Nama je sreća što nemamo puno gostiju iz Evropske unije jer bismo se naplaćali kazni. Ono što se nedavno desilo na Jahorini kada je žičara stajala šest sati je nedopustivo. Slovenija je platila 120 miliona eura da bi prilagodila rad svojih žičara pravilima Evropske unije. EU ima 25 standarda samo o radu žičara. Došlo je vrijeme da se ti ski-centri daju pod koncesiju jer ovako više ne mogu funkcionisati.
Loša odluka o prijavi boravka stranaca
NN: Kako ocjenjujete odluku Vijeća ministara da se naplaćuje prijava, odjava i promjena adrese boravka stranaca po cijeni od pet maraka?
BRČKALOVIĆ: Ta odluka je donesena u decembru prošle godine na inicijativu Ministarstva sigurnosti. To su radili nestručni ljudi i tako dolazimo u situaciju da ako je gost došao u Sarajevo platio je pet maraka, sutra ide u Mostar pa opet mora platiti pet maraka. Išli smo na razgovore i 95 odsto je sigurno da će ta odluka biti izmijenjena. Cijena prijave će biti pet maraka, ali će biti oslobođeni gosti koji borave do četiri dana. To je prelazno rješenje i trebalo se ići na sedam dana.