Umjesto saučešća očekujemo bolju zaštitu na radu, ističu radnici zeničkog "Mittall Steela" koji su još pod utiscima tragedije u kojoj su trojica radnika u utorak izgubila život u čeličani, najvjerovatnije od trovanja otrovnim gasom. Dok Tužilaštvo sprovodi istragu koja bi trebalo da otkrije ko je na kraju kriv što su djeca stradalih ostala bez svojih očeva, radnici širom zemlje strahuju da bi i njih mogla da zadesi slična sudbina.
Zaštita na radu, neprikosnoveno pravo svakog radnika na razvijenom Zapadu, kod nas je još u povoju, opterećena nemarnim odnosom poslodavaca i hroničnom nebrigom države. Kakvo je stanje u ovoj oblasti, priznaju i u redovima vlasti. Na takvo stanje ukazuje i primjer aktuelnih propisa o zaštiti na rad. U jednom entitetu važi zakon iz 1990. godine, u drugom iz 1993. godine, a zajedničko im je da se na osnovu njih niko, praktično, ne može kazniti jer su kazne u oba slučaja iskazane u - dinarima.
NI PROVJERE NI ZAKONA
Državni organi nemaju statističkih podataka o broju povreda na radu tokom prošle godine, mada parcijalni podaci iz entiteta u nekim kantonima upozoravaju da je s razvojem industrije sve veći broj ovakvih nesreća. Moge od njih, tvrde sindikalisti i resorni inspektori, mogli su biti spriječeni, samo da su poslodavci uložili novac u obezbjeđenje radnika.
`Stotine povreda na radu mjesečno rezultat su neadekvatne zaštite na radu, a najgore stanje je u hemijskoj, metaloprerađivačkoj i građevinskoj industriji, te rudarstvu`, žali se Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
`Ljudi rade na visinama, s plinom, opasnim materijama i nemaju adekvatnu opremu, ali nema ni adekvatnih zakona. U FBiH je na snazi Zakon o radu iz 1990. godine gdje su čak i kazne izražene u dinarima. Već četiri-pet godina tražimo da se donese novi zakon, ali sve to sporo ide. Stanje u zaštiti na radu je više nego alarmantno`, upozorio je Biber. On se žali da i inspektori malo rade, ali da i njih sputavaju loši propisi po kojim mogu konstatovati propuste, ali ne i preduzeti mjere prema poslodavcima:
`Inspekcije uglavnom imaju problema sa poslodavcima koji ne ispravljaju propuste jer inspekcija jednostavno ne može zatvoriti neki pogon`.
Poslodavci priznaju probleme sa neadekvatnim propisima. Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da je u fazi pripreme novi zakon o zaštiti na radu i o zaštiti zdravlja na radu, te da su entiteti usvojili iste principe s obzirom da nema mogućnosti za državni zakon.
`Zakon je baziran na preventivi, utvrđivanju rizika i svođenju rizika na najmanju moguću mjeru`, kazao je Bakšić.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u gazdama, već i u inspekciji i radnicima. Kontrole su, kaže, rijetke, a i radnici se često ne pridržavaju propisanih mjera zaštite.
Iz inspekcijskih organa, pak, žale se da nemaju dovoljan broj inspektora koji bi mogli pokriti svako preduzeće. Zbog toga, kažu, čine ono što je u njihovoj mogućnosti, a to je, pokazalo se u slučaju zeničk čeličane, nedovoljno.
PRIJE RATA JE BILO BOLJE
Islam Imamović, predsjednik Sindikata `Mittal Steela`, tvrdi da su loše mjere zaštite na radu osnovni krivac za smrt trojice njegovih kolega. Prema njihovim podacima, u čeličani je tokom prošle godine zabilježeno 80 do 90 povreda na rad, uključujući i smrt jednog radnika.
`Još je gore što je poslodavac, dok smo ispraćali dženazu svojim kolegama, izašao sa tvrdnjom o tome da je zaštita na radu na visokom nivou?!`, kazao je Imamović.
Prema njegovim riječima, Sindikat već dvije godine traži formiranje dreger čete koja treba da prati sigurnost plinskih prostora tako da aparatima uđe u prostor i tek kada utvrdi da li je sigurno pustiti radnike da rade. Dodao je da ni same plinske zone nisu označene niti da firma ima pravilnik o plinskim zonama koji su imali prije rata.
Da su ovi zahtjevi provedeni u djelo možda se tragedija ne bi ni desila.
Prema informacijama sa terena, situacije je slična u oba entiteta. U slučaju RS, povrede radnika najčešće su u šumarstvu, drvnoj industriji i građevinarstvu. Po zvaničnim podacima, tokom prošle godine na radnom mjestu život je izgubilo devet radnika, To je, ipak, manje nego 2005. godini, kada je stradalo 26 radnika.
Iako inspekcija rada, obavezno jedanput godišnje izvrši pregled firmi, a kontrole se nekada sprovode i više puta, mjere zaštite radnika na radu još izostaju u mnogim preduzećima.
Čedo Risović, koordinator Odjeljenja inspekcije rada i zaštite na radu, ističe da se iz njihovog iskustva vidi da je zaštita na radu dosta skupa pa su preduzeća sa boljim uslovima organizovanija i opremljenija.
On kaže da inspekcije ne djeluju samo represivno, nego i edukativno, s ciljem da i poslodavci i radnici shvate značaj adekvatne zaštite na radu. Često se, priča, dešava da mali poslodavci, nastojeći da prođu jeftinije, izostavljaju mjere zaštite radnika, što obično ima nepovoljan ishod.
ZATAŠKAVANJE
Predsjednik Sindikata metalaca BiH Ismet Bajramović svjedoči da gotovo sve firme iz ove oblasti rade bez zaštitne opreme, te da je Sindikat imao brojne pritužbe radnika da su zaštićeni samo šljemom, rukavicama i odijelom. On upozorava da nijedna fabrika nema hitnu pomoć niti službe HTZ zaštite koje su prije rata postojale i djelovale poput unutrašnje inspekcije, te su imale ovlaštenja da ugase pogon ili mašinu.
Amer Toskić, član Glavnog odbora Sindikata BiH i predstavnik grafičara, skreće pažnju da se brojni slučajevi stradanja na radu pokušavaju zataškati.
`Dešavalo se da kompletna mašina izvali ruku radniku, ali se to zataška. Odšteta se dogovori direktno sa poslodavcem i zato je teško doći do tačnog podatka o stradanjima`, rekao je Toskić.
Prema riječima Kate Iveljić, predstavnika radnika hemijske industrije u FBiH, broj invalida rada konstantno se povećava i među hemičarima, često zbog loše zaštite na radu.
`Bez adekvatne zaštite, uslova i opreme su sve firme hemijske industrije. Dok vlada takva situacija, inspekcija se samo proglašava nenadležnom.
`Najlakše im je reći da je za to nadležan sud. A, kasno je za sud kada čovjek strada`, kaže Iveljićeva. Rudari su po dosadašnjoj praksi jedni od najugroženijih. Oni na svojoj koži znaju da osjete šta znači slaba zaštita.
Alija Omerhodžić, predsjednik Sindikara Rudnika mrkog uglja `Breza`, ističe da samo u njegovom preduzeću imaju oko 300 invalida rada, a ništa bolje, kaže, nije a ni drugačije u Kaknju i Zenici.
`Puno invalida opterećuje preduzeće`, rekao je Omerhodžić.` Na svakog zaposlenog u proizvodnji ide jedan invalid rada`.
Spremaju nove zakone
Entiteti spremaju nove zakone o zaštititi na radu, koji bi poslije višegodišnje pauze trebalo da stvore bar zakonsku osnovu za kažnjavanje neodgovornih.
`Jedan od razloga koji je uticao na izradu novog zakona o zaštiti na radu, jesu i sankcije koje je potrebno preduzimati protiv prekršioca zakona, odnosno poslodavca, jer su do sada, posljedice za neadekvatnu zaštitu na radu uglavnom snosili radnici`, izjavila je Branka Šljivar, portparol Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS.
Ona je istakla da se novim zakonom prije svega želi smanjiti broj povreda na radu. To bi se, tvrdi, postiglo zakonom koji bi omogućio prevenciju zaštite na radnom mjestu i zaštite zdravlja na radu.