STOKHOLM - U srcu Skandinavije, među nepreglednim šumama, jezerima i planinskim predjelima Švedske, živi priča o ljubavi prema prirodi, prijateljstvu i zajedništvu. Njeguju je Kozarčani, porijeklom iz sela Sjeverovci kod Kozarske Dubice i njihovi prijatelji iz drugih krajeva bivše Jugoslavije. Oni su daleko od rodnog kraja pronašli način da planinarenjem sačuvaju vezu sa zavičajem i izgrade nova prijateljstva.
Sve je počelo u junu 2024. godine, kada je u Stokholmu osnovana Planinarska sekcija "Beli bor". Osnovni cilj je, zaključili su, okupljanje radnika i njihovih potomaka, posebno iz Krajine i Kozare, da kroz boravak u prirodi njeguju zajedničke vrijednosti i čuvaju uspomenu na rodni kraj. Glas o tome brzo se proširio, a ideja prihvaćena. Sekcija je poslije nekoliko mjeseci okupila 70 članova porijeklom iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i drugih područja u kojima živi srpski narod, ispričao nam je Alan Zeljić Miki, osnivač i predsjednik ove sekcije.
"Nas ne povezuju samo planinarske staze, već i želja za druženjem, međusobnom podrškom i očuvanjem kulturnog identiteta."
To je suština za koju se zalažu Zeljić, porijeklom iz Sjeverovaca kod Kozarske Dubice, i njegovi prijatelji. On dalje objašnjava suštinu ove inicijative i iskustva stečena veoma sadržajnim radom.
Uspješnom društvenom zajednicom sekciju "Beli bor" karakterišu timski rad, međusobno povjerenje i jedinstveno zalaganje članova na njegovanju društvenih, kulturnih, nacionalnih i drugih vrijednosti rodnog kraja. Na to, osim Alana Zeljića ukazuju potpredsjednica sekcije Biljana Đokić, sekretar Slaviša Mitrović i blagajnica Danijela Stevanović Simić.
"Naša saradnja, povjerenje, suštinska ideja, entuzijazam i dobrovoljni rad predstavljaju oslonac u razvoju sekcije, čiji se uspjeh ne mjeri samo brojem organizovanih aktivnosti, već i prijateljstvima koja su kroz njih nastala", navode članovi sekcije "Beli bor".
Osvajanje najviših vrhova
Članovi sekcije kroz zajedničke uspone i planinarska putovanja upoznali su planinske predjele Srbije i regiona, Švedske i drugih evropskih zemalja, obogaćujući iskustvo, promovišući zdrav život i ljubav prema prirodi.
Tokom 2025. godine planinari "Belog bora" osvojili su vrh Buganja greda na planini Orjen, 1.850 metara nadmorske visine, u Dinarskom gorju, na tromeđi Crne Gore, BiH i Hrvatske, a 2026. godine bili su na Vlašiću u Bosni i Hercegovini.
Jedan od značajnih uspjeha ostvaren je 2026. godine, kada su se tri člana "Belog bora" popela na Kebnekaise, najviši vrh Švedske, čiji je južni vrh, u zavisnosti od debljine leda, približno 2.096 metara nadmorske visine. Posebno važno mjesto zauzimaju planinarski poduhvati pojedinih članova koji su osvojili najviše i najpoznatije vrhove Balkana, Skandinavije i Alpa.
Ovim aktivnostima "Beli bor", kažu njegovi članovi Dragan i Svjetlana Nikolić iz Zvornika, Zorica Branković iz Sarajeva i Zoran Ivezić iz Gornjeg Milanovca,nastoji da planinarenje definiše kao spoj fizičke aktivnosti, boravka u prirodi, upoznavanja novih predjela i tekovinu zajedništva.
Među važnim aktivnostima izdvaja se i odlazak na sjever Švedske, u Kirunu i nacionalni park Abisko, poznat po impresivnim planinskim predjelima, prostranim dolinama i mogućnosti posmatranja polarne svjetlosti.
"Ova putovanja članovima pružaju priliku da upoznaju jedinstvene prirodne predjele Skandinavije i dožive posebnu ljepotu sjevera Evrope", navodi Alan Zeljić Miki.
Posebno mjesto među dosadašnjim planinarskim poduhvatima zauzima i uspjeh članice Jovanke Miljević iz Novog Sada, koja je samostalno prešla čitav Kungsleden, jednu od najpoznatijih dugih planinarskih staza u sjevernoj Švedskoj, dužine 467 kilometara.
"Ovaj poduhvat zahtijevao je izuzetnu fizičku pripremljenost, istrajnost, samostalnost i sposobnost suočavanja sa nepredvidivim uslovima. Njeno iskustvo predstavlja inspiraciju drugim članovima i potvrdu da se veliki ciljevi ostvaruju strpljenjem, disciplinom i vjerom u svoje mogućnosti", navode srpski planinari u Švedskoj, ističući najveće uspjehe svojih članova. Jovanka Miljević ima i svoje objašnjenje:
"Usponi na planinske vrhove i prelazak dugih planinarskih staza nisu samo sportski izazovi, već i prilika za jačanje međusobnog povjerenja, solidarnosti i odgovornosti. Dosadašnji rezultati pokazuju da relativno mlada planinarska sekcija može dosegnuti visoke ciljeve, uz odgovarajuću pripremu i posvećenost."
Priroda kao mjesto susreta i prijateljstva
Aktivnosti "Belog bora" obuhvataju organizovane šetnje, jednodnevne izlete, planinarska putovanja, ekskurzije u Švedskoj, planinarske ekspedicije.
"Švedska svojim prirodnim bogatstvima, šumama, jezerima i nacionalnim parkovima pruža brojne mogućnosti za aktivan boravak u prirodi", objašnjavaju najistaknutiji članovi Goran Gojković iz Podgradaca, Jovanka Miljević iz Novog Sada, Dragan Ćelkapić iz Srbije, Dušanka Milošević iz Herceg Novog, Ivan Kljajić iz Like u Hrvatskoj, Ivan Živić iz Beograda, Nevenko Brdar iz Kozarske Dubice.
Posebno mjesto u aktivnostima i planovima sekcije zauzimaju putovanja u Srbiju i Republiku Srpsku, koja, osim planinarskog i rekreativnog značaja, imaju za cilj i očuvanje veza sa zavičajem, upoznavanje prirodnih i kulturnih bogatstava i povezivanje sa planinarskim društvima.
"Važan dio rada sekcije čine promovisanje zdravog načina života, bezbjedan boravak u prirodi i razvijanje svijesti o značaju očuvanja životne sredine", dodaju Biljana Đokić iz Obrenovca, Danijela Simić Stanković iz Smederevske Palanke…
Snagu "Belog bora" čine njegovi članovi, njihova različita iskustva, posvećenost i spremnost da svoje znanje i ljubav prema prirodi podijele sa drugima.
Među istaknutim planinarima posebno se izdvajaju Jovanka Miljević, Milan Kljajić i Dragan Đeljapić, koji svojim planinarskim iskustvom, poduhvatima i entuzijazmom doprinose ugledu sekcije i motivišu druge da otkrivaju nove staze i pomjeraju lične granice. Njih u stopu i korak prate Nikola i Dragana Dešković, Darko Mijačić iz Beograda, Sanja i Jovica Despotović iz Despotovca, Ličanka Slađana Košutić…
Ipak, u "Belom boru" najveći uspjeh nije samo osvojeni planinski vrh, već činjenica da se do cilja stiže zajedno. Upravo taj duh zajedništva, u kojem svaki član ima svoje mjesto i značaj, predstavlja jednu od najvećih vrijednosti sekcije.
Ime "Beli bor" nosi posebnu simboliku. Ovo stablo korijenom čvrsto stoji u zemlji, a granama se uzdiže prema nebu. Tako i Srbi u Švedskoj čuvaju vezu sa zavičajem, istovremeno gradeći život i budućnost u zemlji koja je postala njihova nova domovina. Za članove "Belog bora" svaka nova staza predstavlja priliku za novo iskustvo, svaki osvojeni vrh zajednički uspjeh, a svako druženje korak ka snažnijoj i bolje povezanoj zajednici.
Zato, kažu naši sagovornici, "Beli bor" nije samo planinarska sekcija, nego sjetna i snažna priča o ljudima, prirodi, prijateljstvu i korijenima koji se ne zaboravljaju.
Društveni značaj
Posebno mjesto u programu Planinarske sekcije "Beli bor" imaju i učenje švedskog i engleskog jezika. Njihov cilj je da članovima olakšaju komunikaciju, svakodnevni život, uključivanje u švedsko društvo i povezivanje sa ljudima različitih jezičkih i kulturnih sredina. Učenje jezika predstavlja važan korak ka boljoj integraciji, ali i mogućnost da se srpska zajednica aktivnije predstavi lokalnom stanovništvu, uspostavi nova prijateljstva i razvije saradnju sa drugim udruženjima.
Tako zaključuju Kruševljanin Živorad Živković, Šapčanin Slaviša Mitrović, Aleksandar Simić iz Aleksinca. Za njih je "Beli bor" mjesto susreta, razmjene znanja i međusobne podrške, gdje osim ljubavi prema planinama i prirodi, podstiču lično usavršavanje, obrazovanje, društvene aktivnosti i veće učešće u životu njihove zajednice.