Sedam teških bubrežnih bolesnika iz Sanskog Mosta preminulo je u toku proteklih nekoliko godina zbog uslova liječenja, odnosno zbog nedostatka odjela za hemodijalizu u svom gradu, tvrde u lokalnom udruženju koje okuplja hemodijalitičare iz ovoga grada.
Ovo udruženje je osnovano prije godinu dana s namjerom da privoli vlasti na formiranje odjela za hemodijalizu pri sanskom domu zdravlja, koji bi služio potrebama teških bubrežnih bolesnika iz Sanskog Mosta i Ključa.
Prema riječima predsjednika ovoga udruženja Zlatana Islamčevića, četrnaest pacijenata sa područja sanske i ključke općine svakog drugog dana putuje na tretman hemodijalize u Kantonalnu bolnicu u Bihaću, koja je udaljena 120 kilometara.
`Duga i nesnosna putovanja nas jednostavno iscrpljuju. Posebno je teško zimi, kada snijeg zaveje puteve i kada putovanje do Bihaća naliči na pravu avanturu i traje po nekoliko sati. Vlada USK je do sada u nekoliko navrata obećala da će odjel za hemodijalizu biti otvoren u Sanskom Mostu, ali obećanje nikada nije realizirano`, kaže Islamčević, dodajući kako život hemodijalitičara izgleda kao pravi pakao.
KO OPSTRUIŠE OTVARANJE ODJELA?
On ističe da jedan tretman hemodijalize košta više od pet stotina maraka i plaća se sredstvima Federalnog ministarstva zdravlja. Tvrdi da je hemodijaliza unosan biznis i to smatra osnovnim razlogom problema. Kaže i da je odnos kantonalnih vlasti prema teškim bubrežnim bolesnicima loš, s obzirom da su, kakao kaže, lijekovi neophodni za njihov zdravstveni tretman isključeni sa esencijalne liste lijekova, te su pacijenti primorani da ih plaćaju po punim ekonomskim cijenama.
A, mišljenjima da Kantonalna bolnica u Bihaću opstruira otvaranje odjela za hemodijalizu u Sanskom Mostu jer bi na taj način bili zakinuti za značajna finansijska sredstva, pridružio se i predsjednik Udruženja teških bubrežnih bolesnika Unsko-sanskog kantona Enes Samardžić.
On smatra kako bi se otvaranjem odjela za hemodijalizu na nekom drugom mjestu stvorio i višak radnika u bihaćkoj bolnici.
ODBACUJU OPTUŽBE
U Kantonalnoj bolnici u Bihaću, međutim, odbacuju optužbe da neko namjerno opstruira dislociranje hemodijaliznog centra.
U ovoj ustanovi ističu kako je problem i zakonske prirode, s obzirom da jedino ustanove sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno bolnice, mogu formirati hemodijalizne centre.
`Nemamo ništa protiv da se pronađe zakonska mogućnost kako bi se odjel otvorio i u Sanskom Mostu, samo plašim se da u tamošnjem domu zdravlja nemaju uslove za to`, istakao je direktor Kantonalne bolnice u Bihaću Samir Muminović. U sanskom domu zdravlja, s druge strane, ističu kako su još ranije obezbijedili prostor u kojem bi trebalo da bude smješten hemodijalizni odjel, ali da se dalje od tog koraka još nije otišlo.
U cijeloj ovoj priči najviše ispaštaju teški bubrežni bolesnici.
Sedamdesetogodišnja Razija Hrapić iz Sanskog Mosta ističe kako više ne može izdržati duga i zamorna putovanja do Bihaća.
`U mojim godinama putovati svaki drugi dan po dvije stotine kilometara predstavlja neizdrživ napor. Ionako sam pri kraju života i sve češće pomišljam da ostanem kod kuće i tako prekratim sebi muke`, kaže ova starica, dočaravajući muke kroz koje u poslijeratnom periodu prolaze teški bubrežni bolesnici iz Sanskog Mosta i Ključa.