Donošenjem i stupanjem na snagu novog zakona o visokom obrazovanju, najzad su stvoreni uslovi da fakulteti Univerziteta u Banjaluci pređu na bolonjski proces visokog obrazovanja. BiH je Bolonjsku deklaraciju potpisala još 2001. godine, ali ona se na studije u Banjaluci formalno uvodi tek od ove školske godine.
Iako su studenti Banjalučkog univerziteta dugo čekali prihvatanje Bolonje, mnoga pitanja, koja još nisu razriješena, stvorila su izvjesne nedoumice. Budući da je pitanje zvanja i trajanja postdiplomskih studija na fakultetima u Beogradu izazvalo nezadovoljstvo i protivljenje studenata, koje se završilo protestima, većinu studenata banjalučkih fakulteta zanima kako će iste oblasti biti regulisane kod nas.
Studenti Beogradskog univerziteta nedavno su dobili prvu bitku u nastojanju da diplomirane studente izjednače s masterom, tj. petogodišnjim studijama koje se uvode poslije prihvatanja Bolonjske deklaracije. U tome im je pomogao Sekretarijat Vlade Srbije za zakonodavstvo, tumačenjem Zakona o visokom obrazovanju, prema kome diplomcima koji su stekli VII-1 stepen stručne spreme, treba priznati zvanje mastera, koje je prihvatilo 45 evropskih zemalja učesnica u bolonjskom procesu.
Iako zadovoljni, predstavnici Studentske unije smatraju da je Vlada zakasnila s ovim tumačenjem, zbog čega je nejasno kako će se ova odluka primjenjivati. Ipak, posljednju riječ i tačku na raspravu koja traje već nekoliko mjeseci daće Skupština Srbije, pred kojom će se naći izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju. Tim dokumentom bi, smatraju studenti, `jasno i eksplicitno` oni koji imaju stare i koji će steći nove diplome, bili izjednačeni u pravima tako da imaju jednak pristup tržištu rada i daljem školovanju na specijalističkim i doktorskim studijama. Doduše, neizvesno je kada će se ove izmjene zakona naći na dnevnom redu.
TRANSFORMACIJA NASTAVE
Iako su neki fakulteti u Banjaluci prešli na rad po Bolonjskoj deklaraciji i prije donošenja novog zakona, jer su tu mogućnost pružale izmjene i dopune Zakona o univerzitetu od prije godinu dana, naredna školska 2007/2008. godina će biti prva u kojoj će svi fakulteti u svom nastavnom planu imati ugrađene sve elemente Bolonjske deklaracije.
`To će biti zakonska obaveza svih fakulteta, a trenutno smo u fazi izrade novog statuta Univerziteta, kojim ćemo posao u ovoj oblasti završiti do kraja godine, a do marta iduće godine fakulteti će biti dužni da usvoje statute i do početka nove školske godine prihvate Bolonjsku deklaraciju`, navodi Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci.
Za najviše zvanje po Bolonjskoj deklaraciji - doktor nauka - potrebno je osam godina studija. Osnovne studije traju najmanje tri, a najviše četiri godine, čijim završetkom se dobija zvanje bečelora. Za drugi stepen zvanja master, studira se jednu ili dvije godine, u zavisnosti od trajanja osnovnih studija, a tri godine traju doktorske studije.
Osnovne studije se dijele na stručne i akademske, a razlika je u tome što će većina stručnih studija biti trogodišnja, a akademske su ta četvrta i peta godina, čijim završetkom se stiče zvanje mastera.
`Za sada na našem univerzitetu još nije jasno koji fakulteti će se odlučiti da imaju trogodišnji stručni, a koji četvorogodišnji studij, ali u toku ove godine i ta dilema će biti razriješena, jer do prvog oktobra iduće godine svi fakulteti moraju donijeti nove nastavne planove, a oni koji su već završili taj posao prije nekoliko godina, ove godine će biti u poziciji da ga revidiraju u skladu s novim zakonom o visokom obrazovanju`, objašnjava Stanić.
Arhitektonsko-građevinski fakultet u Banjaluci jedan je od onih fakulteta koji će ove godine samo revidirati svoj nastavni plan, jer na ovom fakultetu već treća generacija Arhitektonskog odsjeka studira u skladu sa Bolonjskom deklaracijom, pa bi prvi diplomci prema bolonjskom procesu trebalo da završe studije već sljedeće godine. Oba smjera, Arhitektura i Građevinarstvo, traju devet semestara i uz odbranu diplomskog rada studij ukupno traje pet godina. Završetak petogodišnjih studija na ovom fakultetu odmah daje mogućnost upisa na doktorske studije.
`Uvođenje bolonjskih principa je veoma skup proces, jer podrazumijeva transformaciju nastave, odnosno, pored predavanja, uvodi se mnogo više praktičnih vježbi, za koje nam trebaju adekvatni uslovi`, ističe Milenko Stanković, dekan Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u Banjaluci, i dodaje da je jedno od pravila bolonjskog procesa da profesor polovinu svog radnog vremena provede u nastavi i predavanju, a drugu polovinu u naučno-istraživačkim radovima.
Ocjenjivanje studenata u Banjaluci će se vršiti po starom sistemu od 5 do 10, a biće uveden i opisni sistem ocjenjivanja, odnosno iskazivanja rezultata koje student pokazuje na ispitu.
`Opisni sistem se uvodi iz razloga što neke zemlje primjenjuju i takav model, pa da bi bio uporediv sa sistemom ocjenjivanja u tim evropskim državama, paralelno sa starim, biće uveden i opisni sistem`, objašnjava rektor Stanić.
OD DIPLOMIRANOG DO MASTERA
Bolonjski model je izričit - da bi se stekla diploma mastera, neophodno je petogodišnje obrazovanje. Master je niži od dosadašnjeg magistra, on je između dosadašnje naše diplome i dosadašnjih magistratura, što je takođe izazvalo dodatnu zbrku u Beogradu.
Nakon master studija sada slijede specijalističke studije, a do sada je bilo obrnuto, specijalističke su bile jednogodišnje, one su bile niži stepen, a magistarske su bile dvogodišnje studije i one su bile viši stepen.
`Sada je master niži od specijaliste i to izaziva konfuziju u glavama ljudi, a posebno studenata koji se nisu dovoljno bavili proučavanjem zakona, odnosno njegovih rešenja. Sada po novom sistemu, da biste dobili naziv diplomirani, sa povlakom - master, morate imati pet godina obrazovanja, bez obzira da li u sistemu 3 + 2 ili 4 + 1 godina studija`, kaže profesor Fakulteta političckih nauka u Beogradu Ivo Visković.
Zvanje koje su studenti stekli studirajući po starom zakonu, prije uvođenja Bolonjske deklaracije, neće se mijenjati u Banjaluci, odnosno njihova zvanja diplomirani, magistar iz odgovarajuće struke ostaju ista, a ukoliko žele, oni svakako mogu da se uključe u bolonjski proces i steknu neke nove diplome uz polaganje odgovarajuće razlike predmeta.
`Oni studenti koji su završili četvorogodišnje studije po starom zakonu, da bi stekli zvanje mastera za koje novi zakon propisuje pet godina studiranja, moraju polagati odgovarajuće razlike ispita`, ističe Stanić.
Iako je u Hrvatskoj, kao i mnogim evropskim zemljama poput Belgije, Holandije, Estonije i Slovenije donesena uredba kojom se izjednačavaju zvanja diplomirani i master, u Beogradu, Sarajevu i Banjaluci studenti, da bi stekli ovo zvanje, moraju da polažu potrebnu razliku ispita.
`Kada prvi bolonjci završe studije i dobiju zvanje master, mi ćemo dati mogućnost i onim studentima koji su prije uvođenja Bolonjske deklaracije završili fakultet da, polažući razliku ispita, steknu dato zvanje`, ističe Zoran Selecković sa univerziteta u Sarajevu.
Oni koji ove godine upisuju postdiplomske studije na fakultetima u Banjaluci studiraće po starom načinu visokoškolskog obrazovanja i po njihovom završetku steći će pravo da se uključe na doktorske studije. Da je veoma teško pronaći povoljno rješenje za sve studente, pokazuju suprotstavljana mišljenja samih studenata. Lena Petrović, koja je u Beogradu završila osnovne studije prosjekom 9,60, sada piše magistarsku tezu poslije dvije godine polaganja ispita na postdiplomskim studijama.
`Kao što moje kolege s osnovnih studija ne žele da neko ugrozi njihova prava i podriva njihovu poziciju na tržištu rada, tako i ja imam svoje interese i svoje potrebe. Ideja da se traga za rješenjem jeste odlična ideja, zato što se ne može jednostrano donijeti odluka o tome da svi postanu masteri, a da prije toga ne bude napravljen i sistem kako će biti bodovane postdiplomske studije svima nama koji smo ih završili ili ih završavamo. Zašto ja treba da na svoje doktorske studije potrošim duplo više vremena nego neka moja kolegica ili kolega koji će sa zvanjem mastera odmah ići na doktorske studije? Apsolutno sam za to da se dođe do rješenja koje će omogućiti da svi budemo zadovoljni, ali to se ne može postići prosto tako što će se izglasati odluka kojom će biti zadovoljna samo jedna grupa, iako je većinska. Ovo nije samo pitanje interesa jedne grupe, nego prava svih nas`, kaže Lena.
Drugačijeg mišljenja je Srđan Milenković koji kaže da `nema razloga za dramu, jer, ako je neko stručan, onda to jeste u svakom slučaju`.
Srđan se pita da li svi `treba da čekaju dok ne pomru doplomirani da bi se počeli školovati masteri` i naglašava da je vrijeme promjena i da ne može baš svima da valja.
PRAVA STUDENATA
Prema riječima profesora Viskovića, problem na Univerzitetu u Beogradu nastao je oko toga što se studenti pojedinih fakulteta plaše da će ovi koji su do sada imali, recimo, zvanje diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomista, doći u nepovoljniju situaciju ako neka zakonska rešenja budu tražila titulu master za vršenje nekih poslova.
`Na primjer, da biste položili pravosudni ispit, do sada je bilo dovoljno da ste diplomirani pravnik, odnosno da imate četiri godine obrazovanja. Sada se studenti plaše da to neće biti dovoljno, već da će biti neophodno imati master stepen, petu godinu, da bi se mogao polagati državni ispit, stoga se studenti plaše da će ostati bez stečenih prava`, objasnio je profesor Visković.
Na Univerzitetu u Beogradu ovaj problem je uočen i uskoro će se morati pristupiti njegovom rješavanju, kako bi dosadašnji studenti zadržali svoja zakonska prava koja su imali na osnovu prethodnog sistema. Ono što su imali kao stepen stručne spreme, mogućnost da vrše određene poslove moraju da imaju i sada i niko ne može da ih natjera da još studiraju i da se dodatno obrazuju da bi stekli ta ista prava koja su do sada imali, dodaje Visković.
Republički sekretarijat za zakonodavstvo Vlade Srbije smatra da moraju biti zaštićena stečena prava i pravna sigurnost građana koji su stekli akademsko zvanje, a vremensko dejstvo zadržavanja prava na korišćenje stečenog akademskog zvanja odnosi se ne samo na sadašnjost, već i na budućnost.
`To znači da u praksi treba da budu izjednačeni nazivi koji su stečeni do stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju, sa novim nazivom koji predviđa Zakon o visokom obrazovanju. To praktično znači da su oni koji su stekli VII-1 stepen stručne spreme, kao što su, na primer, diplomirani inženjeri, pravnici i drugi, po sili zakona moraju biti izjednačeni sa nazivom master`, navedeno je u tumačenju Sekretarijata.
Ovo pitanje na Univerzitetu u Banjaluci je riješeno, jer rektor Stanić ističe da prema novom zakonu o univerzitetu, oni koji su prethodno stekli stručna i naučna zvanja po starom zakonu i dalje imaju sva prava i obaveze koje im je propisao tadašnji zakon. Drugim riječima, njihove diplome će imati istu vrijednost kao diplome onih koji će završiti studije po Bolonjskoj deklaraciji.
PROMJENE ORGANA UPRAVLJANJA
Novim promjenama u oblasti obrazovanja univerzitet dobija formu takozvanog integrisanog univerziteta, što bi trebalo da znači da fakulteti gube svojstva pravnog lica. Ključne odluke donosiće se na nivou univerziteta, a fakulteti će biti dužni da sprovode te odluke. Način upravljanja na univerzitetu takođe će se izmijeniti.
`Nećemo više imati naučno-nastavničko vijeće, kao što je to nekada bilo, nego stručni organ, senat i upravni odbor, takođe novi organ, koji zamjenjuje dosadašnji savjet Univerzitata`, objašnjava Stanić i dodaje da će Univerzitet biti autonomniji u odnosu na raniji period.
Prema starom zakonu, osnivač je, u našem slučaju država, imao veoma značajne ingerencije u upravljanju na Univerzitetu, samim tim što su u ključnim organima upravljanja, Savjetu Univerziteta i Savjetu fakulteta, 50 odsto članova bili oni koje je imenovao osnivač, odnosno Vlada RS.
`Sada je taj broj smanjen na 30 odsto, što znači da je i njihov uticaj na donošenje odluka manji, pa je sastav organa upravljanja takav da će odluka biti prevashodno ona koja odgovara akademskoj zajednici, što je bitan element autonomije jedne takve zajednice`, objašnjava rektor Stanić.
SARAJEVO ZAOSTAJE
Iako se Bolonjska deklaracija na fakultetima u Istočnom Sarajevu primjenjuje već tri godine, uspostavljanje bolonjskog sistema u potpunosti očekuje se tek 2010. godine. Za sada vrijeme trajanja studija još nije ujednačeno, pa se, kako navode u Rektoratu Univerziteta Istočno Sarajevo, fakulteti u tom pogledu orijentišu prema principima koji vladaju i postoje na srodnim fakultetima u okruženju. Kada je u pitanju trajanje osnovnih, specijalističkih, master i doktorskih studija, primjenjuje se različita praksa, što pokazuje da oblast visokoškolskog obrazovanja na ovom univerzitetu nije usklađena.
`Očekujemo i konačne stavove Rektorske konferencije BiH, kako bi vrijeme trajanja studija bilo ujednačeno, prije svega na državnom nivou`, navode u ovoj ustanovi. Nakon uvođenja bolonjskog procesa na Univerzitet u Sarajevu, trajanje studija regulisano je, ali kako kaže Zoran Selecković, generalni sekretar Univerziteta u Sarajevu, uslovi za primjenu Bolonjske deklaracije na fakultetima ovog univerziteta nisu adekvatni.
`Uvođenje bolonjskog procesa na našim fakultetima nije harmonizirano, jer neki fakulteti nisu u mogućnosti da u radu ispunjavaju uslove i pravila koja su predviđena Bolonjskom deklaracijom, budući da resursi kojim raspolažemo nisu zadovoljavajući`, objašnjava Selecković.
Od bolonjskog ciklusa nastave izuzeti su fakulteti medicinske grupacije, zato što se na ovim fakultetima ne može organizovati nastava u skladu s bolonjskim ciklusima, jer je za dobijanje diplome na ovim studijima potrebno više godina nego što to predviđa bolonjski proces.
NOVI SISTEM FINANSIRANJA
Sistem finansiranja na Univerzitetu u Banjaluci takođe će biti izmijenjen novim zakonom o finansiranju javnih visokoškolskih ustanova, koje Narodna skupština treba da donese u što kraćem roku.
Na Univerzitetu u Beogradu već je utvrđena visina studija, ali kako će se studije finansirati, još se ne zna.
Još nije jasno da li će na fakultetima ostati stari sistem, prema kome se dio studenata finansira iz budžeta, a većina su samofinansirajući studenti.
`Mi tražimo da studije budu finansijski pokrivene, a da li će to raditi država ili studenti, nije na nama da odlučimo. Što se visine školarine tiče, znam da u mnogim aspektima ne možemo da se uporedimo sa inostranstvom, ali ako pogledate cijenu master ili doktorskih studija na bilo kom stranom univerzitetu iole značajnijem, videćete da nije ispod 20.000 evra za godinu studija. Na doktorskim studijama čak 40.000 do 45.000, na najboljim univerzitetima i do 50.000 dolara godišnje košta to školovanje. Naravno, ljudi koji ulažu novac u školovanje znaju da će im se to isplatiti, jer kada završe dobre fakultete, dobiće i dobre poslove i onda će sav taj novac nadoknaditi kroz dobru platu. Ali, mi smo bili realni, većina školarina na fakultetima društvenih nauka je u visini 1.000 evra godišnje. Zaista sam spreman da sa studentima i roditeljima razgovaram koliko to vredi i ako se proceni da su naše cijene nerealne, da se iskreno izvinim svima`, rekao je Visković.