BANJALUKA - Učenici banjalučkih osnovnih škola hrane se nezdravo.
Mini-istraživanje koje su "Nezavisne" sprovele u tri banjalučke osnovne škole, na uzorku od 30 učenika, pokazalo je da je samo jedan od njih tokom boravka konzumirao zdrav obrok!
Naime, jedan od anketiranih učenika je naveo da je na velikom odmoru pojeo energetski keks i popio mlijeko, dok je ostalih 29 prvenstveno konuzmiralo brzu hranu i gazirane sokove. Najviše ispitane djece je potvrdilo da tokom boravka u školi pojede sendvič, pojedini i s velikim količinama majoneze, a njima uz bok su oni čiji se jelovnik svodi na picu, pomfit, pitu, pecivo i grickalice.
"Nekoliko puta kada sam kupio sendvič u prodavnici pored škole salama je bila pokvarena, pa sam jednom čak završio u bolnici, gdje mi je doktor rekao da sam se otrovao tom salamom", kazao je jedan od ispitanih učenika.
Prim. dr Biljana Suzić iz Klinike za dječje bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra (UKC) u Banjaluci kaže da djeca u porodičnoj atmosferi formiraju određene navike u vezi s uzimanjem hrane, ali da je roditeljima koji zbog brojnih obaveza često odsustvuju iz kuće teško održavati pravilne navike u ishrani potomaka.
Djeci koja donose zdrave obroke od kuće se smiju i rugaju, ističe doktorica Suzić
"Sa druge strane, i kad roditelji uspijevaju da sačuvaju pravilnu ishranu u svojim domovima, djeca koja su podložna uticaju svojih vršnjaka u školi uzimaju nezdravu hranu. Djeci koja donose zdrave obroke od kuće se smiju i rugaju", ističe ona.
Pojašnjava da su ljekari ozbiljno shvatili ovaj problem i da ukazuju na njega te da roditelji postaju svjesniji mogućih posljedica i da sve češće dovode djecu u savjetovalište za ishranu.
Stručnjaci poručuju da navike koje se stiču u djetinjstvu ostaju za cijeli život te da neprikladna ishrana i nedostatak fizičke aktivnosti utiču na tjelesnu težinu i vode u bolest.
"Kada uporedimo način ishrane djece prije 15 godina i sada, uočljiva je velika razlika. Konzumiranje brze hrane danas predstavlja trend, a hrana, poput sendviča, pice i hamburgera, koju djeca jedu u prekomjernoj količini, stvara probleme s kilažom", istakao je Igor Vrhovac, nastavnik fizičkog vaspitanja u OŠ "Ivo Andrić" u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, edukacijom roditelja i školskih ustanova o pozitivnim uticajima promjena u ishrani, kao i uticajem na fizičke aktivnosti, može se spriječiti gojaznost i pojava hroničnih bolesti kod budućih generacija.
Roditelji osnovaca kažu da je jako teško pripremati zdravu hranu koju bi djeca nosila u školu, ali da, stoga, treba nastojati da se djeca tokom ostatka dana hrane što zdravije.
"Kada je djevojčica popodnevna smjena, uvijek prije polaska jede zdravu hranu, što podrazumijeva obazno kuvanje, voće i ponekad žitarice", kazala je Mlađenka Džajić, majka devetogodišnjakinje, i dodala da bi bilo poželjno da se u školama otvore kuhinje gdje bi se učenici hranili.
S njom se slaže i Tatjana Vilendečić, direktorica OŠ "Vuk Karadžić" u Banjaluci, koja kaže da bi školske kuhinje bile pun pogodak. Međutim, navodi, pitanje je koliko škole imaju uslove za tako nešto, jer je za to potreban adekvatan prostor, koji većina obrazovnih ustanova ne može da obezbijedi.
"Isto tako, djeca od kuće donose čipseve, sendviče i s te strane mi ne možemo da utičemo na izbor roditelja", kazala je Vilendečićeva, ističući da se nerijetko u blizini škola nalaze prodavnice gdje se djeca snabdijevaju nezdravom hranom.
Jedan anketirani učenik naveo da je pojeo energetski keks i popio mlijeko, dok su ostali prvenstveno konzumirali brzu hranu i gazirane sokove
Ljekari poručuju da bi šira društvena zajednica trebalo da se angažuje da se u objektima prehrane koji se nalaze u blizini škola ponudi zdrava hrana, a zabrani prodaja brze hrane.
"U tome značajnu ulogu bi trebalo da imaju i novinari, a u medijim bi trebalo zabraniti reklamiranje nezdrave hrane", poručuje doktorica Suzić.
Ona ističe da mališane ne bi trebalo opteretiti striktnim načinom ishrane, jer, kako kaže, sedmični jelovnici obično dosade nakon dvije-tri nedjelje i postaju "mrtvo slovo na papiru". Poručuje da je najdjelotvornije razgovarati sa djetetom, steći njegovo povjerenje i objasniti mu zašto je važna pravilna ishrana te ga naučiti kako da jede, koje namirnice da bira i kojim može da ih mijenja ako to želi.
Izvori kalorija
Samo četiri komponente sadrže kalorije: proteini i ugljikohidrati (četiri kalorije po gramu), alkohol (sedam kalorija po gramu) i masnoće (devet kalorija po gramu). Vitamini, minerali, fitohemikalije (prirodne hemikalije u biljkama), vlakna i voda ne sadrže kalorije.
Napici koje su ispitani konzumirali
6
gazirani sokovi
2
prirodni sokovi
1
mijeko
1
voda
Šta je u školi jelo 30 ispitanih osnovaca
sendvič
50 %
pita ili pica
13 %
pecivo
13 %
grickalice
13 %
pomfrit
5 %
čokolada
4 %
mlijeko i plazma
2 %
Energetska vrijednost pojedinih namirnica
Energija kJ kcal
jogurt 360 400
banana 410 99
sirni namazi 480 115
jabuka 518 52
bijeli hljeb 1.004 204
pomfrit 1.130 270
salama 2.190 523
čips 2.375 568
majoneza 3.200 761
čokolada 2.355 563
plazma keks 1.810 440