"Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana", rekao je Hipokrat, otac medicine. Međutim, malo je njih koji se zaista zamisle nad tom čuvenom rečenicom i počnu se hraniti zdravo.
U većini prodavnica zdrave hrane u BiH kažu da se na taj vid ishrane opredjeljuju oni kojima su to doktori savjetovali.
U našoj zemlji osim u "natur" šopovima, ili dobro snabdjevenim tržnim centrima, rijetko gdje se može kupiti organski proizvedena hrana. Mnogima je ona skupa, ali sa druge strane, stručnjaci kažu da je kvalitetnija.
Na tržištu roba lošeg kvaliteta: "Primjetno je u zadnjih nekoliko godina da se trendovi mijenjaju, da su ljudi shvatili da ono što se nudi na našem tržištu je roba posljednje kvalitete. Nažalost, naša država nema instrumente kontrole. Bitno je ljude naučiti da prave namirnice moraju imati certifikat organskog uzgoja", kaže doktor Ismeta Ćorić, koja je jedna od pionira prirodne prehrane u BiH, i nalazi se na čelu preduzeća "MakroVita" iz Sarajeva.
Ona ističe da se ljudi moraju brinuti za kvalitet življenja.
"Organski uzgojene namirnice su puno skuplje zato što je njihova proizvodnja i obrada skuplja nego što je to slučaj s namirnicama koje se industrijski obrađuju, pakuju. Međutim, koliko dobijete na kvaliteti življenja, i koliko ne trošite novaca na doktore, nalaze. Imate ispunjen i kvalitetan život bez bola, patnje, pa se onda te dvije računice ne mogu uporediti", objašnjava Ćorićeva.
Ističe da je apsolutno isplativije trošiti više novca na prehranu.
"Naši ljudi kupe cipele od 500 KM i odu na burek. Imamo u glavi poremećene vrijednosti. Moramo znati do čega nam je stalo. Zdrav čovjek ima hiljadu želja, a bolestan samo jednu, da ozdravi. Tako trebamo razmišljati", kaže Ćorićeva.
Hrana utiče na raspoloženje: Ističe da su ljudi sa ovih prostora skloni instant rješenjima.
"Da postoji takav lijek koji će nas izliječiti preko noći, pa, svi bismo ga kupili, ali ne postoji. Treba svakodnevno živjeti normalno u skladu s prirodom. Priroda diriguje. Danas su svi namrgođeni, a pogotovo ljudi koji jedu začinjenu hranu. Moraju se tući da bi izbacili negativnu energiju. Dokazano je da hrana utiče na raspoloženje, mentalni sklop, zdravlje. Ona je uzrok nesloge među ljudima, patnji, bolesti. Hrana može biti otrov, ali i lijek", ukazuje Ćorićeva.
Ona ističe da moramo biti oprezni kada biramo šta ćemo jesti.
"Kada pogledate organski uzgojenu jabuku, vidjećete da je ona mala, ali ima sasvim dovoljan prirodan odnos minerala i vitamina. Jabuke koje su uzgajane na konvencionalan način su velike, namazane voskom i možete otići na godišnji odmor i vratiti se, a one da ostanu iste. Nemaju ni mali djelić one količine vitamina i minerala koje imaju organski uzgojene jabuke. Za one koji nemaju svoj vrt, preporučuje se uzimanje alge u malim količinama, da bi dobili te prirodne vitamine i minerale. Imaju specifična mala jela koja se prave sa algama kod anemije, jer pojedine vrste algi sadrže puno željeza", kaže Ćorićeva, u čijoj je radnji cijena algi 14 KM i više.
Naglašava da za one koji se žele zdravo hraniti, postoji veliki izbor. U "MakroViti" imaju čips od riže s komadićima alge, zatim razne vrste žitarica, dijetalnih putera od kikirikija, lješnjaka, badema, suncokreta, susama, pa sve do kesica praška za pecivo bez aluminija i hladno cijeđenih nerafinisanih ulja.
U toj radnji imaju i eko-farbe za kosu po cijeni od 25 KM, ili ekološki deterdžent koji košta 20 KM, zatim eko-šampone, sapune za ruke.
"U Hrvatskoj i Srbiji makrobiotika je stavljena na djelatnost koja ide preko sistema zdravstvenog osiguranja, pa onda vam je jasno da je to moćna metoda. To je jednostavno zdrav način života", kaže Ćorićeva.
Kupci stariji i bolesni ljudi: Vida Bojić, vlasnica bio šopa "Priroda" iz Banjaluke, kaže da se za kupovanje zdrave hrane opredjeljuju uglavnom stariji i bolesni ljudi.
"To su uglavnom oni kojima doktor preporuči da pređu na zdrav način ishrane. Smatram da cijena nije presudna za to što su naši ljudi okrenuti od zdrave ishrane, već je u pitanju nivo svijesti. Opterećeni smo vjerovatno borbom za egzistenciju i ljudi su orijentisani samo na to", kaže Bojićeva.
Dodaje da su ljudi na našim prostorima "izvarani raznim preparatima, a koliko oni pomažu, jako je diskutabilno".
"Mi se trudimo našim mušterijama dati i savjet kada nam dođu, međutim, vidjela sam ni da moja priča iz dobre namjere ne pomaže mnogo. Ko zna brinuti o svome zdravlju, zna, a ko ne zna, nema mu pomoći", kaže Bojićeva.
Mirjana Smiljanić, vlasnica i trgovkinja u banjalučkoj prodavnici zdrave hrane "Zelena jabuka", navodi da onima koji se žele zdravo hraniti nije bitna cijena.
"Oni koji kažu da im je zdrava hrana izuzetno skupa, ne razumiju kako ona funkcioniše. Ako neko potroši, na primjer, za jedan kilogram riže 2,10 KM, ili za kilogram soje oko pet KM, on to može iskoristiti u više navrata jer je riječ o proizvodima koji se nakuvaju, tako da to nije skupo", kaže Smiljanićeva.
Dodaje da zdravu hranu podjednako kupuju i mladi i stariji Banjalučani.
"Svako ima svoje motive zbog kojih kupuje. Ima tinejdžera koji imaju probleme s kožom pa navrate da bi vidjeli šta bi mogli da koriste. Takođe, dolaze i poslovni ljudi koji dosta sjede za računarom, kod kojih se jave problemi s probavom. Oni takođe naiđu da bi pitali za stvari koje mogu da primjenjuju", kaže Smiljanićeva.
Ona ističe da su najprodavanije zobene, ražene, ječmene i pšenične pahuljice, koje koštaju 2,90 KM po kilogramu, laneno sjeme koje košta četiri marke po kilogramu, te pšenične mekinje čijih 400 grama košta 1,10 KM. Jednako traženi su i proizvodi od soje.
"Mislim da se ljudi sve više okreću prema zdravoj ishrani. Treba se orijentisati i eksperimentisati, probati nešto zdravo i novo", savjetuje Smiljanićeva.
"Banane hlade tijelo"
Ismeta Ćorić naglašava da obroci trebaju sadržavati žitarice, mahunarke, puno povrća, te listić alge.
"Treba jesti i voće, ali ne ono koje raste u Africi. Kada odemo tamo, onda ćemo ga jesti. Recimo, banane rastu tamo gdje ima puno sunca i ondašnji ljudi ih jedu da se rashlade. Jedući banane tijelo vam se hladi. Sada zamislite, kod nas pada snijeg, a mi se još hladimo bananama. I curi nam nos jer smo se ohladili. Tijelo se odmah bori protiv viška te hladnoće i izbacuje je. Zato to južno voće nije dobro, kao ni narandže, ni limun. Ponekad možemo malo limuna staviti na salatu, jer pomaže jetri da preradi ako smo jeli nešto masno", kaže Ćorićeva.