MODRIČA - Mještani naselja Garevac, opština Modriča, tvrde da oko 20.000 tona otpadnih materija iz Rafinerije ulja u Modriči ugrožava njihove zdravlje.
Oni koji stanuju u blizini deponije gudrona iz Rafinerije kažu da se posebno u ljetnim mjesecima ne može živjeti od nesnosnog smrada koji se širi iz jame. Gudron je mješavina otpadnih ulja iz automobilskih motora, pomiješana sa drugim otpadnim materijama iz procesa proizvodnje naftnih derivata.
"Kada padne vazdušni pritisak, spusti se smrad i ne može se živjeti. Kad ga vjetar nanese na ovu stranu, teško je disati. Čuli smo da će deponija uskoro biti uklonjena. Molimo sve nadležne da to urade što prije", govori Rada Smiljić, izbjeglica iz Vozuće, čija se kuća nalazi stotinak metara od deponije.
Dragana Đurić, mještanka Garevca, a izbjeglica iz Lukavca, kaže da se posebno brine za svoju maloljetnu djecu i njihovo zdravlje.
"Jedva čekamo da to bude zatvoreno i uklonjeno. Samo se bojim za djecu", kaže Đurićeva dodajući da im se na bijelom vešu pojavljuju žute fleke i da smatraju da je to zbog isparenja sa deponije.
Mještani tvrde da su se više puta kod nadležnih raspitivali koje vrste štetnih posljedica ova deponija može imati po njihovo zdravlje, te da im je rečeno da je najveća opasnost da kroz podzemne vode otrovni materijali dođu do rijeke Bosne, te da se dalje prošire drugim tokovima. Mještani pričaju da im je rečeno da navodno postoji mogućnost i od eksplozije opasnih i zapaljivih isparenja.
Stojan Simić, pomoćnik izvršnog direktora za proizvodnju u Rafineriji ulja Modriča, kaže da je to društveno odgovorna kompanija koja čini sve da ekološki aspekti budu krajnje poštovani u toj fabrici.
"Svake godine u ekologiju ulažemo značajna finansijska sredstva. U ovom regionu smo jedna od vodećih kompanija u toj oblasti, a to mogu ilustrovati podatkom da smo do sada uložili oko 3,5 miliona KM za zaštitu životne sredine, upravljanju otpadnim materijalima i smanjenje negativnog uticaja", istakao je on i dodao da je prošle godine Rafinerija dobila međunarodni sertifikat za zaštitu životne sredine ISO 14001.
Kada se radi o pomenutoj gudronskoj jami, Simić tvrdi da nju još od devedesetih godina prošlog vijeka ne koriste, te da je od 1967. godine do tada tamo odlagan otpadni materijal ne samo iz Rafinerije, nego iz postrojenja i firmi iz cijele bivše Jugoslavije.
"Ali kao odgovorna kompanja mi želimo zbrinuti taj otpad. U saradnji sa Tehnološkim fakultetom iz Zvornika izvršena je kvalitativna i kvantitativna procjena otpadnog materijala. Izabraćemo najbolju i najefikasniju metodu kako bismo to sanirali na najbolji mogući način", rekao je Simić.
On je upozorio da će za taj posao biti neophodno nekoliko godina i više miliona maraka.
Milenko Grabovac, rukovodilac sektora kvaliteta i zaštite životne sredine Rafinerije ulja u Modriči, kaže da će taj posao sigurno započeti tokom ove godine, te da je u toku završna faza pribavljanja sve potrebne dokumentacije i saglasnosti kako bi taj posao bio priveden kraju.
"Konačno zbrinjavanje je naš cilj i naša želja je da u posljednjoj fazi na tom mjestu imamo zelenu oazu da fotografije o gudronu ostanu samo uspomena na jedna period kada se o ekologiji manje razmišljao", naveo je Grabovac.
On je istakao da razumije brigu ljudi koji žive oko deponije za svoje zdravlje, ali i da vidi da oni imaju razumijevanje za sve što Rafinerija čini da stanje bude popravljeno.
Iako smo o ovoj problematici ranije poslali upit i u Rafineriju Brod kada planiraju saniranje slične deponije u njihovom krugu, odgovor do danas nismo dobili.