Iako je to jutro kada smo razgovarali, uostalom kao i svako drugo, iz tvornice u kojoj radi, iz "Sprinda", izašlo 11 tona proizvoda prema sve probirljivijem kupcu, a doc. dr Amela Semić, menadžer kvaliteta i implementacije međunarodnih standarda, rukovodilac razvoja kontrole, kvaliteta i standardizacije, kao i direktor prodaje, sve to i sama propratila, ova vedra, energična žena nema dilema oko toga šta je njen dosadašnji najveći poslovni uspjeh.
Premda tek od prošle godine učestvuje u nastavi za diplomski studij na Fakultetu zdravstvene njege, Sveučilište Vitez - Travnik, čak četvrtina od ukupnog broja studenata, njih 12, odabrala je upravo Amelu kao svoga mentora:
"Budući sanitarni inženjeri, ti divni, mladi radoznali ljudi, i dosad su iskazivali veliku zainteresovanost za sve o čemu sam im govorila. Nisu se izvlačili s predavanja niti su gledali na sat. Naprotiv, ostajali bismo dugo i nezvanično diskutovali. Mislim da su prepoznali vrijednost činjenice da ja dolazim iz proizvodnje i sve to što im govorim nekako im je bilo bliže", ističe dr Amela.
Radosni dan
Kako ne priznati da smo očekivali drugačiji odgovor! Jer, jedan od "Sprindovih" hljebova, delikates, koji u sebi uopće ne sadrži aditive, a to znači da je visoko na vrijednosnoj zdravstvenoj ljestvici, jeste, zapravo, materijalizovana doktorska disertacija sagovornice, odbranjene septembra 2010, "u radosnom danu za BiH", kako je rekao jedan od govornika u sali Sarajevskog univerziteta. Država je tada postala bogatija za 12 doktora nauka.
"Doista sam privilegovana. Nema svako priliku svoja istraživanja i primijeniti. Ja sam u proizvodnji još od 1993. i znanje sa studija, pa ono koje sam usavršavala kroz magisterij i rad na doktoratu, uvijek je nekako imalo krajnji cilj da nam život svima bude kvalitetniji", govori Semićeva, koja se kao odlična gimnazijalka mogla upisati na bilo koji studij. "Moja sestra je profesorica veterine, a i ja sam uvijek bila sklona prirodnim znanostima, ali ne knjiški, i zato je svaki moj sadašnji radni dan stresan, ali i prožet uzbuđenjem što učestvujem u nečemu što se tiče ogromnog broja ljudi i što može uticati na njihovo zdravstveno i ukupno stanje", govori dr Semić, objašnjavajući kakvi sve funkcionalni hljebovi danas izlaze i sa "Sprindove" proizvodne trake:
"Osobe s, recimo, dijabetesom, mogu kupovati pecivo pravljeno za njih, oni s manje ili više začepljenim krvnim žilama ili oni s poroznim kostima mogu odabrati hljeb s dodatkom omega 3 masnim kiselinama i kalcija."
Iako je dovoljno motivirajuće već i to da radi na nečem što će ući možda u svaki bh. dom, prosječno makar jednom u sedmici, Semićeva se ni time ne zadovoljava. Svoj istraživački duh koristi i kao član koordinacionog tijela na projektu UNICEF-a i Zavoda za javno zdravstvo FBiH, okrenutog prevenciji anemije kod djece i porodilja fortifikacijom brašna željezom i folnom kiselinom. To je, naravno, samo jedan od budućih izazova ove naučnice, a svi oni za doc. Semić imaju utoliko veću vrijednost, jer je za nju bavljenje ishranom zapravo preventivno bavljenje zdravljem:
"Stoga sam vrlo sretna što na našu veb stranicu stiže sve veći broj pitanja o porijeklu aditiva i masnoća, o sastavu nekih kolača... Uvijek se pri tom sjetim jednog profesora, koji nam je stalno govorio o prednosti rada u proizvodnji, što se u svijetu sve više cijeni, ali i poprima različite forme. Evo, mi smo nedavno organizovali doručak s novinarima, želeći i tako pobuditi pisanje o nezdravoj navici preskakanja doručka. I kada ste svjesni važnosti zdrave ishrane, kako da vas ne obraduje sve češća slika iz trgovina kako mladi prvo čitaju deklaraciju, pa onda stavljaju proizvod u korpu", govori doc. Semić, koja je nedavno uputila CV jednoj transnacionalnoj kompaniji u Dubaiju. Objašnjava, više kao opipavanje svog tržišnog statusa. No, u neposrednoj budućnosti najviše bi se voljela posvetiti rješavanju problema s kojim se suočava sve veći broj ljudi u svijetu, posebno djece, a u vezi je s netolerancijom glutena:
"Na tu bolest svaka prehrambena industrija (gluten je sastojak brašna), mora odgovoriti", kaže doc. dr Amela Semić, a brdo knjiga na njenom stolu i njeno ostajanje od jutra do mraka u pogonima svjedoče da i taj odgovor ova mlada žena pokušava naći.
Obojeni i pravi hljeb
Kako razlikovati obojeni hljeb od onog koji sadrži prava zrna?
"Nećete nikada pogriješiti ako se malo bolje zagledate u tijesto. Ukoliko ono nema ljuspica, jer omotač zrna mora biti primjenljiv, onda razmislite šta kupujete", kaže Amela Semić.
Drugi o Ameli
Ševal Muminović: "Bio sam Amelin mentor prilikom izrade magistarskog rada, kojeg je pok. zagrebački profesor, priznati stručnjak, Slobodan Grba, ocijenio jednim od najboljih koje je pročitao. I taj rad, kao i njenu doktorsku disertaciju, mnogi smatraju značajnim znanstvenim doprinosima, što se često ne sreće, jednako kao ni osobe poput nje. U našoj struci danas su svi teoretičari, pa naići na nekog samoinicijativnog, jako snalažljivog, ko prati svjetska znanja, ko poznaje jezike i ko je pri svemu tome jednostavan, skroman, prizemljen, bogatstvo je cijele zajednice. Jako mi je žao što Amela ne radi na našem fakultetu."
Najbolje po džepu
Slažete li se s politikom nekih evropskih zemalja, koje su uvele specijalne, visoke poreze na brzu i masnu hranu?
- Apsolutno se slažem! To je isto kao i kod visokotarifnih proizvoda, cigareta, alkohola... Često je najefikasnije udariti po džepu...
Jesu li nezdrave navike bh. građana kada je ishrana u pitanju?
- Naša zemlja ima sve pretpostavke za proizvodnju zdrave hrane i za zdravu ishranu, iako nas u nekim tradicionalnim navikama mnogo toga vuče nazad. Euroatlantske integracije će i tu pomoći. U EU morate saopćiti potrošaču koliko će kalorija i šta će sve u sebe unijeti kada pojede jednu krišku hljeba.
Da li je zdrava ishrana skuplja od nezdrave ili je to samo izgovor?
- To da je zdrava ishrana skuplja, izvikani je trend, prema onome: čega je manje na tržištu, skuplje je. Ne bih se s tim složila, ali je potrebno znanje kako ne bi stvarno i bila skuplja.