Iako formalno postoji ravnopravnost muškaraca i žena, polna diskriminacija mnoge žene prati tokom cijelog radnog vijeka, a ta pojava najizraženija je upravo prilikom zapošljavanja.
Biljana A. nije se uspjela zaposliti kao pravnik u jednoj banjalučkoj firmi zato što je za ovaj posao, kaže bio `poželjniji` muškarac. Kako priča, na konkursu za radno mjesto pravnika zadovoljila je kriterijume, međutim, kada se nakon obavještenja da nije primljena na navedeno radno mjesto, obratila preduzeću gdje je konkurisala, dobila je kratak i jasan odgovor, da je za rad na tom mjestu, ipak potrebniji muškarac.
`Moram priznati da me navedeni razlog zbog kojeg nisam primljena na posao prilično obeshrabrio, jer sam svjedok toga da se nepravedno zanemaruje trud i sposobnost žena, koje su u poslu jednako sposobne kao muškarci`, priča Biljana, jedna od mnogih žena koje se prilikom zapošljavanja susreću sa problemom diskriminacije po osnovu pola.
Takođe, jedna dvadesetsedmogodišnja Prijedorčanka, ekonomista po zanimanju, prilikom razgovora za posao imala je neprijatnu situaciju sa potencijalnim šefovima. Pošto se tek bila udala, pitali su je da li planira uskoro djecu, koliko je ozbiljna za posao, o uslovima njenog života, da bi joj na kraju rekli da je na tom radnom mjestu poželjniji muškarac.
Ovakve i slične slučajeve diskriminacije po osnovu pola u svim oblastima društvenog života, ispituje Centar za jednakost i ravnopravnost polova RS Gender centar, stručna služba Vlade RS za ravnopravnost polova.
Osobe koje imaju problema sa svojim poslodavcima u radu ili u vezi s radom, a smatraju da su diskriminisane po osnovu pola, sada to mogu prijaviti Gender centru RS.
Pošto su pravila postupanja u ovakvim slučajevima tek nedavno usvojena, prema riječima Spomenke Krunić, direktora Gender centra RS, do sada je ova institucija obradila tek pet slučajeva.
`Mi prema zahtjevima ovih lica ispitujemo i rješavamo slučajeve kršenja njihovih prava po osnovu pola i djelujemo u smislu preporuka, nalaza i mišljenja. Iako naše preporuke nemaju snagu pravnog, sudskog ili bilo kojeg drugog izvršnog akta, one svakako mogu djelovati na institucije da poprave svoj odnos prema radnicima/radnicama i da u budućim slučajevima izbjegnu ovu vrstu diskriminacije`, kazala je Krunićeva.
Iako poslodavci koji prilikom zapošljavanja odbiju kandidata iz razloga pripadnosti jednom ili drugom polu podliježu prekršajnim sankcijama, koje proističu iz Zakona o radu, a takođe i Zakona o ravnopravnosti polova, ovakve situacije se i dalje dešavaju i time proizvode dalju diskriminaciju žena u radu i zapošljavanju u našem društvu.
`Prema Zakonu o ravnopravnosti polova BiH, novčana kazna za diskriminaciju po osnovu pola u radu i radnim odnosima, kreće se od 1.000 do 30.000 KM za pravna lica, a za odgovorna lica u pravnom licu kazne su od 100 do 1.000 KM`, navela je Krunićeva.
Ona je dodala da su prema evidencijama i istraživanjima u našem društvu najviše prisutne polna i starosna diskriminacija. Zbog svoje biološke uloge žene kao majke, pripadnice slabijeg pola nerijetko su izložene diskriminaciji.
`U periodu, kada žene hoće da se zaposle, rade i postanu koristne članice društva, a istovremeno žele da osnuju porodicu i stekne djecu, zbog nepoštovanja prava koja im pripadaju, često nailaze na probleme sa poslodavcima`, naglasila je Krunićeva.
Prema njenim riječima nove izmjene i dopune Zakona o radu koje je već usvojila Vlada RS, sadrže bolja rješenja od prethodnih, jer se uvode odredbe koje definišu direktnu i indirektnu diskriminaciju, te uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobbing u radu i radnim odnosima, kao djela kažnjiva po ovom zakonu.
`Posebno je značajna odredba u kojoj se navodi da su sva lica ravnopravna u postupku zapošljavanja po osnovu pola i da nije dozvoljena diskriminacija zasnovana na polu u postupku zapošljavanja, trajanja radnog odnosa i otkaza ugovora o radu`, rekla je Krunićeva.
Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku u 2005. godini u Narodnoj skupštini RS, žene su činile 24 odsto od ukupnog broja poslanika.
`Od prošle godine, nakon opštih izbora u BiH, u Narodnoj skupštini poslaničku funkciju obavlja 18 odsto žena, što je pad u odnosu na raniji saziv. Ovaj podatak pokazuje da smo još daleko od drugih zemalja koje su postigle evropske standarde o učešću žena u političkom i javnom životu. Procenat žena u javnom i političkom životu u odnosu na muškarce u Švedskoj i drugim skandinavskim zemljama kreće se oko 50 odsto`, objasnila je Krunićeva.
Prema mišljenju sociologa Peje č