Bosanskohercegovačko društvo je opterećeno mnogobrojnim predrasudama.
Osjećaju ih pripadnici različitih vjerskih i nacionalnih manjina, osobe slabijeg socijalnog statusa, a polna/rodna ravnopravnost pojam je koji za sada postoji samo na papiru, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Stereotipna podjela na muško-ženske poslove ukorijenjena je među svim generacijama, ali danas joj nekolicina uspješno prkosi.
Ana Pranjić iz Tuzle je uspješna arhitektica. Pri izboru svog zanimanja, kroz roditelje, imala je i muški i ženski uzor. Danas se često bori s predrasudama jer ovim poslom još uvijek vladaju muškarci.
"Na svom primjeru sam naučila da se samo treba konstantno dokazivati, svaku priliku maksimalno iskoristiti, dati od sebe sve najbolje, pokazati svojim primjerom da se može boriti protiv tih predrasuda, ne osvrtati se na takve komentare, ne dati da oni poljuljaju samopouzdanje ili da vam čak naruše koncentraciju koja nam je potrebna za posao", objašnjava ona.
Žena u vojsci, policiji, hirurgiji, ili žena koja vozi taksi, u bh. društvu još uvijek izaziva začuđene poglede i sumnje da posao može biti dobro obavljen ako ga ne obavlja muškarac.
Vildana Džekman iz Fondacije "Cure" tvrdi da je upravo to razlog zbog kojeg se žene rjeđe usuđuju na obavljanje posla koji nije tipičan za žene.
"Imate veoma mali broj žena koje se bave isključivo 'muškim' poslovima. I ako razgovarate s njima, sigurno će vam reći da im je potrebno mnogo hrabrosti", ocjenjuje ona.
Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini usvojen je 2003, a dopunjen 2009. Njime se garantuje jednakost polova u svim sferama društva, uključujući, ali ne ograničavajući se, na obrazovanje, ekonomiju, zapošljavanje i rad, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, sport, kulturu, javni život i medije.
Sistem ne dozvoljava bavljanje određenim zanimanjima
Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine i entitetski gender centri prate i ispituju povrede ovog Zakona.
Adnan Kadribašić, stručni savjetnik agencije, kaže da se većina pritužbi koja dolazi u agenciju odnosi na žene.
"Sve tri institucije su sada primile nekih 40 pojedinačnih predstavki godišnje, i uglavnom su osobe ženskog pola podnosile te predstavke. Većina tih predstavki se odnosila na kršenje prava iz radnog odnosa, gdje smo primjetili da su poslodavci i drugi uposlenici muškog pola bez principa jednakog postupanja prema osobama ženskog pola", kaže on.
Prema podacima Instituta za razvoj mladih "Kult", Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj 47,2 posto žena, djevojaka i djevojčica koje imaju više od 15 godina, svakodnevno proživljava nasilje ukoliko se usude pomiješati muške i ženske poslove. Kako navodi Kadribašić, neke poslove im nije dozvoljavao ili još uvijek ne dozvoljava obavljati sistem.
"U zakonu o policijskim službenicima bila je jedna pretpostavka, jedan kriterijum kod ocjenjivanja, koji je onemogućavao policijske službenice da napreduju u karijeri ukoliko su koristile porodiljsko odsustvo. Mi smo preemitirali izmjene i dopune tih zakona i taj problem diskriminacije bi uskoro trebao biti izbrisan. Isto tako smo ispitivali i imamo podatak da je u Zakonu o radu ženama zabranjen rad pod zemljom, što je takođe diskriminacija", ističe on.
Prema istraživanjima koja je radila agencija, žene su uspješne u mnogim zanimanjima, ali teže dolaze do rukovodećih pozicija.
"Istraživanje o položaju žena na rukovodećim mjestima u državnoj upravi pokazalo je da su žene pretežno zaposlene kao državne službenice, one su ravnopravno zastupljene do - recimo - nivoa srednjeg menadžmenta, nakon čega prevaga odlazi na stranu muškaraca. Oni dominiraju na rukovodećim pozicijama", navodi Kadribašić.
U zanimanjima za koja se smatra da ih podjednako dobro obavljaju i muškarci i žene, muškarci su često bolje plaćeni, napominje Vildana Džekman iz Fondacije "Cure".
"Mnoge žene se suočavaju s određenim stepenom diskriminacije iz razloga što nisu jednako tretirane kao njihove muške kolege, od same raspodjele poslova pa do stepena primanja koje one primaju", objašnjava ona.
Duboko je ukorijenjeno i mišljenje da su određeni poslovi isključivo ženski: odgajivačica, učiteljica, kozmetičarka...
Stereotip da je frizerski zanat žensko zanimanje godinama ruši Elvir Bajrić, predsjednik Saveza frizera Bosne i Hercegovine.
"Dovodili su mi kući i doktora ovog i inženjera onog, govorili: 'Pa vidi ovog, vidi onog'. Ali, jednostavno, moja je ljubav pobijedila. Okolina je, naravno, reagovala čudno. U mom naselju su svi govorili: 'Joj, vidi ga, šta ćeš ti, koga ćeš ti šišati'", prisjeća se.
Stereotipi o rodnoj predodređenosti za neka zanimanja nastaju u najranijoj dobi, najčešće u porodici.
"Od malih nogu nas uče da to nije lijepo da to radiš, to isključivo treba da rade muškarci, nije lijepo da ti treniraš fudbal, bolje za tebe da ti budeš balerina, da ne pitaju nas šta ustvari dječak ili djevojčica želi da radi. Tako je u potpunosti neprimjereno da jedan dječak bude baletan, a s druge strane, da jedna žena bude vozač kamiona", tvrdi Džekmanova.
Patrijarhalne stavove bh. društva zasigurno neće izmijeniti valjane zakonske odredbe. Društvo bi odgojem mladih generacija i dopuštanjem izbora zanimanja možda i moglo uzvratiti šamar granicama koje im se postavljaju na osnovuspola u kojem su rođeni, piše RSE.