Banjalučanka Verica Matić dijabetičar je od svoje četvrte godine. Prisjeća se svog djetinjstva i dana u kojima nikada nije mogla kao ostala djeca uživati u slatkišima. Ali vremenom se, priča, pomirila s tim i počela da se nosi sa svojom bolešću, koja je, kako kaže, postala sastavni dio nje.
`Dijabetes sam dobila veoma rano i na insulinu sam od četvrte godine. Do svoje desete godine na jednoj dozi dnevno... od 10. do 19. na dvije, a sada već na četiri... Ispočetka sam se osjećala strašno, a kasnije sam se toliko navikla na svoju bolest da je ona vremenom postala sastavni dio mene`, priča Verica, koja sada ima 28 godina.
Iako je, kako kaže, proživjela svašta, nikada nije htjela priznati da se razlikuje od ostalih.
`Istina je da je meni možda i malo lakše, jer sam sa dijabetesom počela da živim od svoje četvrte godine i godinama sam učila kako se treba nositi sa ovom bolešću. Već od djetinjstva sam morala paziti, šta smijem, a šta ne smijem jesti `, navodi Verica.
Ova mlada žena koja se sa dijabetesom bori 24 godine, danas je sretna majka četvorogodišnje djevojčice.
`Trudnoću sam iznijela bez problema, a imala sam i najnormalniji porođaj. Moja djevojčica se rodila kao zdravo dijete i ni po čemu se ne razlikuje od druge djece`, ponosno priča ova mlada majka.
Za razliku od Verice, koja se pomirila sa svojom bolešću, 37-godišnji Marko Topić, kojem je dijabetes ustanovljen prije tri godine, priznaje da mu je teško pomiriti se sa saznanjem da boluje od ove bolesti.
Prema nekim procjenama, u BiH od dijabetesa, odnosno šećerne bolesti tipa 1 i 2 boluje više od 100.000 osoba. Svakih deset sekundi jedan čovjek u svijetu umre od posljedica dijabetesa, a dvoje ljudi oboli od ove bolesti. Danas od dijabetesa boluje preko 200 miliona ljudi u svijetu. Do 2030. godine će biti preko 350 miliona oboljelih što je alarmantan podatak.
Doktori upozoravaju da danas u svijetu od dijabetesa umre više ljudi nego od side. Iako ne postoje zvanični podaci o broju dijabetičara u RS, prema procjenama Epidemiološke službe za zaštitu zdravlja procjenjuje se da ih samo u ovom entitetu ima oko 60.000, od kojih je 10.000 na insulinu, odnosno svaki dan im je potreban insulin.
SVE VIŠE OBOLJELE DJECE
Prema riječima Snježane Pejičić, načelnika Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra u Banjaluci, dijabetes se javlja kada tijelo više ne proizvodi u dovoljnim količinama hormon imenu insulin koji je neophodan pri pretvaranju glukoze u energiju ili kada tijelo proizvodi insulin, ali on ne funkcioniše kako treba.
`Ova bolest nastaje usljed poremećaja rada žlijezde, koja se zove pankreas ili gušterača i koja luči hormon insulin, a koji kod dijabetičara, ili slabo radi ili uopšte ne radi`, navodi Pejičićeva.
Jedan od razloga nastanka dijabetesa može biti i slab imunitet, a prema riječima doktor Pejičićeve posljednjih godina u svijetu, pa i kod nas, ustanovljen je povećan broj dijabetesa tipa dva kod djece čiji je glavni uzrok porast gojaznosti.
`Ovaj tip dijabetesa uglavnom se javlja kod osoba preko 40 godina zbog čega zabrinjava činjenica sve većeg broja djece koja boluju od njega`, ističe Pejičićeva. Udruženje roditelja i prijatelja dijabetičara RS, koje je osnovano 2000. godine u Banjaluci, egzistira kao nezavisna organizacija. Prema riječima Milana Šljivića, predsjednika ove organizacije, u Udruženju je evidentirano 210 djece koje je oboljelo od dijabetesa, dok ih ukupno u RS, kako navodi, ima blizu 300. Jedni od glavnih ciljeva ovog udruženja, prema Šljivićevim riječima, trebalo bi da bude saradnja sa zdravstvenim službama radi unapređenja liječenja njege edukacije i rehabilitacije djece oboljele od šećerne bolesti. Međutim, Šljivić smatra da iako ova bolest ima tendenciju stalnog porasta, društvo ne vodi dovoljno brige o ovom problemu.
`Broj djece oboljele od dijabetesa i u svijetu i u BiH je u stalnom porastu, dok je broj odraslih prema raznim istraživanjima u drastičnom porastu. Međutim, i pored toga ljekarske usluge su slabe, a saradnja Kliničkog centra i našeg udruženja su na veoma niskom nivou. Zbog toga ne možemo mnogo uticati na poboljšanje situacije, a zbog katastrofalnog stanja prijeti nam i gašenje našeg udruženja`, ističe Šljivić.
Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema lica oboljelih od dijabetesa predstavlja nedovoljan broj trakica za kontrolu šećera, koju korisnici pozitivne liste imaju pravo godišnje dobijati.
`Socijalno osiguranje zakonski je odredilo da korisnici pozitivne liste oboljeli od dijabetesa imaju pravo godišnje besplatno dobiti tri kutije trakica za kontrolu šećera, iako je potrebno najmanje 12 kutija ovog kontrolnog sredstva da bi se bolest držala pod kontrolom`, ističe Šljivić, dodajući da bi dijabetičari trebalo najmanje tri puta dnevno mjeriti nivo šećera u krvi.
`Da bi jedno dijete normalno živjelo i funkcionisalo sa ovom bolešću dodatni mjesečni izdatak za poboljšanje ishrane iznosi oko 400 KM što u ovo vrijeme, za mnoge roditelje predstavlja prevelike izdatke`, navodi Šljivić.
EVROPSKI NIVO ZAŠTITE
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, s druge strane, ističu da oboljeli od dijabetesa u RS spadaju u kategoriju bolesnika kojima je zdravstvenim osiguranjem obezbijeđen evropski standard zdravstvene zaštite. Visok nivo prava iz zdravstvenog osiguranja za ovu kategoriju bolesnika, kako ističu iz Fonda, vidi se, uz ostalo, i u tome, što se na Pozitivnoj listi nalazi i najnovija generacija lijekova za regulaciju nivoa šećera u krvi što nema nijedna zemlja u našem okruženju.
`Za razliku od oboljelih od dijabetesa oboljeli od nekih drugih bolesti, gotovo da nisu imali nikakvih prava za dobijanje neophodnih lijekova koji su izuzetno skupi. To je bio slučaj sa oboljelima od hepatitisa C, multiple skleroze, hemofilije, kao i oboljelima od malignih oboljenja. Fond zdravstvenog osiguranja je ove bolesnike stavio u prioritet, kako bi i njima jednim dijelom ublažili izuzetno visoki troškovi za neophodne lijekove`, navodi docent doktor Nenad Babić, izvršni direktor Zdravstvenog sektora u Fondu zdravstvenog osiguranja. Doktor Babić kaže da su u Fondu svjesni da tri pakovanja trakica za kontrolu šećera oboljelih od dijabetesa nisu dovoljne za godinu dana.
`Imamo namjeru da u narednom periodu taj broj povećamo, a jedini razlog što to ranije nismo uradili je davanje prioriteta bolesnicima koji su u odnosu na ostale bili zapostavljeni`, ističe Babić.
Iz Fonda navode i da su krajem septembra obezbijedili 1.650 aparata za samokontrolu šećera u krvi koji su podijeljeni osiguranicima-korisnicima insulina na cijelom prostoru RS.
`Ovo je tek prva tranša ovih aparata, a krajnji cilj je da ih dobiju svi oboljeli`, navode iz Fonda.
Doktor Snježana Pejičić ističe da je samokontrola nivoa šećera u krvi veoma važna za pacijente.
`Nabavili smo aparate koji za minut mogu da pokažu nivo šećera u krvi. U okviru kursa naši pacijenti će proći edukaciju mjerenja nivoa šećera u krvi pomoću ovih aparata kako bi mogli vršiti samokontrolu svoje bolesti i sami mogli odrediti kada treba povećati ili smanjiti količinu insulina`, navodi Pejičićeva.
Prijedorskom Domu zdravlja planirana je podjela 231 aparata dijabetičarima na insulinu.
`Radi se o veoma skupim uređajima koje većina pacijenata ne može sama da kupi. Prema odlukama Fonda bolesnici će uskoro dobiti i po 150 besplatnih tračica za jednokratnu upotrebu za mjerenje vrijednosti šećera`, kaže Snježana Jelača, ljekar prijedorskog Doma zdravlja. Sa ovakvim aparatom, pojašnjava Jelača, pacijent ne mora odlaziti u ambulantu, već kod kuće može kontrolisati šećer i određivati insulinsku dozu. U prijedorskoj opštini ima oko pet stotina dijabetičara, a u posljednje vrijeme među njima, prema tvrdnjama doktora, sve je više mladih.
NOVI KONCEPT BORBE
I iz Ministarstva zdravlja RS najavljuju da bi novi koncept borbe protiv dijabetesa, koje ovo ministarstvo u narednom periodu planira realizovati, mogao doprinijeli poboljšanju života oboljelih od ove bolesti.
Ranko Škrbić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, najavio je da će u idućoj godini osam puta više novca biti obezbijeđeno za nabavku trakica za šećerne bolesnike. Prema njegovim riječima planirano je i da u idućoj godini svi domovi zdravlja u RS dobiju aparat za određivanje hemoglobina A1C koji daju najbolje procjene rezultata terapije.
`Mi planiramo potpuno nov koncept borbe protiv dijabetesa, pa smo pri KC Banjaluka osnovali centar za dijabetes i bolesti metabolizma, a u planu su formiranja regionalnih centara u bolnicama koji dalje treba da sarađuju sa domovima zdravlja i ambulantama porodične medicine`, rekao je Škrbić.
U ovoj godini za insulin i sve što je vezano za insulin Fond zdravstvenog osiguranja RS je raspolagao sa 6,5 miliona KM, a za iduću godinu za proširenje prava insulinskih ovisnika biće predviđeno više od milion KM.
Kako bi se dijabetičari što bolje upoznali sa svojom bolešću u okviru Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog centra u Banjaluci planirano je i da se uskoro osnuje odjeljenje za edukovanje pacijenata, kao i otvaranje dnevne bolnice na klinici. Kroz petodnevne kurseve dijabetičari bi se edukovali o svojoj bolesti, odnosno o samokontroli ove bolesti, načinu života, komplikacijama koje ova bolest može proizvesti. Na kursu će se naročito obratiti pažnja o pravilnoj ishrani koji je prvi lijek za dijabetičare.
ŠETNJOM DO ZDRAVLJA
A Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, u utorak, 14. novembra, raznim aktivnostima obilježen je u svim gradovima BiH.
Veliki broj članova Udruženja dijabetičara KS iz Sarajeva okupio se na Baščaršiji i pod sloganom `Šetnjom do zdravlja` prošetali su do opštine Stari grad. `Željeli smo da naglasimo koliko je fizička aktivnost i kretanje značajno za prevenciju dijabetesa`, kazali su iz ovog udruženja.
I građani Banjaluke su šetnjom obilježili svjetski dan dijabetičara, kako bi bar na ovaj dan skrenuli pažnju na probleme ljudi koji boluju od dijabetesa.
U mnogim bh. gradovima, na ovaj dan, građanima je bilo omogućeno besplatno mjerenje nivoa šešera u krvi, a organizovana su i mnoga predavanja o dijabetesu. Doktori upozoravaju da je veoma bitno na vrijeme otkriti ovu bolest, a neki od njenih simptoma su, kako navode, pojačana žeđ, učestalo mokrenje, pojačan apetit, gubitak tjelesne težine, umor i malaksalost.
Tipovi dijabetesa
Postoje dva glavna tipa dijabetesa:
- Tip 1 ili insulin-zavisni dijabetes, koji se najčešće sreće kod djece, tinejdžera i mlađih odraslih i koji zahtijeva svakodnevne injekcije insulina i
- Tip 2 ili insulin-nezavisni dijabetes, koji se najčešće javlja kod ljudi preko 40 godina starosti i tretira zdravom ishranom i fizičkom aktivnošću, a ponekad i tabletama i injekcijama insulina.
Tip 2 je učestaliji oblik dijabetesa.
Stres na poslu utiče na srčana oboljenja i dijabetes
Osim problema sa krvnim pritiskom, stres na poslu može da uzrokuje srčana oboljenja i dijabetes, pokazala je studija Univerzitetskog koledža u Londonu.
Proučavajući preko 10.000 britanskih državnih službenika tokom četrnaest godina, istraživači su otrkili vezu između stresa na radnom mestu i takozvanog metaboličkog sindroma. Metabolički sindrom čini grupa faktora, kao što su gojaznost, visok krvni pritisak i visok holesterol, koji povećavaju rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Kad se izuzmu svi drugi faktori, poput manjka fizičke aktivnosti, pušenja i društvenog statusa, istraživači su zaključili da su oni koji su izloženi hroničnom stresu na poslu dva puta skloniji metaboličkom sindromu od onih čiji posao nije stresan. Ispostavilo se i da su žene izložene stresu na poslu podložnije metaboličkom sindromu od muškaraca.
Britanski istraživači smatraju da je moguće da produžena izloženost stresu na radnom mestu utiče na nervni sistem i smanjuje biološku prilagodljivost, što može da poremeti fiziološku ravnotežu organizma.