SARAJEVO - Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, a brojni su problemi sa kojima se susreću oboljeli od ove bolesti u našoj zemlji.
"Sam karcinom je jedna jako teška i neizvjesna bolest, kada se oboljeli nalazi u jednom vakuumu između života i smrti. Ne znate koliko će vaša borba trajati i kakav će ishod biti. Pored problema koje imamo sa listama čekanja, mi imamo veliki problem sa deficitarnim citostaticima, a treći ogromni problem su lijekovi koji se nalaze na listi Fonda solidarnosti FBiH ali samo za određene indikacije", kaže Enida Grušac, predsjednica Udruženja "Renesansa" (Udruženje osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke).
Objašnjava da postoji lijek koji liječi i do deset, 20 vrsta oboljenja, ali je u našoj državi registrovan za samo jednu ili dvije indikacije, te ako pacijent boluje od neke od te dvije indikacije taj lijek će dobiti besplatno, ali ako boluje od bilo koje od ostalih deset, 20 bolesti taj lijek će morati da plaća.
Hadžira Bičo, članica Udruženja Renesansa ističe da je pored problema sa nedostatkom lijekova, općenito prisutan nedostatak empatije društva prema oboljelima od raka.
Bićo ističe da njena borba sa rakom traje dvije godine.
"Dođe mi terapija jedan mjesec, pa onda pet nema. Bilo je žena koje su kupovale kemoterapiju", kaže Bičo.
Glušac ističe da Udruženje Renesansa dio globalne kampanje simbolički nazvane "Sve ide naopako".
"Mi smo već danima na našim društvenim mrežama objavljivali da će 4. februara sve biti naopako jer u cijelom svijetu se kao podrška oboljelima od karcinoma danas na društvenim mrežama slike profilne okreću naopako kao što je oboljelima od karcinoma, sam karcinom cijeli život okrenuo naopačke", kazala je Glušac.
Glušac naglašava da je kod nas kompletan zdravstveni sistem i sve u zdravstvenom sistemu naopako i nažalost pacijenti su sudionici toga već dugi niz godina.
"Mi evo pokušavamo da se izborimo protiv ovog našeg nakaradnog zdravstvenog sistema. Udruženje Renesansa je zajedno sa još četiri udruženja osnovalo zajedničku interesnu skupinu- incijativu 'Glasaj za život' i danas imamo predavanje na tu temu u općini Novi Grad Sarajevo s ciljem upoznavanja javnosti šta to znači živjeti sa karcinomom", kaže Glušac.
Dodaje da je osnovna zadaća Udruženja da probudi svijest vladajućoj strukturi, ali da to iako pokušavaju duži vremenski period nisu uspjeli.
"Sudionici smo da je prije deset dana u BiH nažalost legalizovana lista smrti sa usvajanjem budžeta za Fond solidarnosti od tričavih 70 miliona KM iako se zna da po proračunu potreba Fonda solidarnosti to ne zadovoljava, čak ni dvije trećine onoga što je potrebno za liječenje onkoloških pacijenata", ističe Glušac.
Dodaje da je su prošle godine bile izuzetno duge liste čekanja.
"S tim u vezi u susret su nam izašli i pozdravljamo odluku Kantonalnog ministarstva zdravstva i Kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja koji su odlučili preuzeti brigu nad pacijentima iz Kantona Sarajevo. Međutim to je nekih 320 pacijenata koji se trenutno nalaze na listama čekanja za različite lijekove u Kantonu, ali šta je sa preko 1.000 na listama čekanja u drugim kantonima? Oni su i dalje osuđeni da čekaju da dobiju lijek kada im on više ne bude adekvatno reagovao na njihovu bolest ili da čekaju smrt. Pitanje je samo kada će ga dobiti u kojem stadiju svoje bolesti, jer svaka terapija ukoliko se ne dobije na vrijeme kasnije kada se dobije više ne reaguje onako kako bi trebalo da reaguje", kaže Glušac.
Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) navode da se od 2000. godine, 4. februar, širom Planete obilježava kao Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day).
Kako navode cilj inicijative koju je pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka (Union for International Cancer Control) je podizanje svijesti, bolja informiranost i poticanje ličnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv raka je "Ujedinjeni kroz jedinstvenost", što označava važnu promjenu prema pristupu koji stavlja ljude u centar brige o raku.
Ova inicijativa naglašava razumijevanje i adresiranje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega raka budu prilagođeni različitim perspektivama i iskustvima.
"Cilj je izgraditi inkluzivnije zdravstvene sisteme koji ne stavljaju samo akcenat na liječenje raka, već i na sveobuhvatne potrebe onih koje pogađa, bilo da su to pacijenti, njegovaoci ili šira zajednica", navode iz INZ.
U saopćenju se između ostalog dodaje da su najčešće vrste raka kod muškaraca rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća.