Tragična je činjenica da u brojnim selima u kojima žive uglavnom ranjive, starije generacije, ni danas nema električne energije, a još alarmantniji je podatak da djeca odrastaju uz petrolejsku lampu, kao da žive u pedesetim godinama prošlog vijeka.
Tim riječima Neđo Stojaković, načelnik opštine Ribnik, komentariše činjenicu da, iako smo u 21. vijeku, brojna domaćinstva u selima u BiH ni danas nemaju električnu energiju.
Stojaković kaže da se na tromeđi između Banjaluke, Ključa i Ribnika nalazi veća površina sa više sela, odnosno zaselaka, bez struje, a radi se o široj lokaciji Mrazova, gdje i danas, od 1996. godine, nije urađena električna mreža.
Dodaje da u toj opštini ima još jedno selo koje i prije prošlog rata u BiH nije imalo struju gdje stanovnici u pet domaćinstava električnu energiju nemaju ni danas.
Onemogućeno bavljenje stočarstvom: "Prije rata snabdijevanje područja koje je imalo struju je sprovedeno iz FBiH. Nažalost, u toku ratnih dejstava, stubovi od FBiH su isječeni, a domaćinstva nemaju električnu energiju. Da tragedija bude još veća, riječ je o području gdje stanovništvo živi od stočarstva, a proizvodnja mlijeka i mesa je nemoguća. Ili, još veća nesreća je ta što u tom području imamo troje učenika, koji idu u osnovnu školu, a ta djeca uče uz svijeće ili petrolejke. To je stravična situacija", priča Stojaković.
Dodaje da su nekoliko puta kandidovali projekat za rješavanje tog problema kod "Elektrodistribucije" Banjaluka, ali je 2007. godine urađen izvedbeni projekat, a ni danas nije došlo do realizacije.
"Kandidovali smo taj projekat i kod Ministarstva za izbjegla i raseljena lica BiH. Jako je žalosno što pored svih obećanja koja sam dobio, taj projekat nije prošao, mada je opština ponudila i svoje učešće od deset odsto, a 'Elektrodistribucija' u iznosu od 30 odsto u radnoj snazi", kaže Stojaković.
Ističe da je nezamislivo da je prošlo više od 69 godina kako su se ljudi vratili u svoje domove, a još nemaju struju.
Dodaje da situacija nije optimističnija ni u susjednoj opštini Ključ, gdje, kako kaže, u selu Rudenice ima više od 50 kuća koje takođe nemaju električnu energiju.
U zaseoku Lakići, selo Gornje Sokolovo, u opštini Ribnik, uz svjetlo petrolejske lampe živi devet mještana. Većina ih je starije životne dobi i žale se da im se zbog nedostatka struje život mnogo ne razlikuje od onog iz njihove mladosti.
"Struju nemamo od septembra 1995. godine. Samo za petrolej koji koristimo za lampu potrošimo oko 50 maraka mjesečno. Pa vi vidite kako živimo. Pa, toliko novca jedno domaćinstvo potroši za struju, a pri tom može koristiti i televizor i električni štednjak i sve ostale uređaje. Mi od ove lampe imamo samo malo svjetlosti, ali nemamo drugog izbora", žali nam se, paleći petrolejsku lampu, starica Nada Lakić iz Lakića kod Ribnika.
Njen sin Marinko Lakić, pokazujući na stub na kući za elektroinstalacije, koji je prije rata imao svoju funkciju, podsjeća da ne mogu napuniti mobilni telefon, koristiti radio-prijemnik i druge uređaje, upozoravajući da u takvim uslovima ne bi trebalo da žive u 21. vijeku.
Mali budžet, veliki problemi: Nažalost, Ribnik nije jedina opština koja ima taj problem. Optimističnija situacija nije ni u Bosanskom Grahovu, Sanskom Mostu, Drvaru i mnogim drugim opštinama, a "krizne tačke" su obično ruralna povratnička naselja u BiH.
Da je riječ o velikom problemu, svjesni su u opštini Bosansko Grahovo.
"Imamo sedam mjesnih zajednica i skoro svaka ima problema sa nedostatkom električne energije. Dvije kompletne mjesne zajednice na području naše opštine nikako nemaju struju. Prostorno gledano, barem 30 odsto teritorije naše opštine nema električnu energiju. Kako da pomognemo svojim stanovnicima? Možda da zamolimo one koji imaju novca da nam pomognu", kaže Dragan Vukobrat, pomoćnik načelnika za opštu upravu i socijalnu zaštitu u opštini Bosansko Grahovo.
Ističe da je budžet te opštine 500.000 do 600.000 KM godišnje, što je i više nego skromno za potpunu elektrifikaciju domaćinstava.
U opštini Sanski Most kažu da su bez struje većinom povratnici.
"Problem elektrifikacije u najvećoj mjeri izražen je u povratničkim naseljima", kaže Mevlida Deumić, pomoćnik načelnika Službe za privredno-komunalne djelatnosti i ekologiju u opštini Sanski Most.
Dodaje da prošle godine nisu zabilježili veći broj povrataka, ali da se ljudi ipak vraćaju.
"Svakako da je teško opravdati to što neki i danas nemaju struju, ali naša općina teško može svojim budžetom riješiti ovaj problem. Naravno da je to sporo za ljude kojima struja treba, ali jednostavno, nema drugog načina, jer sredstva diktiraju svaku realizaciju", kaže Deumićeva.
Neophodna pomoć: Problem elektrifikacije izražen je i u opštini Drvar, gdje su nam rekli da je u toku posljednjih ratnih dešavanja na više od 90 odsto teritorije bila uništena elektroinfrastruktura.
"Struju još nemaju sela Podić, Zagreda i dio sela Kamenica. Budući da je stanje u oblasti elektrifikacije u realizovanom povratku veoma teško i neodrživo, a činjenica je da je opština Drvar jedna od najsiromašnijih u BiH, a među prvima po procentu povratka i da je bez obzira na mali budžet, lokalna samouprava uložila puno truda i ostvarila velike rezultate, neophodna je pomoć nadležnih ministarstava da se riješi problem uništene elektroinfrastrukture", kaže Dobrila Bosnić, stručni saradnik za razvoj u opštini Drvar.
Pojašnjava da trenutno stanje jasno pokazuje da na elektrifikaciju stambenih objekata u opštini Drvar čeka još oko 100 domaćinstava.
"Stanje u vezi sa elektrifikacijom stambenih objekata u selu Podić je takvo da su u tom selu trenutno useljena 22 stambena objekta, a prije rata je ovdje bilo 59 objekata priključenih na elektromrežu. Nakon elektrifikacije očekuje se povratak bar još oko 20 domaćinstava, s tim da neki od njih još čekaju na rekonstrukciju stambenog objekta", priča Bosnićeva.
Prema njenim riječima, površinski gledano, neelektrificirano je oko pet odsto ukupne teritorije opštine Drvar.
Kočnica povratku: Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, slaže se da mnoga ruralna naselja ni dan-danas nemaju struju. Napominje da je od završetka rata prošlo skoro 14 godina, ocjenjujući da vjerovatno nije bilo dovoljno interesa u lokalnim samoupravama i elektrodistribucijama da struja u ta mjesta bude dovedena.
"Sigurno je silan novac došao za povratnike i omogućavanje da žive bar na prijeratnom nivou. Međutim, ne znam šta je sa tim novcem urađeno. Da su ta sredstva trošena više namjenski, ne bismo imali ovakvu problematiku", kaže Petrović.
Dodaje da je to usluga bez koje ne može normalno da se živi, jer je struja preduslov za osvjetljenje, rashladne uređaje, obradu zemljišta, gajenje stoke i mnoge druge djelatnosti.
"Ako se želi doprinijeti povratku, tim naseljima se mora obezbijediti električna energija i putevi. Nedostatak struje stvara višestruke probleme povratnicima", kaže Petrović.
"Krive regulatorne agencije": Mesud Lakota iz Udruženja potrošača FBiH, kaže da su krivci što mnoga domaćinstva nemaju električnu energiju subjekti koji su izdali upotrebne dozvole elektrodistribucijama, odnosno regulatorne agencije.
"Dosta je neriješenih problema i iz raznih razloga imamo u 21. vijeku ljude koje nemaju električnu energiju. Ljudi su čak primorani da priključuju struju bespravno", kaže Lakota, dodajući da je nedostatak struje svojevrstan pritisak za lošiji povratak.
Fahro Memić, portparol Javnog preduzeća "Elektroprivreda BiH", slaže se da još sva domaćinstva u BiH nemaju električnu energiju, ali da je broj onih koji nemaju struju, zanemariv.
Ines Kujundžić, portparol Regulatorne komisije za električnu energiju (FERK) u FBiH, rekla je da nemaju podatke o broju naselja u kojima nije izvršena elektrifikacija, dodajući da FERK očekuje napredak, te da je stava da obje elektroprivrede rade na tome da imaju što više korisnika.
Statistički podaci
Prema podacima iz Agencije za statistiku BiH, anketiranje koje je na području države urađeno 2007. godine, pokazalo je da je u FBiH struju imalo 100 odsto, a u RS 99,6 odsto domaćinstava. Anketa je pokazala da, gledano na državnom nivou, 99,9 odsto domaćinstava ima električnu energiju.
Istraživanje koje je rađeno 2005. godine pokazalo je da 99,5 odsto bh. domaćinstava ima električnu energiju.
Mesud Lakota iz Udruženja potrošača FBiH, međutim, smatra da je statistika "zbir netačnih podataka".
"Na nju možemo računati i ovako i onako. Statistički zavodi počesto ne prikazuju pravu sliku. Ti podaci nisu istiniti. Kada odemo u neko skoro formirano ili povratničko naselje, dobićemo drugu sliku", objašnjava Lakota.