Nacionalni parkovi i parkovi prirode naše zemlje zbog lošeg odnosa vlasti, nedovoljnog ulaganja, loše promocije i nedostatka smještajnih kapaciteta, bilježe minimalan broj posjeta.
Zbog nepostojanja bilo kakve strategije razvoja veliki potencijali zaštićenih prirodnih područja ostaju neiskorišteni.
Autentične ljepote Perućice, najočuvanije prašume u Evropi, ptičjeg rezervata "Hutovo blato", planinskih masiva i drugih prirodnih vrijednosti naše zemlje prema riječima mnogih zaljubljenika u prirodu su neiskorišteno blago ove zemlje.
Odnos vlasti prema prirodnim bogatstvima BiH ogleda se i kroz višegodišnje odugovlačenje proglašenja nacionalnih parkova "Igman-Bjelašnica- Treskavica-kanjon Rakitnice" i "Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran".
Iako je Federalno ministarstvo okoliša i turizma prošle godine uradilo prednacrt zakona o ova dva buduća nacionalna parka, što je potvrdila i Vlada FBiH, oni se i dalje nalaze u parlamentarnoj proceduri Parlamenta FBiH.
Neophodna bolja promocija i ulaganja
"BiH ima najmanje zaštićenih područja prirode u Evropi. Dok se u evropskim zemljama nacionalni parkovi u prosjeku prostiru na sedam do osam odsto zemlje, kod nas je zaštićeno svega 0,6 teritorije", kaže Tim Klensi iz Eko-turističke organizacije "Green vision". Tvrdi da vlasti u BiH nisu svjesne važnosti nacionalnih parkova.
"U njihovim očima to je mrtva zona, a svugdje u svijetu to znači turizam i profit. NP 'Sutjeska' ima najljepšu prirodu u ovom dijelu Evrope, a to nije iskorišteno. Kvalitetnom promocijom NP 'Sutjeska' može se izmijeniti imidž RS i BiH u svijetu. To je prelijepo mjesto koje se ne cijeni u BiH. Mizerno je finansiran i još hoće da prave hidrocentralu u parku. Sa druge strane, u FBiH zbog političkih interesa i energetskog lobija koči se proglašenje nacionalnih parkova", kaže Klensi. Dodaje da mnogi nacionalni parkovi u svijetu donose veliku zaradu što nije slučaj i u BiH.
"U Americi samo NP 'Jusemiti' godišnje posjeti sedam miliona ljudi, a samo ulaz je 40 dolara. Dovoljno je samo otići do Hrvatske. Oni imaju sedam nacionalnih parkova. Plitvice su konstantno pune, a ulaz je 30 KM. NP 'Sutjeska' je neiskorištena zlatna koka, međutim, odnos vlasti prema ovom području je totalno loš, jer ne shvataju njegovu vrijednost", kaže Klensi.
I Zdravko Radović, direktor NP "Sutjeska", kaže da bi ovaj nacionalni park imao barem četiri puta više gostiju da imaju veće smještajne kapacitete i bolju promociju.
"Imamo potrebu za većim smještajnim kapacitetima. Trenutno imamo 170 kreveta u motelu 'Mladost' i to je nedovoljno. Kada bismo imali bolju promociju i veće smještajne kapacitete, zaposlili bismo puno više ljudi i prihodi parka bi bili puno veći. Imamo Perućicu, jednu od najkompletnijih prašuma u Evropi i Maglić, najviši vrh u BiH. I Perućica i Maglić bi sigurno mogli privući mnogo više turista kad bi bili bolje promovisani, a za to su odgovorne turističke zajednice", kazao je Radović.
Mato Anđelić, direktor Parka prirode "Blidinje", takođe kaže da bi posjeta ovom parku bilo mnogo veća da imaju bolju promociju i veće smještajne kapacitete.
"Blidinjsko jezero sa Dugim poljem je jedinstven prirodni ambijent. Na planini Čvrsnici ima mnogo endemskog bilja i krajolici su prelijepi. Autohtona divokoza je zaštitni znak parka. Imamo trenutno 50 ležaja i restoranski prostor, a park ima mnogo veće mogućnosti i kapacitete za širu ponudu", kaže Anđelić. Dodaje da su gosti u ovaj park prirode počeli intenzivnije dolaziti od 1999. godine kada je napravljeno skijalište. Rukovodsvo Parka prirode "Blidinje" ima u planu izgradnju etno naselja i proizvodnju organske hrane kako bi ovaj park učinili još atraktivnijim.
"Na ovom prelijepom prostoru se može uraditi puno. Ovaj park ima kapacitet za širu ponudu, ali problem su smještajni kapaciteti, promovisanje i infrastruktura. Međutim, sa ovakvim političkim stanjem u ovoj zemlji teško je očekivati neke pomake", kazao je Anđelić.
Potencijal nema ko da aktivira
Tim Klensi kaže da vlast nije u stanju da stavi u funkciju nacionalne parkove. Dodaje da je veliki problem što su nacionalni parkovi u nadležnosti tri, četiri ministarstva.
"Ovdje je zbog političkih interesa situacija jako loša. U svim parkovima u svijetu je zabranjen lov, a 'Sutjeska' se finansira od lova što je apsurd. Ljudi u svijetu plaćaju da vide medvjeda i divokozu, a ovdje ih ubijaju. Mi smo jedini tour operater koji dovodi goste u NP 'Sutjeska'. Da ima više kapaciteta, bilo bi više gostiju, jer svi koji dođu ovdje su oduševljeni onim što vide", kaže Klensi.
Sadašnjim načinom rukovođenja zaštićenim prirodnim područjima nisu zadovoljni ni u javnim preduzećima koja gazduju ovim teritorijama.
Mato Anđelić kaže da je, ukoliko se želi da nacionalni parkovi i parkovi prirode budu profitabilni, neophodno uspostavljanje ministarstva turizma i okoliša na nivou države i veća ulaganja u ovaj sektor.
"Ako pričamo o zaštićenim prirodnim područjima, onda tu nema države, nadležnost je nejasna i zato ne postoje jasni planovi", kaže Anđelić.
Jasni planovi ne postoje ni kada su u pitanju budući nacionalni parkovi Igman-Bjelašnica-Treskavica-kanjon Rakitnice i Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran.
Lidumil Alikalfić, poznati sarajevski arhitekta i član Ekološkog udruženja "Fondeko", već godinama upozorava na na uništavanje Bješnice i Igmana divljom i neplanskom gradnjom.
"Na Bjelašnici sad raste jedan manji grad. Povećavaju se smještajni kapaciteti i uskoro će nastati potreba za trgovinom, kafanom, poštom i to će prerasti u manji grad. Imali smo priliku da spasimo planinu za vrijeme olimpijade kada su se svi smještajni kapaciteti trebali graditi u podnožju planine. Greška nije ispravljena i nastavilo se uništavanje planine. Proglašenje nacionalnog parka se odugovlači, jer još nisu svi izgradili šta su planirali na ovim planinama", kaže Alikalfić. Dodaje da je sramota da se zbog privatnih interesa i dalje odugovlači s proglašenjem nacionalnih parkova u FBiH.
"Vrijednost i ljepota područja Bjelašnice, Igmana i Treskavice valjda je svima jasna. Područje Prenja-Čvrsnice i Čabulje je u stvari geopark i to je rijetkost u svijetu. To su područja koja imaju potencijal ali nema ko da ih aktivira. Nacionalni parkovi nisu pustinje nego prostor za ljude. To, nažalost, kod nas mnogi ne shvataju", kaže Alikalfić.
Nema jasne vizije
Zbog političkih interesa i podijeljenosti nadležnosti za zaštićena područja prirode na više ministarstva i dalje ne postoji jasna vizija o budućnosti prirodnih bogatstava BiH.
U Ministarstvu okoliša i turizma FBiH tvrde da imaju u planu projekte kojim bi dodatno promovisali parkove prirode "Blidinje" i "Hutovo blato" i Nacionalni park "Una". Međutim, nismo saznali o kakvim se projektima radi.
"U skladu s federalnom strategijom zaštite okoliša, kao i godišnjim planovima rada, Federalno ministarstvo okoliša i turizma će na odgovarajuće načine podržavati projekte koji će doprinijeti unapređenju upravljanja i promoviranju ovih i drugih zaštićenih područja", kazali su u ovom ministarstvu.
Do jasnih planova za nacionalne parkove nismo mogli doći ni u RS.
U Ministarsvu trgovine i turizma RS kazali su da su u skladu sa Akcionim planom obnove nacionalnih parkova iz 2004. godine, u proteklom periodu doprinijeli promociji i obnovi nacionalnih parkova.
"Omogućena je izgradnja minimalnog broja smještajnih kapaciteta kao i poboljšanje infrastrukture parkova. Očekujemo da će se i druga ministarstva koja su resorno nadležna za nacionalne parkove uključiti kako bi se uspostavio stalni budžetski izvor finansiranja", saopšteno je iz ovog ministarstva.
Lidumil Alikalfić na kraju ističe da je teško zaobići pitanje da li naše sadašnje vlasti imaju taj minimum socijalne svijesti da, ukoliko nemaju snage da koriste prirodu na pravi način, ostave nešto i za naredne generacije.