Iso Suljić iz Srebrenice u posljednjih sedam dana ubio je u ovom gradu devet otrovnica, dok je medicinska sestra Gina Desnica iz Prijedora nedavno u kartoteci ambulante u Brezičanima umjesto da izvadi zdravstveni karton zamalo uhvatila zmiju. Dosta građana je već imalo susret s opasnim gmizavcima čemu su doprinijele i neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine, koje su omogućile da zmije izmile na površinu.
"Neki dan sam ubio jednu otrovnicu pred svojim pragom. Htjela je da mi uđe u kuću", rekao je Iso Suljić.
Zmije su se ove kao i ranijih godina u Banjaluci prvo pojavile u naselju Dolac.
Uplašeni mještani kažu da su se dosta puta obraćali gradskim zvaničnicima da se uredi obala rijeke Vrbas, koja je puna šiblja i u kojoj se legu zmije.
Mještanin Doca Zlatko Ališa do sada je ubio na desetine zmija u svom dvorištu. Iznad njegove kuće nalazi se zapušteno dvorište, odakle, vjeruje ovaj domaćin, zmije i dolaze.
"Ove godine, kao i proteklih, ista priča. Prije neku veče sam se vratio iz grada i zatekao jednu manju zmiju kod stuba rasvjete. Vjerujemo da će ih biti i u narednom periodu, jedino što se nadam jeste da će se pojaviti i ježevi od kojih zmije bježe", kaže Ališa.
Za razliku od Zlatka, njegove komšije Zora Dragičević i Slobodan - Bato Gavrilović ove godine nisu imali slična iskustva.
"Proteklih godina dešavalo se da se pojave jer je nedaleko od mog dvorišta bila trava koja je prelazila metar. Onda smo angažovali momka koji je to pokosio i od tada ih više nema", kaže Dragičevićeva.
Njen suprug Slobodan tvrdi da zmija ima najviše na nekadašnjoj plaži Halilovac, koja je sada pretvorena u slijev kanalizacionih voda.
Pacijenti s ujedima u Banjaluci i Sarajevu
Prema riječima Miše Mirkovića, doktora veterine, pojava zmija je prirodni ciklus koji se uobičajeno dešava svake četiri godine. Najezda zmija se javlja zbog pojave veće količine miševa i drugih sitnih životinja kojima se ovi reptili hrane.
"Drugi razlog pojave zmija je topla godina, kao što je ova. U tom slučaju zmije izlaze iz svog skrovišta pod pritiskom toplote. Ali da ništa u prirodi ne ide samostalno pokazaće naredni period, kada će doći do pojave većeg broja lasica i ježeva koji se hrane zmijama", ističe Mirković.
Iz domova zdravlja u BiH su kazali da su spremni za slučaj intervencija prilikom ugriza zmija.
Dušica Stanković, portparol banjalučkog Doma zdravlja, kaže da su se u proteklih mjesec dana u Hitnu pomoć i u ambulante porodične medicine javila tri pacijenta s ugrizom zmije. Svi ugrizi nisu bili opasni po zdravlje i pacijenti se osjećaju dobro.
"Takođe, snabdjeveni smo dovoljnim količinama seruma protiv zmijskog otrova i moram da napomenem da su serumi besplatni", kaže Stankovićeva.
U mostarskoj Hitnoj pomoći od početka ove godine nije bilo pacijenata koji su se žalili na ujed zmija. Ljekari upozoravaju da ljudi često pogrešno reaguju nakon što ih zmija ujede.
"Ranije su nas učili da podvežemo mjesto ujeda i da isisamo zatrovanu krv. Nove medicinske metode su protiv ovakvog liječenja. Nakon ujeda potrebno je imobilizirati dio tijela koji je zmija ugrizla, a to je najčešće noga. Važno je i mirovanje i tako se uspori cirkulacija krvi. Naravno, potrebno je što prije otići ljekaru ili u apoteku i tamo primiti serum", obajšnjava Jonuz Ajdinović iz mostarske Hitne pomoći.
U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo od početka godine dva pacijenta su tražila pomoć zbog ujeda zmija.
"Ne treba od toga praviti veliku dramu. Od otrovnica kod nas su nastanjene šarka i poskok, ali one ne spadaju u kategoriju najopasnijih zmija. Ukoliko se na vrijeme serum uzme, ne bi trebalo da bude nikakvih problema", kaže Jasmina Kirlić, dežurni doktor u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, istakavši da godišnje u Sarajevu u prosjeku bude dvadesetak slučajeva kada ljudi u hitnu pomoć dođu zbog ujeda zmija.
Serum se ne preporučuje svima
U prijedorskoj bolnici do sada nije bilo slučajeva javljanja pacijenata zbog ugriza zmije.
"Naša služba je snabdjevena dovoljnim količinama seruma koji se koristi u slučaju ugriza zmije", rekao nam je dežurni tehničar u prijedorskoj Hitnoj pomoći.
Doktor Vedrana Antonić-Kovljenović savjetuje građanima da budu oprezni i da se ne kreću kroz veliku travu i zakorovljene površine.
"Na našem podneblju na sreću ne stanuju zmije čiji otrov može biti fatalan za ljude. Naravno, ukoliko se na vrijeme reaguje. Zato savjetujem pacijentima da se u slučaju ugriza odmah jave najbližem domu zdravlja ili ambulanti porodične medicine", rekla je Antonić-Kovljenovićeva.
Kako nam je pojasnila, medicinski radnik po prijemu pacijenta reaguje prema zatečenom stanju. Zna se desiti, kaže, da se uopšte ne radi o ugrizu zmije već ubodu korova koji izazove reakcije i bol kod ljudi. Nakon što se ustanovi da se radi o ugrizu zmije pacijentu se daju analgetici i antibiotici i prati ponašanje rane.
"Ne smije se svim pacijentima davati serum odmah, jer to kod organizma može izazvati određene reakcije. Serum se daje onda kada se sa sigurnošću zna da se radi o ugrizu zmije i kada se stanje rane dodatno pogorša. Prije toga daju se analgetici kako bi ublažili bol", navodi Antonić-Kovljenovićeva.
Glavni simptomi kod ugriza zmije su dvije ugrizne tačkice, crvenilo, bol, otok, modrice.