Najniža penzija u RS prema odluci Vlade RS u 2008. godini iznosiće 150 KM, a isplata penzija po koeficijentu jedan, odnosno u punom iznosu treba da počne od aprila, za martovsku penziju.
Zoran Mastilo, direktor Fonda PIO RS, kaže da će ova obećanja biti u potpunosti ispunjena.
"Prema odluci Vlade RS, naniža penzija veća je za 23 KM od minimalnog iznosa. Ovom penzijom biće obuhvaćeno 35.442 korisnika u RS, a biće potrebno 468.123,65 KM više na mjesečnom nivou. Ova sredstva obezbijediće Vlada RS. Ako napravite poređenje sa rastom najnižih penzija u prethodnim godinama, vidjećete da je ove godine zabilježen najveći rast najniže penzije u RS", kaže Zoran Mastilo.
Direktor Fonda PIO RS siguran je da će aktuelni problem s Fondom PIO/MIO FBiH o preuzimanju korisnika iz RS biti rješen, te će se dug prema RS biti isplaćen.
NN: Hoće li biti problema oko obezbjeđenja sredstava za dodatne isplate i najniže penzije i penzija po koeficijentu jedan? Da li je moguće da će zbog toga biti kašnjenja penzija?
MASTILO: Mislimo da neće biti problema. Svjedoci ste da u 2007. godini nije bio nijedan problem kada je u pitanju isplata penzija. Penzije su redovno isplaćivane, počinjala je isplata svakog 5. u mjesecu, a završavala 10. Prethodna praksa nije bila takva, penzije su isplaćivane pa čak i do 28. u mjesecu, bila je prava enigma kada će biti penzija. Penzioneri nisu imali nikakvu sigurnost, ali to se promijenilo zahvaljuju<ći naporima Fonda i Vlade i nema razloga da to ne bude i u 2008. godini, ne samo najniža penzija nego i sve penzije za 202.000 korisnika. Na zajedničkom sastanku dogovorili smo da će martovska penzija, koja treba biti isplaćena do 10. aprila, biti isplaćena po koeficijentu jedan. U ovom momentu to je oko deset odsto više sredstava, zavisi od broja korisnika sredstava jer se on povećava svaki mjesec. Mislimo da je u ovom trenutku to oko pet miliona KM mjesečno, ta dodatna sredstva obezbijediće Vlada RS iz svojih rezervi.
NN: U prethodnom periodu zabilježen je konstantan rast sredstava za isplatu penzija. Kako je to postignuto?
MASTILO: Moram reći da se masa za isplatu penzije konstantno povećava, u odnosu na isplatni koeficijent od 0,77 do 0,92 obezbjiedili smo dodatnih deset miliona na mjesečnom nivou zahvaljujući naporima Vlade RS i menadžmenta Fonda PIO. Vlada RS je svojim mjerama uspjela da suzbije sivo tržiše i sivu ekonomiju i da ta neformalna ekonomija pređe u formalnu, te da najveći dio poslodavaca uredno i na vrijeme plaća svoje obaveze. Ne može se zanemariti ni uloga Fonda, jer smo pokazali transparentnost u trošenju sredstava. Nismo dozvolili da se sredstva koja se prikupe u Fondu PIO odlijevaju na nekakav drugačiji način osim u skladu s finansijskim planom i to je pokazalo rezultat.
NN: Da li je bilo napredaka i dobiti od upravljanja portfeljom akcija u vlasništvu Fonda PIO?
MASTILO: Radna grupa koju je formirala Vlada RS pokrenula je zakonski projekat koji će definisati upravljanje portfeljom akcija Fonda PIO i biće formiran penzioni rezervni fond koji će upravljati ovim akcijskim kapitalom i tako će se obezbijediti dodatna sredstva za saniranje deficita u prvom stubu penzionog sistema. Mislim da je projekat prošao skupštinsku proceduru u formi nacrta i sada se organizuju javne rasprave da se poprave manjkavosti da bi projekat bio što bolji. Očekujemo brzo zaživljavanje ovog projekta i da će se aktivnije trgovati ovim akcijskim. Ono čime smo se mi bavili kao menadžment jeste da smo održali 550 skupština uz aktivno prisustvo predstavnika Fonda, da smo sproveli sve preporuke Glavne službe za reviziju javnog sektora RS, naplatili smo dividendu ostvarenu u 2006. godini u iznosu od 5.623.650 KM, kao i u akcijama od 1.200.000 KM, što po trenutnoj tržišnoj vrijednosti iznosi preko tri milona KM. Prodali smo akcija iz portfelja u iznosu od 32 miliona KM, od čega je najviše akcija koje smo prodali u naftnoj industriji ruskom partneru od 30 miliona KM. Ta sredstva su legla na račun Fonda PIO i trenutno su oročena kod banaka za šta dobijamo kamate. Minimalna vrijednost portfelja Fonda PIO u ovom trenutku iznosi preko 725 miliona KM. Mislim da su ovo impozantni podaci i da se ovim možemo pohvaliti s obzirom na kratko vrijeme u kojem upravljamo ovim kapitalom.
NN: Koliko je štete pričinjeno neupravljanjem akcijama u prethodnom periodu, prije nego što ste preuzeli dužnost direktora?
MASTILO: Bilo je dosta medijskih napisa i prozivanja prethodnog menadžmenta da nije na adekvatan način upravljao akcijskim kapitalom. Nismo se bavili tom analizom, ali cijenimo da se zaista nije upravljalo na adekvatan način i da Fond PIO nije imao nikakvih dodatnih sredstava po tom osnovu, osim dividende. Taj akcijski kapital je sačuvan, ali je bio mrtav i nije donosio nikakve pozitivne finansijske efekte, a bilo je dovoljno vremena i moglo se raditi nešto na tom planu. Ono što je prethodoni menadžment radio jeste da se prilikom glasanja u skupštinama akcionara kada su formirani većinski paketi u preduzećima, predstavnici Fonda nisu ponašali na adekvatan način. Glasanje su podešavali sami prema sebi i počesto se svrstavali na stranu nekoga ko nije trebao da formira većinski paket. To su bila ozbiljna zamjeranja prethodnom menadžmentu, jer nije poštovao politiku državnog kapitala i nije se svrstavao na stranu državnog kapitala. Tu smo praksu prekinuli. Sada kada predstavnik Fonda ide na sjednicu Skupštine akcionara dobija pisanu instrukciju kako će se ponašati i s kim će formirati većinski paket, što se pokazalo efikasno i ozbiljno.
NN: Najaktuelniji problem Fonda PIO je spor sa Fondom PIO/MIO o preuzimanju korisnika koji su doprinose plaćali na teritoriji FBiH, a zbog rata su preselili na teritoriju RS. S obzirom da je sud u Mostru presudio u korist Fonda PIO/MIO, jeste li uložili žalbu i da li očekujete rješenje ovog problema?
MASTILO: To jeste najozbiljnije pitanje Fonda PIO. Činimo velike napore da 38.000 korisnika prava u RS isključimo iz kase Fonda PIO RS i da ih uključimo u Fond PIO/MIO FBiH, jer tamo pravo i treba da ostvare. To je pokazala i posljednja presuda koja je bila u Strazburu vezano za tužbu gospodina Karanovića, koji je imao takav slučaj. Vlasti FBiH nisu mu udovoljile i dobio je presudu. To je očit primjer i ogledalo svih preostalih korisnika prava da postupe po istom, a i upozorenje sudovima i vlastima u FBiH da ovu predmetnu stvar riješe što je moguće prije i da prime ove korisnike na svoj budžet. Svagdje u svijetu se penzija iplaćuje prema mjestu uplate doprinosa. Ovi korisnici su to radili na području FBiH i to je vlastima u FBiH jasno, ali svojim političkim manevrima pokušavaju da ovu stvar minimiziraju i izbjegnu, i da ne urade ono što moraju. Mislim da to neće tako lagano proći. Po tužbi u Mostaru dobili smo negativnu presudu, uložili smo žalbu i priložili presudu iz Strazbura. Imali smo kontakte na nivou fondova i ministarstava i očekujemo aktivvnije učešće svih relevantnih institucija u RS oko pomoći u istrajavanju da ovo riješimo na najbolji mogući način. Nema jačeg reformskog zahvata u prvom stubu kada je u pitanju penzioni sistem od ovoga, jer će to značajno popraviti stanje u oblasti penzijskog sistema. FBiH, odnosno njen fond je dužan da plati po osnovu povrata sredstava više od 170 miliona KM, bez kamata i da preuzme 38.000 korsinika prava u budućnosti, a to je na mjesečnom nivou oko šest miliona KM. Sa druge strane, mi bismo prihvatili 18.000 korisnika koji sada primaju penziju od Fonda PIO/MIO. Nama nedostaje šest miliona za koeficijent jedan. Da je to riješeno, mogli bismo u ovom trenutku početi isplatu u punom iznosu. Vlasti FBiH pokušavaju da kažu da bi ovo uzdrmalo njihov sistem, ali mi tako ne mislimo. Na 320.000 korisnika prava, koliko oni trenutno imaju, dodavanje 20.000 korisnika ne bi značajno ugrozilo Fond PIO/MIO jer oni sada imaju isplatni koeficijent 1,43. To nam daje za pravo da kažemo da mogu imati koeficijent 1,35 ako preuzmu ove korisnike i da opet imaju bolje stanje u penzionom sistemu nego što je kod nas. Ovim postupkom Fond je pretrpio štetu koju neko mora da namiri, jer smo isplaćivali peznije ovim korisnicima, a nismo imali obavezu. To su penzioneri koji sada žive u RS, a nismo htjeli da ih ostavimo bez primanja. Pravna situacija je na strani RS i to je svima jasno. Nema niko pravo da diskriminiše korisnike i da krši član 9 Međunarodnog ugovora o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Odlukom suda u Strazburu naređeno je FBiH da svakom podnosiocu prijave obezbijedi da uspostavi pravo na penziju u FBiH. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH donio je rezoluciju, ali taj dokument nije obavezao FBiH da je provede. Radi se o kršenju odluka Doma za ljudska prava, odluka Komisije za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH i kršenju odluka Ustavnog suda BiH. To je krivično djelo i Udruženje penzionera RS je podnijelo krivičnu prijavu, ali sudstvo u FBiH tu prijavu ne procesuira, što znači da FBiH čitavo vrijeme politizira sa ovim slučajem što nije dobro, jer nije prepustila sudstvu da sudi po pravu, nego po politici.
NN: Kada očekujete rasplet situacije?
MASTILO: FBiH i njen Fond svjesni su situacije u kojoj se nalaze. Oni traže načine kako da izađu iz ovoga i nude nam nekakve sporazume, dogovore, taktički, kako bismo bili naivni i prihvatili ponude koje nam ne idu u korist. Nismo spremni na to. Ovo pitanje možemo riješiti samo isplatom cijelog duga i preuzimanjem korisnika. Smatram da možemo razgovarati o vremenskom roku plaćanja, jer znamo da je 170 miliona ozbiljan iznos. Kao odgovoran čovjek nisam spreman na bilo kakve izmjene ovih rješenja koje bi imale lošiji karakter od ovoga. Ovo je minimum i ostajem pri ovome.
Isplata penzija u inostranstvu
"Za sada ne isplaćujemo penzije u zemljama u kojima imamo međunarodne sporazume prije svega mislim na Austriju, Njemačku, Tursku i ostale zemlje. Prethodno rukovodsvto nije smjelo dozvoliti da se ne vrši isplata penzija peznionerima koji na primjer žive u Austriji. Poduzeli smo sve da peznije za januar isplatimo korisnicima prava u Austriju. Poslali smo im pisane obavijesti da nas obavijeste o svojoj adresi i tekućem računu. Mislim da se radi o oko 50 ili 100 korisnika prava. Do sada su davali punomoć ljudima koji žive ovdje pa su oni preuzimali njihove penzije. Bez obzira gdje penzioner živi, ako je korisnik prava kod nas, mi ćemo nastojati da mu tu penziju pošaljemo makar živio u Australiji. Penzije se ne isplaćuju u Sloveniji, jer sporazum sa ovom zemljom nije ratifikovan, a kada se to desi, slaćemo penzije i u Sloveniju", rekao je Mastilo.
Registracija penzionera
"Registraciju penzionera smo pokrenuli kako bismo dobili tačnu bazu podataka i vidjeli da li postoji 202.000 korisnika ili neko prima penziju umjesto njih. Nikad do sad nije urađena registracija penzionera, a s krajem januara zatvoren je ovaj proces i javno ćemo reći koliko se penzionera registrovalo, a koliko nije. Trudili smo se da mobilni timovi posjete i registruju penzionere koji su lošeg zdravstvenog stanja. Za neregistrovane penzionere zaustavićemo isplatu prava do registracije i kada se registruju, dobiće povrat sredstava koja im pripadaju", kaže Mastilo i nastavlja:
"Naime, postoje sumnje da se desi da penzioner umre, a da se nastavi isplata prava odnosno da neko neovlašteno prima njegovu penziju. Nadamo se da takvih slučajeva neće biti. Osim toga zahvaljujući ovoj registraciji svaki peznioner imaće svoj identifikacioni broj, te će lakše dolaziti do informacija i saznanja u Fondu PIO. Sada smo riješili i preporuku Glavne službe za reviziju u pogledu naplaćivanja članarine za Udruženje penzionera RS, jer moramo imati pisana odobrenja za odbijanje članarine. Sada su pri registraciji oni koji žele da budu članovi Udruženja potpisivali Saglasnost za odbijanje članarine", dodao je Mastilo.