BANJALUKA - Policija u Brodu uhapsila je juče G.J. jer je pijan udario maloljetnu kćerku, a nevjenčanu suprugu vrijeđao i psovao, držeći nož u ruci.
Nasilje se dogodilo u utorak veče oko 20 časova u porodičnoj kući u Brodu, saopštio je CJB Doboj.
Ovakvi i slični slučajevi ubuduće bi mogli da imaju sljedeći epilog - u roku od 24 časa nasilnik bi mogao da napusti stan i preda ključeve ili će žrtva biti smještena u sigurnu kuću i to "rješenje" može trajati do 30 dana. Nasilnik bi mogao da plati i kaznu do 7.500 maraka jer je žrtva dijete, kao i 1.000 do 3.000 KM kazne ako se nasilje ponavlja.
Prilikom napuštanja stana nasilnik će imati pravo samo da uzme svoje lične stvari i imaće obavezu da preda ključeve stana.
Tako je definisano u Nacrtu zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koji je nedavno usvojila Vlada RS i uputila ga u skupštinsku proceduru.
Upravo su hitne mjere zaštite, odnosno udaljavanje nasilnika iz stana ili zabrana prilaska na 200 metara i kontaktiranja sa žrtvom, koje će ubuduće biti izricane najkasnije u roku od 24 časa, najvažnije odredbe novog zakonskog rješenja.
Radmila Žigić, direktorica Udruženja žena "Lara" iz Bijeljine, kaže da su slične odredbe postojale i ranije, ali da se sada prvi put insistira na hitnosti i odvajanju žrtve i nasilnika.
NVO sektor insistira na tome da svaka vrsta nasilja bude tretirana kao krivično djelo, a ne prekršaj, kaže Jajčevićeva
"Neophodno je u onom trenutku kada se desi nasilje spriječiti da se ono ponovi. To je moguće postići samo hitnim mjerama kojim će se žrtva izmjestiti ili nasilnik hitno udaljiti iz stana, kako bi se nasilje prekinulo. Koja od tih mjera će biti primijenjena zavisi od procjene na terenu koju će vršiti centar za socijalni rad ili policija", kazala je Žigićeva.
Prema njenim riječima, nevladin sektor ne podržava izricanje novčanih kazni, već kažnjavanje prema Krivičnom zakonu - uslovnim ili kaznama zatvora, a takođe i obavezan rad sa nasilnikom u cilju prevazilaženja problema sa nekontrolisanim bijesom i slično.
Žigićeva dodaje da će izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici pratiti i izmjene Krivičnog i Zakona o krivičnom postupku tako da će se nastojati da zaštitne mjere postanu dio kaznenih odredbi.
Novim zakonom određuje se da žrtve imaju pravo na besplatan pristup svim subjektima zaštite, a predviđeno je razdvajanje krivičnog djela nasilja u porodici i prekršaja. Međutim, fizičko i psihičko maltretiranje i dalje će se smatrati prekršajem, osim u slučajevima kada takva vrsta zlostavljanja ostavlja trajne posljedice po žrtve i tada će se smatrati krivičnim djelom.
Lana Jajčević, pravna savjetnica u "Udruženim ženama", kaže da nevladin sektor oduvijek insistira na tome da svaka vrsta nasilja bude tretirana kao krivično djelo.
"Hitne zaštitne mjere su ono na čemu je NVO sektor insistirao jer je zaštita žrtve prioritet, a ne sankcije. I do sada smo imali sankcije koje nisu primjenjivane. Nasilje mora da bude samo krivično djelo, a definisanje prekršaja je nužno zlo jer zakonodavac tvrdi da je hitnost postupka ključna pogotovo što se prekršaji brzo rješavaju, a krivična djela se dugo dokazuju", zaključila je ona.
Kazne
- 300 do 900 KM kazna za nasilnika koji na žrtvu nasrne prvi put
- 1.000 do 3.000 KM kazna za ponovljeni slučaj nasilja u porodici
- 1.500 do 4.500 KM kazna za počinioca koji nasilje izvrši u prisustvu djeteta
- 2.000 do 6.000 KM kazna za ponovljeni slučaj nasilja u porodici u prisustvu djeteta
- 2.500 do 7.500 KM kazna za nasilnika čija žrtva je dijete
- 1.000 do 3.000 KM kazna za prekršaj za službeno lice ili osobu zaposlenu u obrazovnoj, socijalnoj i zdravstvenoj ustanovi koja ne prijavi slučaj
- 300 do 900 KM kazna za člana porodice koji ne prijavi nasilje u porodici kada je žrtva dijete
- 1.000 do 3.000 KM kazna za prekršaj za lice koje ne postupi prema izrečenoj hitnoj mjeri zaštite i zaštitnoj mjeri